https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=GlazbalaGlazbala - Povijest promjena2026-07-17T03:44:59ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Glazbala&diff=400697&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-21T07:14:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Glazbala'''-->'''Glazbala''' ili '''glazbeni instrumenti''' su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje [[zvuk]]ova (tj. promjenljivi zvučni [[tlak]] u [[zrak]]u), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.<br />
Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti [[glazbenik]], a kako je kod nekih glazbala potrebna veća energija, zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.<br />
<br />
== Razvrstavanje glazbala ==<br />
Glazbala je moguće razvrstati:<br />
* prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama)<br />
* prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni)<br />
<br />
'''Prema načinu gradnje generatora zvuka''':<br />
* štapovi ([[triangl]], [[ksilofon]], [[čelesta]])<br />
* ploče ([[gong]], [[činele]], [[kastanjete]], [[Zvono|zvona]])<br />
* membrane ([[bubanj]], [[timpani]])<br />
* žice ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[glasovir]], [[Glasovir#Pianino|pianino]], [[citra]], [[harfa]], [[mandolina]], [[lutnja]], [[tambura]], [[gitara]], [[bendžo]], [[ukulele]])<br />
* glazbala s labijalnim (usnim) otvorom ([[flauta]])<br />
* glazbala s jezičcem ([[oboa]], [[fagot]], [[kontrafagot]], [[klarinet]], [[saksofon]], [[harmonika]])<br />
* glazbala s usnikom ([[kornet]], [[truba]], [[trombon]], [[Bariton (glazbalo|eufonij]], [[tuba]])<br />
<br />
'''Glazbala prema zvučnim svojstvima''':<br />
* ritamska glazbala (kastanjete, činele, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu [[ton]]a i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata.<br />
* melodijsko-ritamska glazbala (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina [[ton]]a.<br />
* melodijska glazbala se dijele na ''monofona'' (na kojima je moguće izvesti samo pojedine tonove ili jednoglasne [[Melodija|melodije]]) i ''polifona'' (na kojima je istodobno moguće izvesti više različitih melodija ili svirati [[akord]]e).<br />
<br />
== Vrste glazbala ==<br />
* [[Glazbala sa žicama]] (kordofoni) - proizvode zvuk okidanjem ili trzanjem žica - ''trzalačka glazbala'' ([[gitara]], [[tamburica]], [[mandolina]], [[šargija]], [[bas-gitara|bas]], [[harfa]]) ili gudanjem po žicama - ''gudačka glazbala'' ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[kontrabas]], [[gusle]], [[lirica]]). Moguće je i sviranje gudačkih glazbala prstima i lijeve i desne ruke: takva se tehnika sviranja naziva ''pizzicato'' (skraćeno ''pizz.'').<br />
* [[Glazbala s tipkama]] - proizvode zvuk tako što pomoću tipaka povezanih s mehanizmom batića koji udaraju po napetim žicama. [[Klavir]] je najpoznatiji predstavnik te vrste, stariji je [[čembalo]] i njemu srodni [[klavikord]], [[spinet]], [[virginal]].<br />
<br />
:Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala. Žica može titrati na četiri načina:<br />
:1. ''transvenzalno'' - čestice titraju okomito na žicu,<br />
:2. ''longitudinalno'' - čestice titraju u smjeru žice,<br />
:3. ''torzijsko'' - kad je žica ovješena,<br />
:4. ''složeno'' - nastaje kad se žica oslanja na titrajuću membranu ([[bendžo]]).<br />
<br />
* [[Puhačka glazbala]] (aerofoni) - proizvode zvuk tako što se u njih upuhuje zrak, bilo čovjek iz pluća ([[flauta]], [[gajde]], [[truba]], [[klarinet]]), bilo mehanički ([[orgulje]], [[harmonika]], [[vergl]]). Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izradbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena. Po načinu izradbe, puhačka glazbala možemo podijeliti u dvije najznačajnije skupine: [[drvena puhačka glazbala]] i [[limena puhačka glazbala]].<br />
* [[Udaraljke]] - dijele se u četiri skupine: membranofoni (opnozvučna glazbala), metalni idiofoni, drveni idiofoni (metalna, odnosno drvena samozvučna glazbala) te sonorne predmete (ružaljka, bič, lanci). Idiofona glazbala proizvode zvuk samim elastičnim materijalom od kojega su napravljena, a membranofona ga proizvode pomoću napete opne (membrane). Udaraljke mogu proizvoditi zvuk različitih ([[ksilofon]]) ili uvijek istih frekvencija ([[bubanj]], [[činele]]).<br />
*[[Mehanička glazbala]] - naprave za izvedbu glazbe kod kojih izvođača zamjenjuje mehanizam. Zvučno tijelo glazbala posredno ili neposredno pokreće pokretna matrica (valjak s utisnutim klincima, izbušena metalna ploča i sl.) na koju je utisnuta skladba.<br />
* [[Elektronička glazbala]] (elektrofoni) - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata. U početku su to bile samo tzv. [[ritam-mašina|ritam-mašine]], a danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo [[sintisajzer]]ima, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti bila su: [[Delabordovo električno čembalo]] (1861.), [[Grayev elektroharmonijski glasovir]] (1876.) i [[Cahilov orijaški telharmonij]] (1906.). Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo [[ritmikon]], [[1930-ih|30-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom [[tranzistor]]a, [[Integrirani sklop|integriranih sklopova]], digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su nove mogućnosti razvoja suvremenih glazbala.<br />
* [[Tradicijska narodna glazbala]] - glazbala koja su specifična za pojedine dijelove neke zemlje. Primjerice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], točnije u [[Istra|Istri]] poznata glazbala su [[sopile]], [[dvojnice]], [[meh]], u Zagori [[diple]], [[miščić]] itd.<br />
* Ljudski glas - nije glazbalo u pravom smislu riječi, no ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa. Prema tjelesnim osobinama pjevača glasove dijelimo na dječje, ženske ili muške. Ženski i dječji glasovi su: [[sopran]], [[mezzosopran]] i [[alt]], a muški glasovi su [[tenor]], [[Bariton (glas)|bariton]] i [[Bas (glas)|bas]].<br />
<br />
== Literatura ==<br />
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002, str. 3-544. {{ISBN|0-393-97572-X}}<br />
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996. {{ISBN|3-476-00987-4}} (Metzler) / {{ISBN|3-7618-1220-5}} (Bärenreiter)<br />
#[[Franjo Dugan stariji|Dugan Franjo]]: ''Nauk o glasbalima'', Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944. <br />
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 160-179. {{ISBN|0-86101-400-6}}<br />
#Gojković, Andrijana: ''Narodni muzički instrumenti'', Beograd: Vuk Karadžić, 1989. {{ISBN|86-307-0289-2}}<br />
#Marković, Zvonimir: ''Muzički instrumenti'', Zagreb: Muzička naklada, 1972.<br />
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978, str. 17-173.<br />
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. {{ISBN|953-0-21702-1}} <br />
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2005, str. 85-122. ISMN M-9005242-2-5 <br />
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964, sv. 1, str. 6-35. {{ISBN|0-486-21266-1}}<br />
#Sevsay, Ertuğrul: ''Handbuch der Instrumentationpraxis'', Kassel: Bärenreiter, 2005, str. 27-275. {{ISBN|3-7618-1726-6}}<br />
<br />
{{Glazba}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Glazbala}}<br />
[[Kategorija:U izradi, Glazba]]<br />
[[Kategorija:Glazbala| ]]</div>WikiSysop