WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T00:18:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Samo neke niže [[biljke]] ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u [[prostor]]u. Čvrsto zakorijenjene biljke odgovaraju na različite signale iz okoliša promjenama načina rasta i razvitka, u što su uključena i određena gibanja, bilo staničnih organela ili čitavih organa. Tako npr. korijenje uvijek raste u smjeru središta [[Zemlja|zemlje]], a listovi sobnih biljaka uvijek se okreću prema prozoru kroz koji dopire [[svjetlost]]. Gibanja viših biljaka mogu biti polagana gibanja organa rastenjem i podražajna gibanja organela ili organa, koja biljci omogućuju dopiranje do povoljnih područja okoliša odnosno izbjegavanje nepovoljnih područja.

Podražajna gibanja su većinom reakcije na različite [[fizika]]lne ili [[kemija|kemijske]] podražaje iz okoliša (inducirane ili aitionomne reakcije), a manjim dijelom reakcije na unutarnje podražaje (autonomne ili endogene r.). Takva gibanja mogu biti usmjerena prema izvoru podražaja (pozitivna gibanja) ili u smjeru suprotnom od smjera podražaja (negativna gibanja). Odgovarajući podražaj, npr. svjetlost određene [[valna duljina|valne duljine]] i intenziteta, uzrokuje promijenjeno [[fiziologija|fiziološko]] stanje podražene stanice, odnosno pobuđenost. Da bi neki podražaj mogao izazvati reakciju, on mora prijeći određenu vrijednost koja se naziva pragom podražaja.

== Slobodna lokomotorna gibanja ==

Ovaj tip gibanja svojstven je u prvom redu nižem bilju. Tako npr. muške spolne st. [[papratnjače|papratnjača]] aktivno plivaju pomoću [[bič]]eva, a neke se [[modrozelene alge]] kližu zbog jednostranog izlučivanja [[sluz]]i. U višim biljkama takva su gibanja taksije i gibanja nekih [[organel]]a unutar stanice.

'''Taksije''' su gibanja u kojima vanjski čimbenik određuje smjer gibanja. Ovisno o smjeru gibanja, taksije mogu biti pozitivne ili negativne. Najznačajnije vrste takvih gibanja su kemotaksije. Imamo još i fototaksije, hidrotaksije, tigmotaksije, geotaksije i termotaksije.

'''Gibanje u stanicama''' - [[Citoplazma]], [[jezgra]], [[plastid]]i i [[mitohondrij]]i često se gibaju unutar stanice. Pri tome je strujanje citoplazme dijelom autonomno, a dijelom izazvano vanjskim čimbenicima. Uslijed strujanja [[plazma|plazme]] giba se jezgra, mitohondriji i plastidi. No jezgre se mogu gibati i samostalno.

== Gibanja živih biljnih organa ==

U ovaj tip gibanja ubrajaju se gibanja u obliku savijanja potaknuta jednostranim podražajem (tropozimi), gibanja čiji je smjer određen samom građom [[organ]]a (nastijska gibanja), autonomna gibanja uzrokovana unutarnjim čimbenicima te turgorom uvjetovana gibanja izbacivanjem i eksplozijom.

'''Tropizmi''' su pozitivno ili negativno usmjerena gibanja čvrsto priraslih organizama ili organa potaknuta jednostranim podražajem. Ovisno o vrsti podražaja razlikuju se: Fototropizmi su gibanja potaknuta jednostranom osvjetljenošću. Geotropizmi su gibanja potaknuta djelovanjem smjera sile teže. Tigmotropizmi su gibanja inducirana mehaničkim podražajima. Kemotropizme uzrokuje nejednolika raspodjela određenih tvari u blizini organa.

'''Nastijska gibanja''' su gibanja kojima je smjer određen građom organa, a [[podražaj]] služi samo kao [[signal]]. Većinom su uzrokovana reverzibilnim promjenama turgora, a samo rijetko nejednolikim rastenjem suprotnih strana organa. Termonastije su gibanja potaknuta promjenama temperature. Fotonastije su gibanja potaknuta promjenama inteziteta svjetlosti. Listovi nekih vrsta (npr. [[obična kiselica|kiselica]] i stidljiva [[mimoza]]) nalaze se u različitim položajima na svjetlosti i u tami. U termonastijski i fotonastijski osjetljivih biljaka izmjena dana i noći uzrokuje periodična gibanja otvaranja i zatvaranja cvjetova ili listova koja se nazivaju niktinastijama. Kemonastije su uzrokovane kemijskim podražajem. Seizmonastije su potaknute mehaničkim podražajima. Takav podražaj može biti čak i kap [[kiša|kiše]] ili pomicanje uzrokovano [[vjetar|vjetrom]]. Taj tip gibanja omogućuju promjene turgora određenih stanica. Tigmonastije su gibanja koja su neobično značajna za biljke koje se penju pomoću [[vitica]] ([[grašak]]). Savijanje vitica rezultat je promjene turgora u vitici. U gibanju [[puč]]i sudjeluju fotonastijska, hidronastijska i termonastijska gibanja.

'''Autonomna gibanja''' su tip gibanja koja potiču čimbenici koji se nalaze unutar biljke (endogeni čimbenici), npr. procesi rastenja, ili promjene [[turgor]]a. Dobro su uočljiva u mladih vitica koje se zbog nejednolikog rastenja obavijaju oko podloge (cirkumnutacija).

[[Kategorija: Botanika]]

Gibanje biljaka - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica