WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T10:54:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Giuseppe Praga
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. ožujka]] [[1893.]]
| mjesto_rođenja = [[Sutomišćica]] ([[Ugljan]])
| datum_smrti = [[19. veljače]] [[1958.]]
| mjesto_smrti = [[Venecija]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko]], [[Italija|talijansko]]
| narodnost = [[Talijani|Talijan]]
| etnicitet =
| polje = [[povjesničar]], [[arhivist]]
| radna_institucija =
| alma_mater = [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor = [[Milan Rešetar]]
| poznat_po = povijesti Dalmacije s italocentrične pozicije
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

'''Giuseppe Praga''' ([[Sutomišćica]] ([[Ugljan]]), [[19. ožujka]] [[1893.]] – [[Venecija]], [[19. veljače]] [[1958.]]) bio je [[Talijani|talijanski]] [[povjesničar]] i [[arhivist]] iz [[Dalmacija|Dalmacije]], autor ''Povijesti Dalmacije'' s italocentričnih pozicija.
==Životopis==
===Počeci===
Giuseppe Praga rođen je u Sutomišćici na Ugljanu u obitelji Talijana doseljenih u [[Austro-Ugarska|austro-ugarskoj]] službi. Otac mu je bio Cristoforo Praga a mati Maria r. Nani.
===Obrazovanje===
Maturirao je [[1911.]] u [[Zadar|zadarskoj]] gimnaziji na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]] ''San Grisogono'' (''Sv. Krševan''). Studirao je i doktorirao [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]] na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], gdje su mu predavali [[Wilhelm Meyer-Lübke]] ([[lingvistika]] i [[Romanski jezici|romanistika]]), [[Milan Rešetar]] ([[slavistika]]), [[Carlo Battisti]] ([[Talijanski jezik|talijanistika]]) te [[Paul Kretschmer]] ([[Bizant|bizantinistika]]) i [[Novogrčki jezik|neogrecistika]]) <ref name=Knez>[http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/articoligiornali/praga.htm Kristjan Knez, ''La "Storia di Dalmazia" di Giuseppe Praga'', ''La Voce del Popolo'', Rijeka, 29. travnja – 5. svibnja 2004., pristupljeno 26. veljače 2015.]</ref>. Tu je ovladao [[Staroslavenski jezik|staroslavenskim jezikom]] i [[glagoljica|glagoljicom]], šro mu je pomoglo u arhivističkom radu i povijesnim proučavanjima.

===Stručni, znanstveni i politički rad===
Preselio se [[1919.]] na [[Rab]], tada pod [[Italija|talijanskom]] vojnom upravom. Na Rabu je otkrio povjesničarski poziv. Kroz tridesetak godina je prikupljao, analizirao i prepisao oko tisuću isprava, sastavivši tako ''Codex diplomaticus arbensis'', sada u [[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Nacionalnoj knjižnici sv. Marka]] (Biblioteca Nazionale Marciana) u Veneciji. Od [[1921.]] predavao je u [[Idrija|Idriji]], tada u sastavu Italije, a zatim se vratio u Zadar, također u sastavu Italije, gdje je predavao talijanski i povijest na srednjoj tehničkoj školi ''Francesco Rismondo''.

Bio je [[1926.]] među utemeljiteljima zadarskoga talijanskoga Dalmatinskog društva za domovinsku povijest (Società Dalmata di Storia Patria), ukinutoga [[1944.]] i obnovljenoga [[1961.]] u [[Rim]]u. Iste je godine postao predsjednikom Nacionalnog saveza (Lega Nazionale), [[Talijanski iredentizam|iredentističke]] [[kultura|kulturalne]] organizacije, koju je [[fašizam]] uskoro zabranio i raspustio.

Stekao je [[1930.]] status profesora [[Latinski jezik|latinske]] i [[diplomacija|diplomatske]] [[paleografija|paleografije]] na [[Sveučilište La Sapienza|Sveučilištu ''Sapienzi'']] u Rimu, a [[1932.]] i iz [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] i [[Novi vijek|novovjekovne]] [[povjesnica|povjesnice]]. zatražio je oslobođenje od predavanja da bi se mogao posvetiti istraživanju. Od [[1932.]] bio je ravnatelj zadarske Općinske biblioteke ''Pier Alessandro Paravia''<ref name=Knez/> i suradnik Bibliografske nadintendature u Veneciji. Od [[1936.]] bio je nadintendant Državnog arhiva u Zadru<ref name=Knez/>.

Tridesetih godina bio je federalni vicesekretar Nacionalne fašističke stranke (PNF) u Zadru.<ref>Stefano Trovato, "Giuseppe Praga Bbliotecario", ''Atti e memorie della Società dalmata di storia patria'', XXXV (2013) N. 2, 3a Serie, Roma, str. 123.</ref>

Nakon savezničkog bombardiranja Zadra [[1944.]] izbjegao je u Veneciju, odnijevši sa sobom najdragocjenije knjige i dokumente iz Općinske biblioteke. Do smrti je radio kao knjižničar u ''Marciani'', kojoj je ostavio svoj arhiv.

Objavio je stotinjak znanstvenih članaka i više knjiga. Glavno područje njegova interesa bila je povijest Dalmacije, kojoj je pristupao s italocentričkih pozicija, zastupajući tezu da o kontinuitetu romanstva Dalmacije od rimskih vremena do 20. vijeka, a time i o talijanstvu Dalmacije. U potkrepu svojih teza Praga je citirao mnoge dokumente, prešućujući one o slavenstvu Dalmacije, ili ih mjestimično osporavajući. S njegovim tezama su polemizirali hrvatski povjesničari, osobito [[Grga Novak]], pa [[Ivan Kampuš]],<ref name=Knez/> a u posljednja doba [[Rade Petrović]], koji ocjenjuje da Praga „nije bio kadar prevladati svoj iredentizam".<ref>Rade Petrović, ''La Dalmazia nel XX secolo. I risultati della storiografia jugoslava'',u: ''Il fallito modello federale della Jugoslavia'', Rubbettino, Soveria Mannelli 2005, str. 349.</ref>

==Djela (izbor)==
* ''Guida di Zara'' (Vodič po Zadru, 1925.)
* ''Testi volgari spalatini del Trecento'' (Splitski pučki tekstovi iz 14. stoljeća, 1927.)
* ''Indagini e studi sull'umanesimo in Dalmazia'' (Istraživanje i proučavanje humanizma u Dalmaciji, niz monografija objavljenih od 1932.)
* ''Zara nel Rinascimento'' (Zadar u renesansi, 1935.)
* ''Atti e diplomi di Nona (1284-1509)'' (Ninski propisi i povelje, 1936. – 1937.)
* ''Storiografia dei paesi balcanici'' (Historiografija balkanskih zemalja, 1937.)
* ''Guida di Zara: aspetti, storia, monumenti'' (Vodič po Zadru: aspekti, povijest, spomenici, 1938.)
* "Storia di Dalmazia" (Povijest Dalmacije, 1941., 1943., 1954., 1981. s dodatkom Marca Dassovicha za razdoblje 1870. – 1947.)
* ''La chiesa di Roma e la Croazia'' (Rimska crkva i Hrvatska, 1941. – 1942.)
* ''Index auctorum latinitatis Medii Aevi antiquioris. Supplementum Dalmaticum'' (Popis autora starije srednjovjekovne latinštine: Dlmatinski dodatak, 1948.)
* ''Documenti del 1848-1849 a Zara e in Dalmazia'' (Dokumenti o 1848. – 1849. u Zadru i Dalmaciji, 1949.)
* ''L'Evangelario dei Sacramenti di Zara'' (Evangelijarij sakramenata u Zadru, 1956.)

==Opaske==
{{izvori}}

==Bibliografija==
* [http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/articoligiornali/praga.htm Kristjan Knez, ''La "Storia di Dalmazia" di Giuseppe Praga'', ''La Voce del Popolo'', Rijeka, 29. travnja – 5. svibnja 2004.]
* Giancarlo Soppelsa, ''Giuseppe Praga'', u: Francesco Semi - Vanni Tacconi (ur.), ''Istria e Dalmazia, Uomini e Tempi. Dalmazia'', Del Bianco, Udine 1992.

==Povezani pojmovi==
* [[Zadar]]
* [[Dalmacija]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.aib.it/aib/editoria/dbbi20/praga.htm Dizionario bio-bibliografico dei bibliotecari italiani del XX secolo]
{{GLAVNIRASPORED:Praga, Giuseppe}}
[[Kategorija:Talijanski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]

Giuseppe Praga - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica