WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T12:59:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Giacomo Scotti
| slika = Giacomo_Scotti.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Giacomo Scotti
| pseudonim =
| rođenje = [[1. prosinca]] [[1928.]]
| smrt =
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje = [[književnik]], [[novinar]]
}}
'''Giacomo Scotti''' ([[Saviano]], [[Napulj]], [[1. prosinca]] [[1928.]]), [[talijanska književnost|talijanski]] i [[hrvatska književnost|hrvatski]] književnik, novinar, književni prevoditelj i javni djelatnik, član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]]. Godine [[1947.]] doselio se u Hrvatsku. Profesionalno se novinarstvom bavi od [[1948.]], istovremeno se posvećujući književnosti. Promotor hrvatske književnosti u Italiji, i najplodniji književnik istarskog i riječkog područja koji piše na talijanskom jeziku.<ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1338/knjizevnost/istra-a-z/] Istrapedia, ''Književnost'' (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref> Na talijanski je prevodio [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivanu Brlić-Mažuranić]], [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]], [[Dragutin Tadijanović|Dragutina Tadijanovića]], [[Drago Ivanišević|Dragu Ivaniševića]], [[Vesna Parun|Vesnu Parun]], [[Pero Budak|Peru Budaka]], [[Vlado Gotovac|Vladu Gotovca]]<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/stihom-preko-granica-724889 M. Jurišić, ''Kulturni događaj: Stihom preko granica'', Večernji list, Zagreb, 21. listopada 2002.] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref>, [[Igor Zidić|Igora Zidića]] i brojne druge hrvatske autore. Na dvadesetak jezika su mu prevedena djela "[[Povratak na Goli otok]]" (1993–95) i "[[Jadranski gusari]]" (2002–03).<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55087 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Scotti, Giacomo''] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref>

== Životopis ==
Rođen u gradiću [[Saviano|Savianu]] kraj [[Napulj]]a, u južnotalijanskoj pokrajini [[Campania|Campaniji]]. Završio je [[licej]] u Napulju.<ref name=HDP>[http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clan/giacomo-scotti-191 ''Giacomo Scotti'', Hrvatsko društvo pisaca] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref> Kao mladić je doselio u Pulu<ref name=VIJENAC>[http://www.matica.hr/vijenac/385/neugodni-scotti-3946/ Milan Rakovac, ''Neugodni Scotti'', Vijenac br. 385, Matica hrvatska, 4. prosinca 2008.] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref> (1947.), a zatim preselio u Rijeku. Profesionalno se bavi novinarstvom od 1948. Prve pjesme i pripovijetke objavljuje u dnevniku "La voce del Popolo" i časopisima "Vie Giovanili", "Panorama" i "Il Pioniere". Od 1995. živi u Trstu i Rijeci.<ref name=HE/> Živi i stvara između Italije i Hrvatske.

Djeluje kao pjesnik i publicist, i prevoditelj južnoslavenskih pisaca na talijanski jezik. Početkom osamdesetih se nakratko vraća u rodni Saviano, izgubivši posao u Rijeci nakon što je u tršćanskom dnevnom listu [[Il Piccolo]] objavio tekst o tamnijim detaljima iz života i braka tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Više je godina uređivao novosadski književni časopis Stražilovo. Godine 1967. istupio je iz tadašnjeg [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], jer se nije slagao sa [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]].

==Književnost==
Kao pripovjedač, pjesnik i esejist napisao je i objavio na [[talijanski jezik|talijanskom]] i [[hrvatski jezik|hrvatskom]] jeziku više od 100 djela ([[roman]]a, zbirki [[novela]] i kratkih proza, pjesničkih knjiga, priča za djecu, te eseja iz oblasti [[Etnografija|etnografije]] i povijesti). Većina djela mu je prevedena na 12 europskih jezika. Za književnu djelatnost je dobio brojna domaća i inozemna priznanja.

Proučavao je sudjelovanje Talijana u radničkom pokretu i pokretu otpora u Istri i na širem jugoslavenskom području, što je tema djela "Dezerteri" (1980.), "Okupacija i talijanski rat u Crnoj Gori" (1987.), "Uzaludna pobjeda" (1989.) i dr.<ref name=HE/> Autor je dviju knjiga o [[Moliški Hrvati|hrvatskoj dijaspori u Moliseu]], koja u toj talijanskoj pokrajini živi stoljećima: "Z one bane mora - tragom hrvatskih naselja u srednje-južnoj Italiji" (Otokar Keršovani, Opatija, 1980) i "Hrvatski trokut u Italiji" (DHK - Riječka sekcija i Liber, Rijeka, 2006). U njima uz ostalo donosi i prve antologije suvremene moliške hrvatske poezije i proze.<ref name=HDP/>

U knjizi "[[Povratak na Goli otok]]", prevednoj na niz svjetskih jezika, opisuje sudbine i zlostavljanja političkih zatvorenika, među kojima je bilo i talijanskih komunista. Jedan je od rijetkih pisaca koji se bavio temom Golog otoka, surovog političkog logora i zatvora koji je na otočiću Goli u Velebitskom kanalu utemeljen 1949., u vrijeme obračuna s pristašama Staljina unutar [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].<ref name=VIJENAC/><ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22573 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Goli otok''] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref>

U "[[Krik iz fojbe]]" (Adamić, Rijeka, 2008.), prvoj knjizi na hrvatskom jeziku posvećenoj [[Fojbe|fojbama]], istražuje tamnu stranu povijesti 20. stoljeća u Istri i na Kvarneru. Opisuje prilike u Istri i okolici od dolaska talijanskih fašista 20-ih godina 20. stoljeća do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i njihovo loše postupanje prema domaćem slavenskom stanovništvu, nastojeći rasvijetiliti uzroke kasnije odmazde u kojoj su Talijani s istarskog područja, pretežno fašisti ali i drugi, bačeni u jame (fojbe). Tema talijansko-hrvatskog sukoba u Istri ga zaokuplja i u knjizi »I massacri di luglio« (Pokolji u srpnju), izdanoj 2017. u Rimu. U njoj se bavi zlodjelima talijanskih fašista u Istri i na jugoslavenskom području.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Veliko-zanimanje-za-novu-knjigu-Giacoma-Scottija-u-Italiji?meta_refresh=true Kim Cuculić, ''Veliko zanimanje za novu knjigu Giacoma Scottija u Italiji'', Novi list, Rijeka, 1. prosinca 2017.] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref>

U knjizi [[Hrvatska, operacija Oluja: "oslobađanje" Krajine i etničko čišćenje Srba]] koja je prvotno objavljena na talijanskom jeziku u Rimu 1996., sabire različite zapise o ratnim događanjima i zločinima nad srpskim stanovništvom tijekom oslobađanja okupiranog hrvatskog područja 1995. Također bilježi zločine krajiških Srba te postupke [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i vrha [[JNA]].<ref name=DANAS>[https://www.danas.rs/drustvo/rusenje-mita-o-domovinskom-ratu/ Sava Dautović, ''Rušenje mita o Domovinskom ratu'', Danas, ] (pristupljeno 11. ožujka 2018.)</ref> Knjiga je izazvala polemike i negodovanja u pojedinim hrvatskim krugovima te napade na autora, a na srpskom jeziku je objavljena 15 godina nakon što je napisana u originalu. "Danas" navodi da su je beogradski izdavači odbijali jer je zabilježila negativnu ulogu Slobodana Miloševića i vrha JNA u nastanku sukoba.<ref name=DANAS/>

==Prevoditeljski rad==
Prevodilačkim i esejističkim radom dao je velik doprinos afirmaciji južnoslavenskih književnosti u Italiji. Tijekom pedesetak godina intenzivnog prevodilačkog rada kod renomiranih je talijanskih nakladnika objavio niz zapaženih antologija iz suvremene hrvatske književnosti, kao i pojedina djela i izbore najistaknutijih hrvatskih autora, ali i djela iz srpske i književnosti Bosne i Hercegovine. K tomu, u književnim je časopisima i drugim publikacijama diljem Italije objavio i više od tisuću prijevoda pjesničkih i proznih ostvarenja autora iz većine južnoslavenskih književnosti.

U njegovom prijevodu i adaptaciji su na talijanskim kazališnim scenama izvođena dramska djela “La tempesta” [[Pero Budak|Pere Budaka]] i “Signori Glembay” [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].

Od sredine 20. stoljeća prevoditeljskim je prilozima, esejima i antologijama dao velik doprinos afirmaciji makedonske književnosti u Italiji. Pored ostalog, objavio je antologije ''La poesia macedone'' ([[Siena]], 1965.), ''Narratori macedoni'' (Siena, 1967.), ''Canti popolari macedoni dal Medio Evo ad oggi'' ([[Milano]], 1971.). U reprezentativnim antologijskim izborima talijanskom je čitateljstvu pojedinačno predstavio pjesnike i pripovjedače [[Blaže Koneski|Blaža Koneskog]] (''La ricamatrice'', 1967.), [[Božin Pavlovski|Božina Pavlovskog]] (''L’ombra di Radovan'', 1968.), [[Mateja Matevski|Mateju Matevskog]] (''Nebbie e tramonti'', 1969.), [[Boris Višinski|Borisa Višinskog]] (''L’arcobaleno'', 1971.; ''La valanga'', 1975.); [[Ante Popovski|Antu Popovskog]] (''Terra di Macedonia'', 1972.), [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]] (''Il soldato due metri sotto terra'', 1975.) i [[Kočo Racin|Koču Racina]] (''Albe candide'', 1975.). Osim toga, prijevodima i prilozima u književnim časopisima, talijanskoj je kulturnoj javnosti predstavio preko dvadeset makedonskih prozaika i pripovjedača, od [[Konstantin Miladinov|Konstantina Miladinova]] do [[Risto Jačev|Riste Jačeva]] i [[Sande Stojčevski|Sande Stojčevskog]]. Za veliki doprinos afirmaciji [[makedonska književnost|makedonske književnosti]] i makedonske kulture u Italiji i Hrvatskoj, [[Makedonski kulturni forum]] iz Pule dodijelio mu je 2010. godine međunarodno društveno priznanje “[[Povelja suživota|Povelju suživota]]”.

==Članstva==
Član je [[PEN|hrvatskog P.E.N.-a]], [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Talijanskog saveza pisaca. Aktivan je u mirotvornim europskim pokretima.

==Bibliografija==
====Knjige na talijanskom jeziku====
* “Kragujevac, la città fucilata”, (Kragujevac, strijeljani grad), Milano, 1967.
* “Parole ridenti”, Edit, Rijeka, 1968.,
* “Un altro mare un altro giorno”, Maia, Siena, 1969.,
* “Ghe vojo ben al mar”, na fiujumanskom dijalektu, Edizione dell'Autpre, Rijeka, 1971.,
* “La Repubblica di Albona”, (s L. Giuricinom), Rovinj, 1971.,
* “Quelli della montagna. Storia del Battaglione Triestino d'Assalto”, Centar za povijesna istraživanja/Centro di Ricerche Storiche, Rovinj, 1971.,
* “Quelli della montagna” (s R. Giacuzzom), Unione degli Italiani dell'Istria e di Fiume, Rijeka, 1972.,
* “Tito, l'uomo che disse di no a Stalin”, (Tito, čovjek koji je rekao ne Staljinu), Rim, 1972.,
* “C'era un castello... ne' in cielo ne' in terra”, bajke, Gremese Editori, Rim, 1972., (predgovor Massimo Grillandi),
* “Tito da contadino a leader del Terzo Mondo”, (Tito od seljaka do vođe Trećeg svijeta), Caltanissetta-Rim, 1973.,
* “Storie istriane”, bajke, Fratelli Fabbri, Milano, 1974.,
* “Bono Taliano. Gli italiani in Jugoslavia (1941-43)”, Milano, La Pietra, 1977.,
* “L'Arcipelago del Quarnero: (e le Isole Brioni) : natura, storia, arte, turismo”, Milano, Mursia, 1980.,
* “I disertori: le scelte dei militari italiani sul fronte jugoslavo prima dell'8 settembre", Milano, Mursia, 1980.,
* “Juris, juris! All'attacco! La guerriglia partigiana ai confini orientali d'Italia 1943-1945”, Milano, Mursia, 1984.,
* “Goli otok. Ritorno dall'Isola Calva”, Edizioni LINT, Trst, 1991., zadnje izdanje 2006.,
* “Racconti di una vita - Racconti da Fiume - Storia dell'Istria - Racconti da un'altra sponda - Favole di pesci di mare”, LINT, Trst, 2001.,
* “Fra due mari”, UPT-UI, Trst, 2005., (predgovor [[Claudio Martelli]]),
* “Dossier foibe”, Manni, San Cesario di Lecce, 2005.,
* “Fiabe e leggende del Mar Adriatico dall'Istria alla Dalmazia, all'Italia”, Editrice Santi Quaranta, Treviso, 2005.,
* “Favole e storie da recitare”, Kappa Vu, Udine, 2005., (ilustracije [[Erna Toncinich]]),
* “I furbi e gli sciocchi : l'Istria veneta che ride...”, Edit, Rijeka, 2007., {{ISBN|978-953-230-070-3}}
* “L'arcipelago di luce: viaggio nelle isole della Dalmazia centrale”, Reggio Emilia, Diabasis, 2007., (predgovor [[Predrag Matvejević]]),
* “Ragusa, la quinta repubblica marinara”, Edizioni LINT, Trst, 2007.,
* “Versi di una vita”, Edit, Rijeka, 2010., izbor iz pjesničkog opusa u dva sveska, (priredio [[Silvio Forza]],predgovor [[Irene Visintini]]),

==== Knjige na hrvatskom i drugim jezicima ====
* “Živjeti uprkos”, Srpska čitaonica Irig, Stražilovo, Novi Sad, 1974.,
* “Pa toke pa lot”, Rilindja, Priština, 1979., (na albanskom),
* “Ribe, sirene i druge basne za odrasle”, Spektar, Zagreb, 1984. (pripovijetke, pogovor [[Dunja Hebrang]])
* “Produžiti život”, Glas, Banjaluka, 1986.
* “Hrvatska, operacja Oluja : "oslobađanje" Krajine i etničko čišćenje Srba", Rim, 1996

==== Dvojezična izdanja ====
* “Bandiere di salvezza / Zastave spasenja”, Rijeka, 1976., (dvojezično: talijanski/hrvatski)
* “Nell'umile occhio dell'uomo / U čednom oku čovjeka”, August Cesarec, Zagreb, 1978.,
* “Colore d'arancia / Boja naranče”, ICR, Rijeka, 1981.,
* “Bio jednom jedan kralj / C'era una volta un re”, Osvit, Karlovac, 1987., (dvojezično: talijanski/hrvatski; s talijanskog prepjevao [[Luko Paljetak]])
* “Bol za Hrvatskom / Soffrendo per la Croazia”, Izdavački centar Rijeka, Rijeka/Fiume, 1993. (pjesme, dvojezično: hrvatski/talijanski), {{ISBN|953-6066-12-2}}
* “Come nacque il Carso/Kako je nastao Kras - da "Storie istriane" /iz Istarskih priča”, Edit, Rijeka, 1997., (dvojezično izdanje: talijanski/hrvatski; prijeveo [[Ljubomir Stefanović]])
* “Cercando fiumi segreti/U potrazi za tajnim rijekama”, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2000., (dvojezično izdanje: talijanski/hrvatski; preveli: [[Goran Filipi]], [[Nikola Kraljić]], [[Dragica Torić-Drenovac]])

==== Antologije, izbori, panorame ====
* “Arte e letteratura jugoslava del dopoguerra”, 1962.,
* “Poeti serbi”, Siena, 1964,
* “Narratori macedoni”, Siena, 1967.,
* “Nuova poesia jugoslava”, Parma, 1968.,
* “L'ombra dei minareti”, Siena, 1970., (izbor iz bosansko-hercegovačke poezije),
* “Canti popolari macedoni dal Medio Evo a oggi”, Milano, 1971.,
* “Narratori bosniaci”, 1973.,
* “Racconti di Bosnia”, Reggio Emilia, 2006.,
* “La Macedonia racconta - Favole e magia”, Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2006., {{ISBN|953-6487-26-8}}
* “Spara il fucile sulla montagna” (Canti poplari mitologici ed epici della Macedonia), Makedonsko kulturno društvo “Ilinden”, Rijeka, 2010., {{ISBN|978-953-56278-0-7}}

== Nagrade ==
* [[Nagrada Istria Nobilissima|Međunarodna nagrada “Istria Nobilissima”]], 1967. godine (i nadalje)
* [[Nagrada grada Rijeke]] za 1972.
* [[Nagrada “Zlatno pero Makedonije”|Međunarodna nagrada “Zlatno pero Makedonije”]]
* [[Nagrada Julije Benešić|Nagrada “Julije Benešić”]] hrvatskoga PEN kluba
* [[Nagrada “Umberto Saba - Scritture di frontiera”]], Trst, 2004.
* [[Nagrada “Calabria”|Međunarodna nagrada “Calabria”]], 2005.
* “Sigillo d'oro”, Monfalcone, 2005.
* [[Nagrada Nordest|Međunarodna nagrada “Nordest”]], Venecija
* [[Nagrada Kurirče|Nagrada “Kurirče”]], Kičevo, Republika Makedonija
* [[Nagrada Toutes les hommes|Međunarodna nagrada “Toutes les hommes”]]
* [[Nagrada Večernjeg lista|Nagrada “Večernjeg lista”]]
* “Orden sa Zvijezdom talijanske solidarnosti”, sa zvanjem Commendatore della Repubblica Italiana, 2006.
* Nadrada “Fulvio Tomizza”, Trst, 2007.
* Nagrada za životno djelo Grada Rijeke, 2008.<ref name="Durieux">[http://www.durieux.hr/pisci.asp?pisac=648]</ref> , za uspostavljanje kulturnih veza i prijateljstva između Italije i Hrvatske,
* [[“Povelja suživota”]] [[Makedonski kulturni forum|Makedonskog kulturnog foruma]] iz Pule, 2010.
* [[Nagrada “Istriana”]], Pula, 2011.<ref name="Durieux"/>

==Vanjske poveznice==
*[https://bib.irb.hr/datoteka/778231.Knjizevna_Rijeka_4-2013.pdf Književna Rijeka, 4/2013]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Scotti, Giacomo}}
[[Kategorija:Životopisi, Italija]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Talijanski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]

Giacomo Scotti - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica