Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi)

2026-05-12T14:51:36Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi)

Nova stranica

[[Datoteka:Masonic.jpg|mini|desno|350px|Prva stranica [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovog]] rukopisa za njegovu ''Slobodnozidarsku pogrebnu glazbu'' KV 479 (Državna knjižnica u Berlinu).]]

'''Glazba u slobodnom zidarstvu''' definira se kao "[[glazba]] koja se koristi u kontekstu ritualnih i društvenih struktura [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]]".<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=The New Grove Dictionary of Music and Musicians|last=Hill|first=Cecil|publisher=Macmillan Publishers|year=1980.|isbn=|url=https://doi.org/10.1093/gmo/9781561592630.article.17993|editor-last=Grove|editor-first=George|language=en|chapter=Masonic music|editor-last2=Sadie|editor-first2=Stanley}}</ref> Dvije glavne kategorije ove glazbe su pjesme [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], koje se izvode uz pratnju [[Klavijatura|klavijature]] prije ili poslije sastanaka te tijekom zajedničkih obroka, te glazba napisana za posebne slobodnozidarske [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ceremonije]] i događaje. Posebna važnost koju slobodno zidarstvo pridaje broju [[Tri|3]] i slovu '[[B]]' ogleda se i u izboru [[tonalitet]]a. Tako se skladbe u C-molu ili Es-duru, oba tonaliteta s tri bemola (simbol '♭' nalikuje slovu 'b'), smatraju posebno prikladnima za slobodnozidarske ceremonijalne svrhe.<ref>{{Citiranje weba|title=MOZART, W.A.: Masonic Music (Complete)|url=https://www.naxos.com/CatalogueDetail/?id=8.570897|last=Sichrovsky|first=Heinz|access-date=2024-10-23|website=naxos.com}}</ref>

Iako su postojali rani primjeri slobodnozidarske glazbe, poput opere ''Zoroastre'' (1749.) [[Jean-Philippe Rameau|Jean-Philippea Rameaua]], čiji je libretist Louis de Cahusac bio slobodni zidar, glazba [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] jedna je od najpoznatijih u ovom žanru. Njegova opera ''[[Čarobna frula]]'' i usputna glazba za ''Thamos, kralj Egipta'' imaju jasne slobodnozidarske veze.<ref name=":0"/> Neke od njegovih otvoreno slobodnozidarskih skladbi uključuju ''Maurerische Trauermusik'' (''Slobodnozidarska pogrebna glazba''), te niz [[Pjesma|pjesama]] i [[kantata]] posvećenih slobodnim zidarima.

Tijekom povijesti, lože su često koristile glazbu drugih skladatelja za svoje obrede, ponekad bez njihovog dopuštenja, dodajući vlastite tekstove. Tako je 1810. godine [[Ludwig van Beethoven]], koji nije bio [[slobodni zidar]], napisao svom prijatelju dr. Franzu Wegeleru: "Rečeno mi je da pjevaš moju pjesmu u loži slobodnih zidara... Pošalji mi je, prilagodit ću je, i nećeš požaliti." Wegeler je objavio dva slobodnozidarska teksta koja sugeriraju Beethovenove skladbe (''Opferlied'' WoO 126 i ''Der freie Mann'' WoO 117) za upotrebu u [[Obred (slobodno zidarstvo)|obredima slobodnih zidara]].<ref>{{Citiranje knjige|title=The Beethoven Encyclopedia|last=Nettl|first=Paul|publisher=Carol Publishing Group|year=1994.|isbn=9780806515397|url=https://books.google.hr/books/about/The_Beethoven_Encyclopedia.html?id=fwk8AQAAIAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref>

Od [[18. stoljeće|18. stoljeća]], glazba namijenjena [[Ritual (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarskim ritualima]] počinje se objavljivati, a među skladateljima su bili Georg Benda, Ignaz Pleyel, François-André Danican Philidor, Johann Gottlieb Naumann, Johann Christian Friedrich Hæffner i Christian Gottlob Neefe. U 18. stoljeću, William Boyce pisao je himne za lože slobodnih zidara, dok su u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Albert Lortzing]], a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Jean Sibelius]] doprinosili ovom žanru.<ref name=":0"/> Francuski skladatelj André Gedalge skladao je [[Himna|himnu]] za [[Le Droit Humain|Međunarodni red za muškarce i žene "Ljudska prava"]], sa stihovima njegove supruge Amélie André-Gedalge, koja je 1907. godine inicirana u njihovoj loži.<ref>{{Citiranje weba|title=Amélie d'Obigny|url=http://mvmm.org/m/docs/agedalge.html|access-date=2024-10-23|website=mvmm.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Anthem - Official anthem of Co Masonry|url=https://comasonry.eu/anthem/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210628131941/https://comasonry.eu/anthem/|archive-date=2021-06-28|access-date=2024-10-23|website=comasonry.eu}}</ref>

== Izvori ==

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi]]
[[Kategorija:Glazbeni žanrovi]]
[[Kategorija:Klasična glazba]]

Glazba u slobodnom zidarstvu - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi)