Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:31:46Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Giotto di Bondone'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Giotto di Bondone'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Giotto di Bondone		\|ime = Giotto di Bondone
	\|period = [[gotika]]		\|period = [[gotika]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T23:31:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 23:31
Redak 73:		Redak 73:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Giotto di Bondone}}~~
	* [[Slikarstvo gotike]]		* [[Slikarstvo gotike]]
	* [[Gotika]]		* [[Gotika]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T02:56:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Giotto di Bondone
|period = [[gotika]]
|slika = Uffizi_Giotto.jpg
|veličina = 200px
|opis = Giotta u [[Firenca|Firenci]]
|rođenje = [[1267.]] ''Colle di Vespignano'', [[Toskana]]
|smrt = [[8. siječnja]] [[1337.]] [[Firenca]], [[Italija]]
|vrsta = [[slikarstvo]] - [[crtež]] – [[arhitektura]]
|praksa = [[Firenca]], [[Assisi]], [[Rim]], [[Padova]], [[Napulj]], [[Milano]]
|utjecao = [[Masaccio]], [[Giottino]], [[Taddeo Gaddi]], itd.
|utjecali= [[Bizantska umjetnost]], [[Umjetnost starog Rima#Slikarstvo|antičko slikarstvo]]
|djela = ''[[Bazilika Svetog Franje Asiškog]] (freske)'' ''[[Firentinska katedrala|zvonik firentinske prvostolnice]]'' ''[[Kapela Arena]] u Padovi (freske)'' 
}}
'''Giotto di Bondone''', znan samo i kao '''Giotto''', (''Colle di Vespignano'', [[1267.]] – [[Firenca]], [[8. siječnja]] [[1337.]]) bio je slavni [[Italija|talijanski]] [[slikar]], [[arhitekt]] i [[kipar]]. Najvažniji i najutjecajniji slikar [[Gotika|gotike]]. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske [[Renesansa|renesanse]].

[[Datoteka:View looking towards the rear - Capella degli Scrovegni - Padua 2016 (2).jpg|mini|300px|lijevo|<center>Giottove freske u ''[[Cappella degli Scrovegni]]'' u [[Padova|Padovi]], dovršene oko 1305. godine, su jedne od najvažnijih remek-djela europskog slikarstva ranog 14. stoljeća.]]
== Život ==

Kroz razne izvore se otkrilo da je Giotto odrastao kao sin kovača u okolici [[Firenca|Firence]]. Većina stručnjaka smatra da je Giotto bilo njegovo stvarno ime, no neki vjeruju i da je to samo skraćenica od Ambrogio (Ambrogiotto) ili Angelo (Angeliotto).
[[Datoteka:Firenze-campanile.jpg|mini|200px|lijevo|<center>''Giottov toranj'' [[Firentinska katedrala|firentinske katedrale]], [[Firenca]].]]
O njegovom životu svjedoči [[1450.]] godine napisano djelo „''Commentarii''“ (priče o umjetnicima) kojeg je napisao [[Lorenzo Ghiberti]], a koji je nakon ponovne objave od [[Giorgio Vasari|Giorgija Vasarija]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] stekao veliku popularnost. Tamo se govori da je Giotto odrastao u siromašnim uvjetima ali da ga je jednog dana otkrio slikar [[Cimabue]] dok je crtao na kamenu čuvajuči ovce. Navodno je Giotto kao dječak tako vjerno slikao mrave da se čak i veliki Cimbaue začudio. Vjerojatno je stoga Giotto postao njegov učenik; njegov utjecaj je vidljiv na njegovim prvim radovima. Prema jednoj legendi, Giotto je jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstora [[Cimabue]]a koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju je majstor priznao učeniku da ga je nadvisio.

Prema Vasariju, legenda o životu [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]] u gornjoj [[Bazilika Svetog Franje Asiškog|crkvi sv. Franje]] u [[Assisi]]ju (1297.-99.) uzima se kao njegov najraniji rad, premda je pitanje njegovog rada i suradnika na tom ciklusu koš uvijek osporavano. God. [[1300.]] je dobio prve ponude po Firenci, a papa [[Benedikt XII.]] ga je pozvao u [[Rim]], gdje je radio 10 godina. Naposlijetku je postao slavni arhitekt i kipar, ali i pjesnik. Preko Firence je otišao u [[Padova|Padovu]] da oslika glasovitu [[Kapela Arena|Arena-kapelu]] (1304.-06.). Po povratku u Firencu naslikao je glasovitu ''Madonnu Ognissanti'' ([[Uffizi]]), jedan od rijetkih radova za koje je apsolutno izvjesno da je njegovo djelo. Oko 1313. god. u Rimu radi mozaik ''Navicella'' („Petar na lađi za oluje") za staru [[Bazilika Svetog Petra|baziliku sv. Petra]], te odlazi ponovno u Firencu gdje oslikava kapelu ''Peruzzi'' u crkvi ''S. Croce'', te susjednu kapelu ''Bardi''.
[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -36- - Lamentation (The Mourning of Christ) adj.jpg|mini|200px|lijevo|<center>''[[Oplakivanje Krista]]'', freska iz ''[[Kapela Arena|kapele Scrovegni]]'' u [[Padova|Padovi]].]]
Pojava Giotta kao slikara, arhitekta i kipara u talijanskoj i europskoj umjetnosti označuje pojavu novoga likovnog izraza ''arte moderna''. Oslobađa se tradicionalnih shema [[Romanika|romaničkog]] slikarstva i [[Bizantska umjetnost|bizantske]] [[Ikonografija|ikonografije]], teži da svijet slikarski prikaže kao neposredno uočenu stvarnost. Pisac [[Cennino Cennini]] mu se divio i hvalio njegove tehničke vještine.

Njegovo priznanje afirmiralo se i u materijalnom uspjehu; postao je počasni građanin te posjedovao nekretnine u Firenci i Rimu. Oko [[1320.]] se vratio iz Rima natrag u Firencu gdje je imao zaposlenu radionicu. Između 1329.-33. god. bio je u službi kralja [[Robert Anžuvinac|Roberta Anžuvinca]] u [[Napulj]]u, a [[1334.]] god. postao je glavni majstor gradnje ''[[Firentinska katedrala|firentinske katedrale Santa Maria del Fiore]]''. Sam nije doživio njen završetak a njegovi nasljednici su malo izmijenili njegove planove gradnje. Giotto je umro [[1337.]] god. dok je radio na ''[[Sudnji dan|Sudnjem danu]]'' u katedrali ''Bargello'' u [[Milano|Milanu]]. Pokopan je u crkvi ''S. Reparata''.

Njegovi istomišljenici [[Duccio]] i [[Simone Martini]] postižu podjednako zavidne rezultate, no tek je Giottovo djelo ostvarilo osnovne preduvjete za razvitak talijanskog [[Rana renesansa|ranorenesansnog]] slikarstva. Njegovi sljedbenici su [[Giottino]], [[Taddeo Gaddi]], [[Bartolomeo Daddi]], [[Masaccio]] i dr. Preko [[Avignon]]a utjecao je i na razvoj slikarstva u južnoj [[Francuska|Francuskoj]].

Giotto se spominje i u [[Boccaccio]]vom [[Dekameron]]u, (6. dan, 5. priča); i u [[Dante Alighieri|Danteovoj]] u „[[Božanstvena komedija|Božanstvenoj komediji]]“. Sa obojicom je bio dobar prijatelj. Pjesnik [[Francesco Petrarca]] je od njega dobio kip [[Sveta Marija|Djevice Marije]], a i [[Michelangelo]] se nadahnuo njegovim djelom u crkvi ''Santa Croce'' u Firenci.

== Djela ==
[[Datoteka:Giotto di Bondone 063.jpg|lijevo|mini|200px|<center>Ciklus fresaka Svetog Franje Asiškog u Firenci - svod.<center>]]
[[Datoteka:Giotto - Legend of St Francis - -15- - Sermon to the Birds.jpg|desno|mini|200px|<center>''Sv. Franjo propovijeda pticama'', [[Bazilika Svetog Franje Asiškog]] u [[Assisi]]ju.]]
Giottov opus obrađuje religiozne teme te se smatra osnivačem [[talijanska umjetnost|talijanskog slikarstva]], posebno toskanskog [[freska|freskoslikarstva]]. Oduševljavao je i po tehnici i po bojama. Najbitniji dijelovi njegovog opusa smatra se visoka prirodnost njegovih figura, kao i širenje perspektive.

Uporabom nove ikonografije i novoga [[Likovna umjetnost|likovnog govora]] ostvaruje velik ciklus od 28 [[Freska|fresaka]] iz života [[Sv. Franjo|sv. Franje]] u gornjoj [[Bazilika Svetog Franje Asiškog|bazilici]] u [[Assisi]]ju, poslije [[1297.]] godine. Tim slikama se Giotto ustoličio kao najvažniji slikar gotike. Prvi je slikar koji je uskladio prizor slike sa gledateljevim stajalištem te je prostor slike povezao s gledateljevim prostorom. Napravio je to tako što je sliku spustio na očište gledatelja. Likovi na tim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni. Prvi je u europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova.

Nadilazio je ikonografske norme bizantskog sliakrstva koje su utjecale na generacije slikara. Uveo je realizam u slikarstvo; dok je konvencionalno slikarstvo do tada imalo dvodimenzionalne figure, Giotto je uveo plastično modelirane figure u jednoj prostoriji sa perspektivom, koje imaju odnos jedna sa drugom. Dajuči im širinu, podario im je prirodni volumen i težinu. To se već naslućuje u križanju bazilike ''Santa Maria Novella'' u Firenci, jednom od njegovih ranijih radova. Po Vasariju je njegovo modeliranje [[Sveti Franjo Asiški|Svetog Franje Asiškog]] nekim kritičarima bilo čak prestvarno, te stoga presvjetovno. Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor nadolazećim slikarima renesanse.
[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -31- - Kiss of Judas.jpg|desno|mini|200px|<center>''[[Judin poljubac (Giotto)]]'', freska iz ''[[Kapela Arena|kapele Scrovegni]]'' u [[Padova|Padovi]].]]
Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli ''[[Cappella degli Scrovegni]]'' u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i [[Isus Krist|Isusa]], te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj [[Sveta tri kralja]] koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente.

Svojim djelima Giotto je dao dojam taktilnosti i dubinskog prostora. Bio je prvi umjetnik koji je pokušao ostvariti perspektivni krajolik i građevine. Pretečom je geometrijske [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]]. Neka djela koja se pripisuju njemu možda su zapravo djela njegovih učenika. Po jednoj legendi je predstavniku pape, koji je htio probu njegova umijeća, jednostavno ručno nacrtao savršen krug („Giottov O“).

Djelomice su očuvane i freske u kapelama [[Firenza|firentinske]] crkve ''St. Croce'' (sv. Križa), dok su u [[Rim]]u i [[Napulj]]u potpuno propale. Osim fresaka slikao je u [[tempera|temperi]] i u [[Uljene boje|ulju]] na dasci, te oslikavao [[Raspelo|raspela]] u kojima je bliži tradicionalnim rješenjima (''[[Madona u slavi]]'').

Nasljeđuje [[Arnolfo di Cambi|Arnolfa di Cambija]] na izgradnji [[Firentinska katedrala|firentinske prvostolnice]]. Ispred katedrale podigao je [[zvonik]] od raznobojnog [[mramor]]a, ukrasio ga [[reljef]]ima (nešto izmijenjen i dovršen nakon njegove smrti).

==Galerija odabranih djela==

<gallery>
Slika:Dante-alighieri.jpg|<center>[[Dante Alighieri]].
Slika:Giotto - Legend of St Francis - -02- - St Francis Giving his Mantle to a Poor Man.jpg|<center>''Scena iz života [[Sv. Franjo Asiški|sv. Franje]]'', [[Bazilika Svetog Franje Asiškog]].
Slika:Giotto di Bondone - No. 3 Scenes from the Life of Joachim - 3. Annunciation to St Anne - WGA09171.jpg|<center>''Navještenje sv. Ani'', ''[[Cappella degli Scrovegni]] u [[Padova|Padovi]]''.
Slika:Giotto di Bondone - Joachims Dream - Capella degli Scrovegni.jpg|<center>''[[Jakovljev san]]'', ''Cappella degli Scrovegni u [[Padova|Padovi]]''.
Slika:Giotto - Scrovegni - -18- - Adoration of the Magi.jpg|<center>''[[Poklonstvo kraljeva]]'', freska iz ''[[Kapela Arena|kapele Scrovegni]]'' u Padovi.
Slika:Flight into Egypt - Capella dei Scrovegni - Padua 2016.jpg|<center>''[[Bijeg u Egipat]]'', ''Cappella degli Scrovegni u [[Padova|Padovi]]''.
Slika:Giotto - Scrovegni - -27- - Expulsion of the Money-changers from the Temple.jpg|<center>''[[Isus istjeruje trgovce iz hrama]]'', ''Cappella degli Scrovegni u [[Padova|Padovi]]''

</gallery>

==Izvori==

* Gina Pischel, ''Opća povijest umjetnosti 1.'', Mladost, Zagreb, 1975. god.
* Dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2.'', Školska Knjiga – [[Zagreb]], 1997. god.
* Više autora, ''Opća povijest umjetnosti'', [[Mozaik knjiga]], Zagreb, 2003. god.
* ''Enciklopedija likovnih umjetnosti'', [[Matica Hrvatska]], Zagreb, 1975. god.
* Gilles Plazy & Jean Lacouture, ''Povijest umjetnosti u slikama'', Leo-Commerce, d. o. o. [[Rijeka]], 2000. god.
* H. W. Janson, ''Art History'', Thames & Hudson, [[London]], 1997.
* Several Authors, ''History Of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001.

==Poveznice==
{{Commonscat|Giotto di Bondone}}
* [[Slikarstvo gotike]]
* [[Gotika]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.malarze.walhalla.pl/galeria.php5?art=15 Art galerija – Giotto di Bondone]
*[http://www.wga.hu/frames-e.html?/bio/g/giotto/biograph.html Biografija]
*[http://www.newadvent.org/cathen/06565a.htm Newadvent.org]

[[Kategorija:Talijanski slikari]]
[[Kategorija:Gotički slikari]]

Giotto di Bondone - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica