Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:45:36Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:45
Redak 39:		Redak 39:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commons\|Category:Giuseppe Occhialini}}~~

	{{GLAVNIRASPORED:Occhialini, Giuseppe}}		{{GLAVNIRASPORED:Occhialini, Giuseppe}}
	[[Kategorija: Talijanski fizičari]]		[[Kategorija: Talijanski fizičari]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T07:17:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Giuseppe Occhialini
| slika = Occhialini.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[5. prosinca]] [[1907.]]
| mjesto_rođenja = [[Fossombrone]], [[Marke]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[30. prosinca]] [[1993.]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Talijani|Talijan]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Cambridgeu|Cavendishov laboratorij u Cambridgeu]], Sveučilište u [[São Paulo|São Paulu]], Sveučilište u [[Bristol]]u, Sveučilište u [[Bruxelles]]u Sveučilište u [[Genova|Genovi]] Sveučilište u [[Milano|Milanu]]
| alma_mater = Sveučilište u [[Firenca|Firenci]]
| doktorski_mentor = [[Bruno Benedetto Rossi]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = konstruktor [[Wilsonova komora|Wilsonove komore]] posebne vrste ([[maglena komora]]) doprinos otkriću [[pion]]a (π-[[mezon]]a)
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1974.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Giuseppe Occhialini''' ([[Fossombrone]], [[Marke]], [[Italija]], 5. prosinca 1907. – [[Pariz]], [[Francuska]], 30. prosinca 1993.), talijanski [[fizičar]] . [[Diploma|Diplomirao]] (1929.) na Sveučilištu u [[Firenca|Firenci]]. Radio u [[Sveučilište u Cambridgeu|Cavendishovu laboratoriju u Cambridgeu]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (od 1932. do 1935.), na sveučilištima u [[São Paulo|São Paulu]] (od 1937, do 1942.), [[Bristol]]u (od 1944. do 1948.), [[Bruxelles]]u (od 1948. do 1950.), [[Genova|Genovi]](od 1950. do 1952.) i [[Milano|Milanu]] (od 1952. do 1974.). Poznat je kao konstruktor [[Wilsonova komora|Wilsonove komore]] posebne vrste ([[maglena komora]]), kojom je [[Patrick Blackett|P. Blackett]] registrirao [[pozitron]]e u [[Kozmičke zrake|kozmičkom zračenju]]. Godine 1946. s [[Cecil Frank Powell|C. F. Powellom]] u Bristolu sudjelovao je u [[pokus]]ima u kojima je [[fotografska emulzija]] izlagana kozmičkom zračenju na visokim [[planina]]ma i koji su potvrdili teorijsku pretpostavku o postojanju [[pion]]a (π-[[mezon]]a) te doveli do njegova otkrića (1947.). Bio je član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1974. Po njem je nazvan [[planetoid]] ([[20081 Occhialini]]). <ref> '''Occhialini, Giuseppe''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44673] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Wilsonova komora ==
{{glavni|Wilsonova komora}}
[[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|mini|lijevo|250px|[[Maglena komora]] s vidljivim tragovima [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] (kratki debeli tragovi su [[Alfa-čestica|alfa-čestice]], a dugi i tanki tragovi su [[beta-čestica|beta-čestice]]).]]
Dok [[Proporcionalni brojač|atomskim brojačima]] slušamo prolaze atoma, u Wilsonovoj komori možemo motriti njihove staze. Ovaj izvanredno važan [[mjerni instrument]] otkrio je C. T. R. Wilson 1911. Već davno prije Wilson se zanimao za pitanje, kako nastaju [[oblaci]]. On je u [[laboratorij]]u proizveo [[magla|maglu]] pomoću naglog širenja ([[Ekspanzija|ekspanzije]]) [[zrak]]a, koji je bio zasićen vodenom parom. Pri širenju zrak se naglo hladi, a prezasićene pare kondenziraju se na česticama prašine. U nizu pokusa Wilson je učinio zamašno otkriće da se kapljice stvaraju i onda ako je zrak potpuno očišćen od prašine. Što su tu bile jezgre za kondenziranje pare? Wilson je dokazao da su to [[ion]]i. Ako se ioni udalje [[električno polje|električnim poljem]], stvaranje maglice prestaje. Ta opažanja bila su kasnije temelj za gradnju te poznate komore.

U Wilsonovoj komori je zrak ili neki drugi [[plin]] zasićen vodenim parama. Naglim povlačenjem jednog zida komore može se [[obujam]] plina naglo povećati. U času širenja mogla je proći brza električno nabijena čestica. Ona je uzduž svoje staze stvorila mnoštvo iona. Na tim ionima sada se kondenziraju kapljice vode. U času ekspanzije komore staza brze čestice prekrivena je vodenim kapljicama.

Wilson je učinio prva opažanja na [[alfa-čestica]]ma i [[Beta-čestica|beta-zrakama]] [[radioaktivnost|radioaktivnih tvari]]. Alfa-čestica stvara oko 100 000 iona na 10 mm svog puta. Njen trag je vrlo debeo. Magleni tragovi beta-zraka potpuno se podudaraju s tragovima [[elektron]]a iz [[Katodno zračenje|katodnih zraka]]. Wilsonova komora najbolje je sredstva za raspoznavanje [[čestica]]. <ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{commons|Category:Giuseppe Occhialini}}

{{GLAVNIRASPORED:Occhialini, Giuseppe}}
[[Kategorija: Talijanski fizičari]]

Giuseppe Occhialini - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica