<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Gitarska_poja%C4%8Dala</id>
	<title>Gitarska pojačala - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Gitarska_poja%C4%8Dala"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gitarska_poja%C4%8Dala&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T21:37:08Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gitarska_poja%C4%8Dala&amp;diff=338740&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gitarska_poja%C4%8Dala&amp;diff=338740&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T23:35:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 18. studeni 2021. u 23:35&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l46&quot;&gt;Redak 46:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 46:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Vanjske poveznice==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Vanjske poveznice==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{Commonscat|Guitar amps}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://tube-tone.com/ Pregled modela gitarskih pojačala na &amp;quot;tube-tone&amp;quot;]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://tube-tone.com/ Pregled modela gitarskih pojačala na &amp;quot;tube-tone&amp;quot;]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.myrareguitars.com/vintage-amps Vintage modeli gitarskih pojačala]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.myrareguitars.com/vintage-amps Vintage modeli gitarskih pojačala]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gitarska_poja%C4%8Dala&amp;diff=176712&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gitarska_poja%C4%8Dala&amp;diff=176712&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T08:53:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Gitarska pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Peavey Guitar amplifiers family.jpg|minijatura|desno|200px|Peavey gitarska pojačala]]&lt;br /&gt;
Gitarsko pojačalo je [[elektronika|elektronički]] uređaj&amp;lt;ref&amp;gt;http://drtube.com/guitamp.htm&amp;lt;/ref&amp;gt; koji [[električni signal]] s [[magnet]]a [[električna gitara|električne]] ili [[gitara|akustične gitare]] pretvara u [[zvučni signal]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest==&lt;br /&gt;
Prva pojačala nastala su u ranim [[1930.]]-im kao produkt primjene ispravljačkih cijevi i [[elektrolit]]skih [[kondenzator]]a u elektronici, što je dovelo do skore izrade ekonomičnih napojnih jedinica i osnovnog polazišta za izradu pojačala. Općoj potražnji i uporabi pojačala uveliko je zaslužan i [[Leo Fender]] kad je [[1949.]] godine predstavio svoj [[Fender Telecaster]] model električne gitare. U početku gitarska pojačala su se koristila za pojačavnje [[zvuk]]a akustičnih gitara. Naročito između 1930-ih i [[1940.]]-ih godina u svijetu popularnosti havajske glazbe za ozvučenje [[ukulele|havajskih gitari]]. Jasno je da su ta prva pojačala bila samo osnovno dizajnirana, i slabije snage. Do &amp;#039;50-ih godina rijetko koje da je prešlo snagu od 15-tak [[vat|W]]. Ipak, svojom pojavom na glazbenom tržištu otvorila su jedan novi pravac u pristupu i poimanju [[glazba|glazbe]]. Kako su se glazba i ukusi mijenjali, tako su mnogi [[glazbenik|glazbenici]] [[eksperiment]]irajući težili ka drugom, i drugačijem. S početnog klasičnog, melodičnog tona, glazbenici [[1960.]]-ih teže ka izobličenijem (distorziranom) tonu. Tako se smatra da je prvu zvučnu distorziju uradio [[Dave Davies]] gitarist grupe [[The Kinks]] pomoču tzv. sistema &amp;#039;&amp;#039;štrika i konopa&amp;#039;&amp;#039;. U biti spojio je izlaz jednog s ulazom drugog pojačala, tako da je prvo (opterećeno) glumilo &amp;#039;&amp;#039;predpojačalo&amp;#039;&amp;#039; drugome. Genijalna zamisao koja [[dizajn]]erima nije pala na pamet. Kasniji modeli inspirirani ovom idejom za modeliranje efekta zvuka imaju ugrađena predpojačala, ili se kao dodatak koristila &amp;#039;&amp;#039;fuzz pedala&amp;#039;&amp;#039;. Gitarska pojačala sa standardnim efektom distorzije činila su 3/4 ukupnog broja modela pojačala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Specifične karakteristike==&lt;br /&gt;
Najbitnija razlikovna obilježja pojačala za električnu gitaru u odnosu na standardna audio-pojačala su:&lt;br /&gt;
* Smanjenje širine pojasa [[frekvencija|frekvencije]] od instrumenta (za razliku od [[Hi-fi]] pojačala čija je svrha pokriti najširi spektar zvučnih frekvencija, od 20 [[herc|Hz]] do 20 KHz)&lt;br /&gt;
* Gitarska pojačala imaju visoku dinamiku i sposobnost vračanja puls signal direktno gitari, tako da je spriječeno slanje nekomprimiranih signala. &lt;br /&gt;
* U glavi pojačala mogu biti ugrađeni razni modulatori zvuka, kao što su: reverb (sklop koji u trenutnom prostoru simulira eho/jeku), vibrata ili tremolo (interni oscilator koji [[amplitudna modulacija|modulira amplitudu]] ulaznog signala i tako na svojstven način modulira zvuk) i drugi.&lt;br /&gt;
* Kućište pojačala obično je izrađeno od drveta i obloženo s tkaninom, a uglovi su pojačani zaštitnim kutnicima.&lt;br /&gt;
Gitarska pojačala se proizvode u dva oblika: prvi, &amp;#039;&amp;#039;half-stack&amp;#039;&amp;#039; modeli gdje glava pojačala s elektronikom i [[zvučnička kutija|kabinet]] sa [[zvučnik|zvučnicima]] su dizajnerski dvije odvojene i zasebne komponente, odnosno &amp;#039;&amp;#039;full-stack&amp;#039;&amp;#039; modeli s dva zvčna kabineta. I drugi model, ako je sve grupirano unutar jednog zajedničkog kućišta koje nazivamo &amp;#039;&amp;#039;kombo&amp;#039;&amp;#039; modeli pojačala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vrste pojačala==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Amplifier2.jpg|mini|desno|150px|&amp;#039;&amp;#039;Kombo&amp;#039;&amp;#039; model gitarskog pojačala]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Orange AD30HTC and PPC412.jpg|mini|desno|130px| &amp;#039;&amp;#039;Half-stack&amp;#039;&amp;#039; model pojačala]]&lt;br /&gt;
Kao što je već rečeno gitarska pojačala su proizvedena u dva oblika: kombinirajuća i kombo modeli pojačala. Kombinirajući model znači kombinaciju koja sadrži glavu pojačala i kabinet sa zvučnicima dizajnerski odvojeno. Glava pojačala sadrži elektroniku koju u osnovi čini: pretpojačalo i pojačalo, dok zvučnički kabinet je zasebna kutija u kojoj su smješteni zvučnici. Kombo model pojačala podrazumijeva da su obje komponente (glava i zvučnik) smještene u jedan zajednički okvir. Ovakav modeli pojačala ima najmanje jedan 1/4&amp;quot; (TRS konektor) ulaz za spajanje električne gitare, a može imati i još dodatnih ulaza za spajanje raznih efekata kao što su: reverb, kompresija i drugo. Zatim, spoj za spajanje dodatnih zvučnih kabineta. U nešto manjoj praksi imamo dizajnirane modele pojačala s mogućnosti RCA stereo spajanja što omogućava povezivanje CD playera, prijenosnog media playera, ili nekog drugog izvora zvuka s pojačalom. Ili, modeli s 1/4&amp;quot; priključkom za [[slušalica|slušalice]], što glazbeniku omogućava bez ometanja uporabu pojačala u krugu obitelji i doma. Neki pak kombo modeli pojačala imaju izlaz za spajanje na PA sustave, snimajuću konzolu, ili za spajanje na drugo pojačalo. U većini stilova [[rock]]a i [[blues]] glazbe [[gitarist]]i rijetko koriste ove mogućnosti, jer se smatra da ton iz pojačala kabineta zvučnika ima sebi svojstvenu boju i toplinu.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Modele pojačala sa zasebnom glavom pojačala koja se obično nalazi na vrhu jednog ili više zvučnih kabineta zovemo &amp;quot;stack&amp;quot; odnosno &amp;quot;full stack&amp;quot; pojačala. Na ovom popisu svakako su i modeli glava pojačala koji uz standardne ulaze imaju i dodatni ulaz za [[mikrofon]] (što nije često pružena opcija, a čije ograničenje uporabe ovisi o modelu napajanja), i prepozna se po tro - pinskom XLR konektoru. U daljem popisu gitarskih pojačala nalaze se tranzistorski modeli, koji su od cijevnih modela lakši u težini, i manje su tržišne cijene. Njih glazbenici bluesa i rocka izbjegavaju jer cijevna pojačala kako je rečeno, imaju svoj specifični ton, kojeg tranzistorski modeli ne mogu proizvesti. Cijevna pojačala su teža i skuplja od tranzistorskih, a njihovo održavanje iziskuje potrebu periodičnog mijenjanja cijevi i re-bias (ujednačavanje napona) izlaznih cijevi. Zbog toga su neke tvrtke dizajnirale modele koji ne trebaju ovakav vid održavanja, već su modeli pojačala koji su dizajnirani kombiniranom ugradbom cijevi i tranzistorske tehnologije. Najnoviji skok u dizajnu pojačala očitava se u razvoju i primjene mikroprocesora i digitalne obrade signala, te primjene &amp;quot;modelirajućih modela pojačala&amp;quot; koja su se razvila u kasnom &amp;#039;90-im godinama. Ovi modeli mogu simulirati zvukove raznih drugih poznatih cijevnih modela pojačala, mada nisu tako dizajnirana. Zatim, tu su i modeli pojačala s procesorima i sofverom koja uspješno oponašaju zvuk klasičnih pojačala.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Glazbenicima je na izbor dostupan široki spektar modela pojačala od kojih su neki dizajnirani za opću oporabu, neki za uporbu specifičnih instrumenata, ili za reprodukciju specifičnih zvukova.&amp;lt;br&amp;gt; Dijelimo ih u dvije grupe: pojačala prema namjeni, i prema modelu pojačanja.  &lt;br /&gt;
====Prema namjeni====&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Standardno gitarsko pojačalo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ponekad dizajnirano s &amp;#039;&amp;#039;vibrato&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;reverb&amp;#039;&amp;#039; efektom, prepoznatljivo je po toplom i čistom zvuku. Standard modeli pojačala kao npr. iz Fender &amp;quot;Tweed&amp;quot; serije često se koriste u tradicionalnoj [[blues]] ili [[country]] glazbi, ali su isto tako popularni i među glazbenicima koji njeguju [[indie]] i [[alternativni rock|alternativni]] stil glazbe.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pojačala za klavijature&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u početnoj zamisli bila su dizajnirana kao klasična pojačala, da bi se sa promjenom stila glazbe pojavili novi modeli koji su u sebi imali efekt distorzije. Ovakvi modeli pojačala ponekad kao dodatak imaju i &amp;#039;&amp;#039;on-board&amp;#039;&amp;#039; mikser koji klavijaturisti daje mogućnost korištenja više klavijatura.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Hard-rock pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; po definciji imaju predviđeno predpojačalo s neophodnim kontrolerima: efekta distorzije za sve oblike i vrste zvuka, kao i filtere tona. U praksi to znači da uz naglašeni efekt distorzije gitarista otvori i pot gaina (čvrstine) blizu maksimuma. Jedan od najpopularnijh predstavnika za ovakav stil glazbe su modeli [[Marshall pojačala]], koji se koriste u širokom spektru i drugih [[žanr]]ova glazbe poput: [[pop-rock]]a, [[punk rock]]a, [[heavy metal]]a i slično.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Akustična pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; svojim dizajnom su zamišljena tako da uporabljena s instrumentima koji u sebi imaju ugrađen [[mikrofon]] ili piezo magnet reproduciraju [[akustika|akustičan]], čist i transparentan ton. Inače, u osnovi su jako slična pojačalima za klavijature.  &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pojačala za bas-gitaru&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su specifično dizajnirana pojačala za kvalitetnu reprodukciju niskih tonova. Nastala su kao potreba/odgovor &amp;#039;&amp;#039;usavršenim&amp;#039;&amp;#039; gitarskim pojačalima jer se klasični (onda zvani) [[kontrabas|uspravni bas]] zvukom više nije mogao nositi s njima. Današnji modeli bas pojačala daleko su dizajnerski napredovala: imaju ugrađen kompresor koji štiti pojačalo pri sviranju na višoj snazi, ili imaju direktan izlaz za spajanje bas signala u miksetu. A zbog specifičnih toplinskih uvjeta koji vladaju unutar pojačala rješenje se pronašlo u pasivnim ili kombo hladnjacima. Zbog toga su od gitarskih modela puno teža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prema modelu pojačanja====&lt;br /&gt;
Modeli cijevnih pojačala do uvoda tranzistorskih [[1970.]] godine, superiorno su glazbenim tržištem dominirali. U stvari, unatoč velikoj prednosti [[tranzistor]]a, njihova popularnost za razliku od nekih drugih cijevnih uređaja kao [[TV]]-a, koji je danas slobodno rečeno &amp;#039;&amp;#039;de-mode&amp;#039;&amp;#039; konstantno održala. Razlog tomu je njihov jednostavan dizajn, kojeg u principu čini predpojačalo s barem dvije [[trioda|triode]]. Princip rada je taj da jedan signal preko pota za ton bude prebačen u druge segmente pojačala. Ostali signali trioda razdvajaju se prema kontrolnoj lampi i sklopnom prekidaču (on/off) na pojačalu. U modele predpojačala i pojačala većinom su ugrađene ECC83/12AX7/7025, a na izlazu EL34/6CA7/KT77 ili 6L6/KT66 modeli [[vakuumska cijev|vakuumskih cijevi]]. U svijetu zbog različitog sistema označavanja poznata su kao: &amp;quot;tube powered&amp;quot; ili  &amp;quot;valve powered&amp;quot;. Uglavnom misli se na isti model proizvoda. I Leo Fender je dizajnirao modele cijevnog pojačala s 6V6 cijevi&amp;lt;ref&amp;gt;http://uniqueguitar.blogspot.com/2011/04/fenders-forgotten-amps_22.html&amp;lt;/ref&amp;gt;, ali je ubrzo ugrađivao model 6L6 cijevi&amp;lt;ref&amp;gt;http://thetubestore.com/earfenam.html&amp;lt;/ref&amp;gt; jer su pojačala imala bogatiji i žešči zvuk.  &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Cijevna pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u principu rade po izvedbi prostog [[električni krug|električnog kruga]] kojeg štiti [[transformator]] niskog napona. Ovim modelima pri slabijem naponu vakuumske cijevi na izlazu se stvori opterećenje koje automatski oduzima potrebnu &amp;#039;&amp;#039;radnu&amp;#039;&amp;#039; snagu. Kao produkt stvara se efekt izobličene kompresije zvuka. Kod Hi-fi uređaja tada se opaža negativno slabiji dinamički raspon, ali zato ova pojava kod gitarističkog pojačala znači dobru kompresiju i dugo trajanja tona (dugi sustain). &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tranzistorska pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su modeli nastali nakon izuma i primjene tranzistora u elektronici. Što se tiće dizajna, u osnovi su to manji modeli prilagodljivi za kućnu izradu i vježbe u manjem prostoru. Idealni su za prijevoz. Od cijevnih modela tranzistorska pojačala cijenovno su nižeg razreda, a svoju primjenu su našli kod glazbenika koji pri izražavanju svoje glazbe preferiraju čistiji zvuk, bez primjesa distorzije. &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Modelirajuća pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su modeli pojačala koncipirani na primjeni [[digitalna elektronika|digitalne tehnike]]. Tako dizajnirana imaju mogućnost modeliranja i simulacije zvuka, što im pri ozbiljnijem radu u [[glazbeno izdavaštvo|studiju]], ili na [[scena|sceni]], daje prednost pred drugim modelima. Princip rada se sastoji u tome da se pomoću digitalnog zvučnog procesora ulazni [[analogni zvuk|analogni signal]] pretvori u [[digitalni zvuk|digitalni]]. U biti ovi modeli uspješno kopiraju i simuliraju rad tranzistorskih i cijevnih modela pojačala, što nailazi na negodovanje iskusnijih gitarista koji smatraju da stvarne zvučne kabinete u fazi kreiranja zvuka ne može zamijeniti nikakva digitalna tehnika. &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Hibridna pojačala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su najsuvremeniji modeli različitih izvedbi. Najčešće su dizajnirana tako da predpojačalo jeste/ima oblik cijevi koje ne prekida maksimalnu [[amplituda|amplitudu]] nego ostane u toj visini, i kao rezultat takvog signala stvori kompresiju koja repreoducira puniji &amp;#039;&amp;#039;overdrive&amp;#039;&amp;#039; zvuk. Otporniji su od tranzistorskih modela jer pojačani signal kroz tranzistorsku tehniku proslijede direktno zvučnicima, a da im pri tome sama snaga nije bitna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proizvođači==&lt;br /&gt;
[[Fender Musical Instruments Corporation|Fender]] | [[Marshall Amplification|Marshall]] | [[Bad Cat Amplifiers| Bad Cat]] | [[Yamaha Corporation|Yamaha]] | [[Acoustic]] | [[VOX Amplification USA|VOX]] | [[Ampeg]] | [[VHT Amplification]] | [[Bogner Amplification|Bogner]] | [[Trace Elliot]] | [[Behringer]] | [[Tech 21]] | [[Blackheart]] | [[Soldano Custom Amplification|Soldano]] | [[Blackstar Amplification|Blackstar]] | [[Crate]] | [[The Selmer Company|Selmer]] | [[Diezel]] | [[Roland Corporation|Roland]] | [[Hartke amps|Hartke]] | [[Dumble Amplifiers|Dumble]] | [[Rivera Amplifiers|Rivera]] | [[Randall Amplifiers|Randall]] | [[Engl Amplifiers|Engl]] | [[Peavey Electronics Corporation|Peavey]] | [[Framus]] | [[Gallien-Krueger]] | [[Orange Music Electronic Company|Orange]] | [[Gibson Guitar Corporation|Gibson]] | [[Music Man Company|Music Man]] | [[Hughes &amp;amp; Kettner]] | [[Ibanez]] | [[Matchless Amplifiers|Matchless]] | [[Jim Kelley Amplifiers|Jim Kelley]] | [[Laney Amplification|Laney]] | [[Mesa/Boogie]] | [[Line 6]] | [[Krank Amplification|Krank amps]] | [[Hiwatt]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vidi još==&lt;br /&gt;
*[[Bas pojačala]]&lt;br /&gt;
*[[Pojačalo|Pojačalo - općenito]]&lt;br /&gt;
*[[Zvučnik]]&lt;br /&gt;
*[[Zvučnička kutija]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
{{Commonscat|Guitar amps}}&lt;br /&gt;
* [http://tube-tone.com/ Pregled modela gitarskih pojačala na &amp;quot;tube-tone&amp;quot;]&lt;br /&gt;
* [http://www.myrareguitars.com/vintage-amps Vintage modeli gitarskih pojačala]&lt;br /&gt;
* [http://www.fonar.com.pl/audio/diy/head/head.htm Opis cijevnih modela gitarskih pojačala na &amp;quot;Fonaru&amp;quot;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Gitarska pojačala}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Elektroakustika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>