Glaukonit - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:52, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T01:52:34Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 01:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Glaukonit'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Glaukonit		\| ime = Glaukonit
	\| kategorija = [[Silikati\|Hidrotinjac]]		\| kategorija = [[Silikati\|Hidrotinjac]]
Redak 45:		Redak 45:
	{{glavni\|Hidrotinjci}}		{{glavni\|Hidrotinjci}}

	'''Hidrotinjci''' je skupni naziv za vrlo sitne čestice (reda veličine [[Glina (tlo)\|glinenih]] čestica) koje su bitne sastavnice [[~~šejl~~]]~~ova~~ (glinenih škriljevca) i slične [[Tinjac\|tinjcima]] (liskunima). Riječ je o [[Filosilikat\|filosilikatima]] koji se od tinjaca razlikuju manjom zamjenom [[silicij]]a s [[aluminij]]em u [[Tetraedar\|tetraedrima]]. Moguće su interstratifikacije s [[montmorilonit]]om, kao i neuređenost u slaganju strukturnih slojeva. Među varijetetima se obično izdvajaju:		'''Hidrotinjci''' je skupni naziv za vrlo sitne čestice (reda veličine [[Glina (tlo)\|glinenih]] čestica) koje su bitne sastavnice [[škriljac]]a (glinenih škriljevca) i slične [[Tinjac\|tinjcima]] (liskunima). Riječ je o [[Filosilikat\|filosilikatima]] koji se od tinjaca razlikuju manjom zamjenom [[silicij]]a s [[aluminij]]em u [[Tetraedar\|tetraedrima]]. Moguće su interstratifikacije s [[montmorilonit]]om, kao i neuređenost u slaganju strukturnih slojeva. Među varijetetima se obično izdvajaju:
	* [[ilit]], K<sub>1–1,5</sub>Al<sub>4</sub>(Si<sub>7–6,5</sub>Al<sub>1–1,5</sub>O<sub>20</sub>)(OH)<sub>4</sub>, kojim se često označava cijela skupina,		* [[ilit]], K<sub>1–1,5</sub>Al<sub>4</sub>(Si<sub>7–6,5</sub>Al<sub>1–1,5</sub>O<sub>20</sub>)(OH)<sub>4</sub>, kojim se često označava cijela skupina,
	* [[glaukonit]], koji je [[magnezij]]sko-[[aluminij]]ski hidrotinjac s prijelazima do seladonita, koji je gotovo bez aluminija.		* [[glaukonit]], koji je [[magnezij]]sko-[[aluminij]]ski hidrotinjac s prijelazima do seladonita, koji je gotovo bez aluminija.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:45:20Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:45
Redak 66:		Redak 66:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Glauconite}}~~


	[[Kategorija:Minerali]]		[[Kategorija:Minerali]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T10:18:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:18
Redak 56:		Redak 56:
	'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda\|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona\|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena\|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje\|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo\|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike\|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>		'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda\|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona\|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena\|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje\|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo\|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike\|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>

	Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti\|anorganski pigment]] dobiven iz minerala [[seladonit]]a i glaukonita. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth]. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{~~Cite book~~\|title=The Secret Lives of Colour\|last=St. Clair\|first=Kassia\|publisher=John Murray\|year=2016\|isbn=9781473630819\|location=London\|page=224–226\|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, Fe<sup>III</sup>), (Fe<sup>II</sup>, Mg](AlSi<sub>3</sub>,Si<sub>4</sub>)0<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref>		Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti\|anorganski pigment]] dobiven iz minerala [[seladonit]]a i glaukonita. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth]. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{Citiranje knjige\|title=The Secret Lives of Colour\|last=St. Clair\|first=Kassia\|publisher=John Murray\|year=2016\|isbn=9781473630819\|location=London\|page=224–226\|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, Fe<sup>III</sup>), (Fe<sup>II</sup>, Mg](AlSi<sub>3</sub>,Si<sub>4</sub>)0<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref>

	Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{~~cite book~~\|last= Varichon\|first= Anne\|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples\|year=2000\|publisher=Seuil\|pages=210–211\|ref=<!-- {{sfnRef\|Varichon\|2000}} -->\|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.		Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{Citiranje knjige\|last= Varichon\|first= Anne\|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples\|year=2000\|publisher=Seuil\|pages=210–211\|ref=<!-- {{sfnRef\|Varichon\|2000}} -->\|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.

	Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.		Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T09:18:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Glaukonit
| kategorija = [[Silikati|Hidrotinjac]]
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Mineraly.sk - glaukonit.jpg
| slika_velicina =
| naslov =
| formula = <chem> (K,Na)(Fe3+,Al,Mg)2(Si,Al)4O10(OH)2 </chem>
| molarna_masa =
| boja = Plavo zelena, zelena, žuto zelena
| habitus = Elastični pločasti/platnasti ili u obliku zaobljenih peleta/agregata
| sustav = [[Monoklinski kristalni sustav]]
| sraslaci =
| kalavost = Savršena [001]
| lom = Mrvljiv
| zilavost =
| tvrdoca = 2
| sjaj = Prigušen - zemljan
| polish =
| indeks_loma = ''nα'' = 1,590 – 1,612 ''nβ'' = 1,609 – 1,643 ''nγ'' = 1,610 – 1,644
| opticka_svojstva = Biaksijalna (-)
| dvolom = δ = 0,020 – 0,032
| disperzija =
| pleokroizam = X = žuto-zelena, zelena; Y = Z = dublje žuto, plavkasto zeleno
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = Svijetlo zelen
| specificna_tezina = 2,4 – 2,95
| gustoca =
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = Proziran do gotovo neproziran
| drugo = Oštro vezan [[agregat]], drobljenje, [[radioaktivnost]]: jedva se može otkriti
| reference =
}}

[[datoteka:Grünerde- Pigment.JPG|mini|desno|300px|[[Pigment]] [[zelena zemlja]].]]

'''Glaukonit''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''γλαυϰός'': plavkastozelenkast) je [[magnezij]]sko-[[aluminij]]ski hidrotinjac s prijelazima do [[seladonit]]a.

== Hidrotinjci ==
{{glavni|Hidrotinjci}}

'''Hidrotinjci''' je skupni naziv za vrlo sitne čestice (reda veličine [[Glina (tlo)|glinenih]] čestica) koje su bitne sastavnice [[šejl]]ova (glinenih škriljevca) i slične [[Tinjac|tinjcima]] (liskunima). Riječ je o [[Filosilikat|filosilikatima]] koji se od tinjaca razlikuju manjom zamjenom [[silicij]]a s [[aluminij]]em u [[Tetraedar|tetraedrima]]. Moguće su interstratifikacije s [[montmorilonit]]om, kao i neuređenost u slaganju strukturnih slojeva. Među varijetetima se obično izdvajaju:
* [[ilit]], K1–1,5Al4(Si7–6,5Al1–1,5O20)(OH)4, kojim se često označava cijela skupina,
* [[glaukonit]], koji je [[magnezij]]sko-[[aluminij]]ski hidrotinjac s prijelazima do seladonita, koji je gotovo bez aluminija.

Prijelazni se oblici često označavaju kao hidromuskorit, hidrobiotit, hidroparagonit i teško ih je točno okarakterizirati. Hidrotinjci su tipični produkti trošenja (izluživanja) primarnih [[silikati|silikata]], ali postoje naznake nastanka i iz [[Koloidni sustav|koloidnih otopina]] agradacijom. <ref> '''hidrotinjci''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25439] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 24. 8. 2020. </ref>

== Zelena zemlja ==
{{glavni|Zelena zemlja}}

'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>

Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti|anorganski pigment]] dobiven iz minerala [[seladonit]]a i glaukonita. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth]. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{Cite book|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|page=224–226|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, FeIII), (FeII, Mg](AlSi3,Si4)010(OH)2. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref>

Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{cite book|last= Varichon|first= Anne|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples|year=2000|publisher=Seuil|pages=210–211|ref=|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.

Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Glauconite}}

[[Kategorija:Minerali]]