https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Glagolja%C5%A1ko_pjevanjeGlagoljaško pjevanje - Povijest promjena2026-09-07T23:04:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Glagolja%C5%A1ko_pjevanje&diff=151601&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-22T18:36:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Glagoljaško pjevanje'''-->'''Glagoljaško pjevanje''' je [[bogoslužje|liturgijsko]] pjevanje katoličkih svećenika i [[kler]]ika [[glagoljaši|glagoljaša]] na hrvatskoj redakciji [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog jezika]] te potom iz toga proizašlo liturgijsko i paraliturgijsko pojedinačno i zborno pjevanje na hrvatskom jeziku. Pretpostavlja se kako se glagoljaško pjevanje pojavilo na kraju [[9. stoljeće|IX.]] i početku [[10. stoljeće|X. stoljeća]] u bizantskoj Dalmaciji (primorskoj Hrvatskoj), te da se od početka posebno njegovalo u [[Benediktinci|benediktinskim]] glagoljaškim samostanima.<br />
<br />
Zemljopisna rasprostranjenost glagoljaškog pjevanja pokazuje [[Istra|Istru]], otoke ([[Krk]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Rab]], [[Pag]]) i zaleđe [[Kvarner]]a, [[Dalmacija|Dalmaciju]] (s otocima [[Hvar]], [[Korčula]], [[Brač]], [[Šolta]], [[Vis]]) do [[Dubrovnik]]a i [[Kotor]]a, kao i zaleđe [[Split]]a, [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, te, najvjerojatnije, sva područja koja naseljavaju Hrvati, u [[Hrvatska|domovini]] i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljeništvu]].<br />
<br />
Prvi zapis o glazbi potječe iz [[1177.]] kada su papi [[Aleksandar II., papa|Aleksandru III.]] pri posjeti Zadru pjevali laudibus i canticis "in eorum sclavica lingua". Pismo pape [[Inocent III.|Innocenta III.]] [[1198.]] svjedoči o grčkom i slavenskom jeziku kod pjevane liturgije. Vrlo rijetki primjeri notirane glazbe su: ''Svet'' (fragment u Ljubljani, 15. st., pr. češke tradicije), zapisi za Muku (1556./1564.), ili posebne oznake u ''[[Misal kneza Novaka|Misalu kneza Novaka]]'' (1368.) s 22 mala kružića za način izvedbe u "Vjeruju" i u ''[[Misal kneza Hrvoja|Misalu kneza Hrvoja]]'' (1404.) sa simbolima za uloge u izvedbi "Muke".<br />
<br />
Pored izravnih izvora, rukopisi i tiskane liturgijske knjige (''Prvotisak'' (1483.), ''Drugi Novljanski brevijar'', (1495.) i dr.) premda bez notnih zapisa, pokazuju mnogo primjera nazivlja i objašnjenja iz tadašnje prakse s kojima upućuju na glazbeni repertoar. Kasniji izvori pokazuju rukopisne notne zapise (''Sonnleithner Sammlung'' u [[Beč]]u, 1819.; zbirka Kuhač u [[Zagreb]]u, 1869.; zbirka Glanc u Zagrebu, 1870.; zbirka Kozinović u Zagrebu, 1949.; 1950.) i tiskane kao što su izdanja ''[[Kongregacija za evangelizaciju naroda|Congregatio de Propaganda Fide]]'' [[Rafael Levaković|Rafaela Levakovića]] i [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]] te neka tzv. izdanja ''Protestanata''.<br />
<br />
[[Staroslavenski institut|Staroslavenski institut u Zagrebu]] čuva zbirku snimaka glagoljaškog pjevanja u trajanju od otprilike 120 sati (156 arhivskih vrpci, 79 radnih vrpci). Istraživanjem glagoljaškog pjevanja bave se [[Jerko Bezić]], [[Gorana Doliner]], [[Izak Špralja]] i drugi.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
*[http://www.istrapedia.hr/hrv/785/glagoljasko-pjevanje/istra-a-z/ Istarska enciklopedija - Glagoljaško pjevanje]<br />
*[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23187 Culturenet.hr o glagoljaškom pjevanju]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.croatianhistory.net/glagoljica/gl_pjevanje.html Croatian History o glagoljaškom pjevanju]<br />
*[http://www.kultura.hr/hr/Multimedija/Audio/Tradicionalno-glagoljasko-pjevanje-audio Zvučni zapisi glagoljaškog pjevanja (kultura.hr)]<br />
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75062 Članak o glagoljaškom pjevanju (hrcak.srce.hr)]<br />
<br />
{{Kršćanska glazba}}<br />
<br />
[[Kategorija:Crkvena glazba]]<br />
[[Kategorija:Glagoljica]]</div>WikiSysop