Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:25:32Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 15:25
Redak 42:		Redak 42:

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Connochaetes~~
	~~\|commonshr = Gnu~~
	~~\|commonscat =~~
	~~\|commonscathr =~~
	~~\|wikivrste = Connochaetes~~
	~~\|wikivrstehr = Connochaetes~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	[[Kategorija:Gnuovi\| ]]		[[Kategorija:Gnuovi\| ]]
	[[Kategorija:Alcelaphinae]]		[[Kategorija:Alcelaphinae]]

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-04-03T06:21:08Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Gnu
| status = LR/lc
| slika = Gnous.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Ženka i telad plavog gnua u Nacionalnom parku [[Serengeti]] ([[Tanzanija]])
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| familia = [[Šupljorošci|Bovidae]]
| subfamilia = ''[[Alcelaphinae]]''
| genus = '''''Connochaetes'''''
| genus_autorstvo = [[Martin Lichtenstein|Lichtenstein]], [[1812.]]
| karta_raspon = Leefgebied gnoe.JPG
| karta_raspon_širina = 250px
| karta_raspon_opis = Područje rasprostranjenosti gnuova
| razdioba_stupanj = [[vrste]]
| razdioba = <center>crni gnu, ''[[Connochaetes gnou]]''<br>plavi gnu, ''[[Connochaetes taurinus]]''
}}
'''Gnu''' ([[latinski|lat]]. ''Connochaetes''; [[afrikaans]]: ''wildebeest'', tj. „divlja stoka”) je [[rod]] velikih [[antilopa]] koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: [[crni gnu]] (''Connochaetes gnou'') i [[plavi gnu]] (''Connochaetes taurinus''). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadne [[Tanzanija|Tanzanije]]. Gnuovi su u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] najbrojnije velike životinje, po broju jedinki i po biomasi.<ref>Staffan Ulfstrand, ''Savannah Lives: Animal Life and Human Evolution in Africa'', OXford: Oxford University Press, 2002.</ref> Gnu može živjeti i više od 20 godina.
[[Datoteka:Wbeest_Mara.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova iz zraka u Nacionalnom parku [[Maasai Mara]] ([[Kenija]])]]
[[Slika:Streifengnus im Ngorongoro.jpg|lijevo|mini|<center>Krdo gnuova u Nacionalnom parku [[Ngorongoro]] ([[Tanzanija]])]]
Ime gnua je nastalo [[onomatopeja|onomatopejom]] njihovog glasanja, kojeg su [[Hotentoti]] izgovarali ''gnou'', a latinski naziv dolazi od grčkih riječi ''konnos'' („brada”) i ''khaite'' („lepršave dlake”).

Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkih [[savana]] ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju, kada više od milijun jedinki napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krda '''gnu'''ova i [[zebra|zebri]] se upute od središnjih ravnica [[Serengeti]]ja prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seoba [[sisavci|sisavaca]] na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”.<ref>Frank Partridge, ''[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060520/ai_n16416123 The fast show]'', The Independent, London, 20. svibnja 2006. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. studenog 2011.</ref> U studenom, s prvim kišama, vraćaju se u ravnice.

Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može hodati već nekoliko minuta nakon rođenja, a nakon nekoliko dana može pratiti krdo. Nakon teljenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritorij kojeg su obilježili izmetom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca.

Gnu je važan dio [[ekosustav]]a savana. Njihov izmet gnoji zemljište, a njihova ispaša i gaženje kopitima potiču novi rast trave. Također su i važan plijen za mnoge grabežljivce kao što su [[lavovi]], [[hijene]] i [[krokodili]]. U [[Zimbabve]]u se gnu nalazi u nižim predjelima, na sjeveroistoku, jugu i jugozapadu središnje visoravni. Nisu prisutni u dolini [[Zambezi]]ja, najvjerojatnije zbog [[Ce-ce muha]]. Spektakularne koncentracije gnuova se mogu vidjeti u nacionalnom parku [[Hwange]] na stepama Ngamo, tijekom kišnog razdoblja.

== Podvrste ==
[[Datoteka:Gnou_Thoiry_19803.jpg|lijevo|mini|<center>Crni ili bjelorepi gnu]]
Postoje dvije vrste gnua koje su se prije oko milijun godina razdvojile u sjevernu i južnu vrstu:
* '''Plavi gnu''' (lat. ''C. taurinus'') je rasprostranjenija, sjeverna vrsta, koja ima pet podvrsta. Ova vrsta se jako malo promijenila od zajedničkog pretka, dok se crni gnu morfološki prilagodio južnim otvorenim pašnjacima.
* '''Crni''' ili '''bjelorepi gnu''' (lat. ''C. gnou'') je južna vrsta koja se odlikuje većim rogovima i izrazito bijelim repom zbog kojeg njegovo tijelo izgleda crnje.

==Izvori==
{{izvori}}
* Mammal Species of the World, A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd edition, 2005. {{ISBN|0801882214}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Connochaetes
|commonshr = Gnu
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Connochaetes
|wikivrstehr = Connochaetes
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Gnuovi| ]]
[[Kategorija:Alcelaphinae]]

Gnu - Povijest promjena

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije