Giacomo Filippo Maraldi - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T23:27:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:27
Redak 5:		Redak 5:

	Od 1700. do 1718. radio je na katalogu zvijezda koje se prividno ne kreću. Od 1672. do 1719. naširoko je proučavao [[Mars]].		Od 1700. do 1718. radio je na katalogu zvijezda koje se prividno ne kreću. Od 1672. do 1719. naširoko je proučavao [[Mars]].
	Njegovo najslavnije astronomsko otkriće je otkriće da ledeni pokrovi na Marsu nisu točno na rotacijskim polovima tog planeta. Svibnja 1724. uvidio je da [[korona]] vidljiva tijekom [[pomrčina Sunca\|pomrčine Sunca]] pripada Suncu, a ne Mjesecu.,<ref>{{~~cite web~~\|title=Chronology of Discoveries About the Sun\|url=http://www.mreclipse.com/Totality2/TotalityApH.html\|work=MrEclipse.com\|date=1999\|accessdate=3. srpnja 2012.}}</ref> Otkrio je da je [[R Vodene zmije\|R Hydrae]] [[promjenljiva zvijezda]]. Pomogao je oko pregleda baziranog na [[pariški meridijan\|pariškom podnevniku]].		Njegovo najslavnije astronomsko otkriće je otkriće da ledeni pokrovi na Marsu nisu točno na rotacijskim polovima tog planeta. Svibnja 1724. uvidio je da [[korona]] vidljiva tijekom [[pomrčina Sunca\|pomrčine Sunca]] pripada Suncu, a ne Mjesecu.,<ref>{{Citiranje weba\|title=Chronology of Discoveries About the Sun\|url=http://www.mreclipse.com/Totality2/TotalityApH.html\|work=MrEclipse.com\|date=1999\|accessdate=3. srpnja 2012.}}</ref> Otkrio je da je [[R Vodene zmije\|R Hydrae]] [[promjenljiva zvijezda]]. Pomogao je oko pregleda baziranog na [[pariški meridijan\|pariškom podnevniku]].

	Pripisuje mu se također zasluga za prvo promatranje (1723.) onog što obično nazivamo [[Poissonova točka\|Poissonovom točkom]]. Promatranje nije bilo priznato sve do ponovna otkrića te pojave u ranom 19. stoljeću, kad ju je uočio [[Dominique Arago]]. U vrijeme Aragova otkrića, Poissonova točka dala je uvjerljive dokaze za osporavanu valnu prirodu svjetla.<ref name="Hecht2002">{{Citiranje knjige\|last =Hecht \|first=Eugene\|title=Optics\|date=2002\| location=United States of America \| publisher=Addison Wesley\| edition= 4th\| isbn=0-8053-8566-5 \|pages=494}}</ref>		Pripisuje mu se također zasluga za prvo promatranje (1723.) onog što obično nazivamo [[Poissonova točka\|Poissonovom točkom]]. Promatranje nije bilo priznato sve do ponovna otkrića te pojave u ranom 19. stoljeću, kad ju je uočio [[Dominique Arago]]. U vrijeme Aragova otkrića, Poissonova točka dala je uvjerljive dokaze za osporavanu valnu prirodu svjetla.<ref name="Hecht2002">{{Citiranje knjige\|last =Hecht \|first=Eugene\|title=Optics\|date=2002\| location=United States of America \| publisher=Addison Wesley\| edition= 4th\| isbn=0-8053-8566-5 \|pages=494}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T01:15:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 01:15
Redak 7:		Redak 7:
	Njegovo najslavnije astronomsko otkriće je otkriće da ledeni pokrovi na Marsu nisu točno na rotacijskim polovima tog planeta. Svibnja 1724. uvidio je da [[korona]] vidljiva tijekom [[pomrčina Sunca\|pomrčine Sunca]] pripada Suncu, a ne Mjesecu.,<ref>{{cite web\|title=Chronology of Discoveries About the Sun\|url=http://www.mreclipse.com/Totality2/TotalityApH.html\|work=MrEclipse.com\|date=1999\|accessdate=3. srpnja 2012.}}</ref> Otkrio je da je [[R Vodene zmije\|R Hydrae]] [[promjenljiva zvijezda]]. Pomogao je oko pregleda baziranog na [[pariški meridijan\|pariškom podnevniku]].		Njegovo najslavnije astronomsko otkriće je otkriće da ledeni pokrovi na Marsu nisu točno na rotacijskim polovima tog planeta. Svibnja 1724. uvidio je da [[korona]] vidljiva tijekom [[pomrčina Sunca\|pomrčine Sunca]] pripada Suncu, a ne Mjesecu.,<ref>{{cite web\|title=Chronology of Discoveries About the Sun\|url=http://www.mreclipse.com/Totality2/TotalityApH.html\|work=MrEclipse.com\|date=1999\|accessdate=3. srpnja 2012.}}</ref> Otkrio je da je [[R Vodene zmije\|R Hydrae]] [[promjenljiva zvijezda]]. Pomogao je oko pregleda baziranog na [[pariški meridijan\|pariškom podnevniku]].

	Pripisuje mu se također zasluga za prvo promatranje (1723.) onog što obično nazivamo [[Poissonova točka\|Poissonovom točkom]]. Promatranje nije bilo priznato sve do ponovna otkrića te pojave u ranom 19. stoljeću, kad ju je uočio [[Dominique Arago]]. U vrijeme Aragova otkrića, Poissonova točka dala je uvjerljive dokaze za osporavanu valnu prirodu svjetla.<ref name="Hecht2002">{{~~cite book~~\|last =Hecht \|first=Eugene\|title=Optics\|date=2002\| location=United States of America \| publisher=Addison Wesley\| edition= 4th\| isbn=0-8053-8566-5 \|pages=494}}</ref>		Pripisuje mu se također zasluga za prvo promatranje (1723.) onog što obično nazivamo [[Poissonova točka\|Poissonovom točkom]]. Promatranje nije bilo priznato sve do ponovna otkrića te pojave u ranom 19. stoljeću, kad ju je uočio [[Dominique Arago]]. U vrijeme Aragova otkrića, Poissonova točka dala je uvjerljive dokaze za osporavanu valnu prirodu svjetla.<ref name="Hecht2002">{{Citiranje knjige\|last =Hecht \|first=Eugene\|title=Optics\|date=2002\| location=United States of America \| publisher=Addison Wesley\| edition= 4th\| isbn=0-8053-8566-5 \|pages=494}}</ref>

	U matematici je najpoznatiji po kutu u [[rompski dvanaesterokut]] iz 1712. godine. Taj se kut njemu u čast zove Maraldijevim kutom.		U matematici je najpoznatiji po kutu u [[rompski dvanaesterokut]] iz 1712. godine. Taj se kut njemu u čast zove Maraldijevim kutom.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T09:54:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Giacomo Filippo Maraldi''', također '''Jacques Philippe Maraldi''' ([[Perinaldo]], Ligurija, [[21. kolovoza]] [[1665.]] – [[1. prosinca]] [[1729.]]), francusko-talijanski astronom i [[matematičar]]. Nećak je [[Giovanni Domenico Cassini|Giovannija Cassinija]]. Stric je [[Jean-Dominique Maraldi|Jeana-Dominiquea Maraldija]].

== Životopis ==
Rođen u Perinaldu u talijanskoj pokrajini Liguriji. Većinu života radio je u [[Pariški opservatorij|Pariškom opservatoriju]] (1687. – 1718.).

Od 1700. do 1718. radio je na katalogu zvijezda koje se prividno ne kreću. Od 1672. do 1719. naširoko je proučavao [[Mars]].
Njegovo najslavnije astronomsko otkriće je otkriće da ledeni pokrovi na Marsu nisu točno na rotacijskim polovima tog planeta. Svibnja 1724. uvidio je da [[korona]] vidljiva tijekom [[pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] pripada Suncu, a ne Mjesecu.,<ref>{{cite web|title=Chronology of Discoveries About the Sun|url=http://www.mreclipse.com/Totality2/TotalityApH.html|work=MrEclipse.com|date=1999|accessdate=3. srpnja 2012.}}</ref> Otkrio je da je [[R Vodene zmije|R Hydrae]] [[promjenljiva zvijezda]]. Pomogao je oko pregleda baziranog na [[pariški meridijan|pariškom podnevniku]].

Pripisuje mu se također zasluga za prvo promatranje (1723.) onog što obično nazivamo [[Poissonova točka|Poissonovom točkom]]. Promatranje nije bilo priznato sve do ponovna otkrića te pojave u ranom 19. stoljeću, kad ju je uočio [[Dominique Arago]]. U vrijeme Aragova otkrića, Poissonova točka dala je uvjerljive dokaze za osporavanu valnu prirodu svjetla.<ref name="Hecht2002">{{cite book|last =Hecht |first=Eugene|title=Optics|date=2002| location=United States of America | publisher=Addison Wesley| edition= 4th| isbn=0-8053-8566-5 |pages=494}}</ref>

U matematici je najpoznatiji po kutu u [[rompski dvanaesterokut]] iz 1712. godine. Taj se kut njemu u čast zove Maraldijevim kutom.

1710. otkrio je da ploče pčelinjeg [[saće|saća]] uvijek imaju isti kut, 109° 28' ako je tupi i 70° 32' ako je oštri kut.

Dno radiličke i trutovske stanice kod pčela pravila ne šesterostrana prizma, čije su dno tri četverokutne plohe oblika romba. Ta se tri romba sastaju se u trostranu, tzv. Maraldijevu piramidu čiji vrh čine tri tupa od svakog romba. Do oblika Maraldijeve piramide došlo je od oblika polukugle mehaničkim zakonima, međusobnim pritiskom na dna.<ref>[https://archive.org/stream/Pcelarstvo-knjige/Pcelarstvo_djvu.txt Stručni priručnici Pčelarskog saveza SRH: Pčelarstvo], (ur. Josip Katalinić), Napisali: Josip Katalinić, Dragutin Loc, Stevo Lončarević, Lovro Peradin, Filip Simić i Ivo Tomašec. Urednik Josip Katalinić, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1968., str. 38 i 42</ref>

[[Udarni krater|Krateri]] na [[Mjesečev krater|Mjesecu]] i [[Marsov krater|Marsu]] dobili su ime u čast Maraldija i njegova nećaka.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20100625044434/http://www.uapress.arizona.edu/onlinebks/mars/chap03.htm Povijest promatranja Marsa]
*[http://messier.seds.org/xtra/Bios/maraldi1.html Kratki životopis]

{{GLAVNIRASPORED:Maraldi, Giacomo Filippo}}
[[Kategorija:Talijanski astronomi]]
[[Kategorija:Francuski astronomi]]