Germogen Maksimov - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T10:11:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:11
Redak 33:		Redak 33:
	Mitropolit Germogen je, na [[Prijeki sud\|prijekom sudu]] <ref>{{Citiranje časopisa\|title=prijeki sud {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50338\|accessdate=2020-11-24}}</ref> po skraćenom postupku na Vojnom sudu Komande grada Zagreba, [[29. lipnja]] [[1945.]] godine, osuđen na [[Pogubljenje\|smrt strijeljanjem]]. U presudi se kao razlog kazne navodi prihvaćanje položaja crkvenog poglavara tzv. [[Hrvatska pravoslavna Crkva\|Hrvatske pravoslavne Crkve]] koju je uspostavila zločinačka [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]] i njegovo djelovanje sa tog položaja po nalozima [[Poglavnik\|poglavnika]] [[Ante Pavelić\|Pavelića]]. Prema navodima optužnice na teret mu se stavljalo i djelovanje u smjeru prisilnog učlanjivanja građana srpske nacionalnosti u članstvo u njegovoj organizaciji, sustavno raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje među građanima, suradnja sa okupatorom kao i neposredno pozivanje na počinjenje ubojstava od strane paravojnih formacija što je sve skupa dovelo masovnih stradanja, pljačke i uništenja imovine građana tijekom Drugog svjetskog rata. Kazna je izvršena [[30. lipnja]] [[1945.]] godine.<ref name="cpi-573">Vladimir Geiger, [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], Centar za politološka istraživanja, str. 573., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref>		Mitropolit Germogen je, na [[Prijeki sud\|prijekom sudu]] <ref>{{Citiranje časopisa\|title=prijeki sud {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50338\|accessdate=2020-11-24}}</ref> po skraćenom postupku na Vojnom sudu Komande grada Zagreba, [[29. lipnja]] [[1945.]] godine, osuđen na [[Pogubljenje\|smrt strijeljanjem]]. U presudi se kao razlog kazne navodi prihvaćanje položaja crkvenog poglavara tzv. [[Hrvatska pravoslavna Crkva\|Hrvatske pravoslavne Crkve]] koju je uspostavila zločinačka [[Nezavisna Država Hrvatska\|NDH]] i njegovo djelovanje sa tog položaja po nalozima [[Poglavnik\|poglavnika]] [[Ante Pavelić\|Pavelića]]. Prema navodima optužnice na teret mu se stavljalo i djelovanje u smjeru prisilnog učlanjivanja građana srpske nacionalnosti u članstvo u njegovoj organizaciji, sustavno raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje među građanima, suradnja sa okupatorom kao i neposredno pozivanje na počinjenje ubojstava od strane paravojnih formacija što je sve skupa dovelo masovnih stradanja, pljačke i uništenja imovine građana tijekom Drugog svjetskog rata. Kazna je izvršena [[30. lipnja]] [[1945.]] godine.<ref name="cpi-573">Vladimir Geiger, [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], Centar za politološka istraživanja, str. 573., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref>

	Zbog činjenice da je Mitropilit Germogen osuđen na prijekom sudu po kratkom postupku, kao i u svim sličnim slučajevima, postoji sumnja u vjerodostojnost postupka, a samim tim i presude te neki povjesničari zbog toga smatraju da se radilo o montiranom sudskom postupku. Iako je samo Germogenovo sudjelovanje u zločinačkom poduhvatu kojeg je provodila NDH i dalje neupitno <ref>{{~~Cite book~~\|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration\|author=\|first=Jozo\|last=Tomasevich\|authorlink=Jozo Tomasevich\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=\|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false\|format=pdf\|edition=\|language=\|pages=546\|publisher=Stanford University Press\|location=Stanford\|others=\|quote=\|accessdate=\|isbn=978-0-8047-3615-2\|id=\|year=2002\|ref=harv}}</ref>, ostaje pitanje u kojoj mjeri se njegova stvarna krivnja podudara sa krivnjom utvrđenoj po presudi prijekog suda.		Zbog činjenice da je Mitropilit Germogen osuđen na prijekom sudu po kratkom postupku, kao i u svim sličnim slučajevima, postoji sumnja u vjerodostojnost postupka, a samim tim i presude te neki povjesničari zbog toga smatraju da se radilo o montiranom sudskom postupku. Iako je samo Germogenovo sudjelovanje u zločinačkom poduhvatu kojeg je provodila NDH i dalje neupitno <ref>{{Citiranje knjige\|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration\|author=\|first=Jozo\|last=Tomasevich\|authorlink=Jozo Tomasevich\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=\|chapterurl=\|editor=\|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false\|format=pdf\|edition=\|language=\|pages=546\|publisher=Stanford University Press\|location=Stanford\|others=\|quote=\|accessdate=\|isbn=978-0-8047-3615-2\|id=\|year=2002\|ref=harv}}</ref>, ostaje pitanje u kojoj mjeri se njegova stvarna krivnja podudara sa krivnjom utvrđenoj po presudi prijekog suda.

	Presudom Vojnog suda Komande grada Zagreba od 29. lipnja 1945. god. je proglašen krivim jer da je:		Presudom Vojnog suda Komande grada Zagreba od 29. lipnja 1945. god. je proglašen krivim jer da je:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T05:28:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika = Germogen
| pravo_ime = Grigorij Ivanovič Maksimov
| slika = Гермоген_Максимов_с_клиром_Хорватской_православной_церкви.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Germogen (u sredini) s [[kler]]om [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]].
| datum_rođenja = [[10. siječnja]] [[1861.]]
| mjesto_rođenja = stanjica [[Nagavska]],<br> [[:ru:Второй Донской округ|Vtoroj Donskoj Orkrug]],<br> [[:ru:Область Войска Донского|Oblast Vojska Donskogo]]
| datum_smrti = [[30. lipnja]] [[1945.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]]
| zaređen_za_svećenika = [[1887.]]
| titula = [[mitropolit]] zagrebački
| djela_u_službi =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}

'''Germogen''' (rođen '''Grigorij Ivanovič Maksimov'''; stanjica [[Nagavska]], Vtoroj Donskoj Orkrug, Oblast Vojska Donskogo, [[10. siječnja]] [[1861.]] – [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[mitropolit]] [[zagreb]]ački.

== Životopis ==
[[Datoteka:Архиеп._Гермоген_(Максимов),_митр._Антоний_(Храповицкий),_еп._Иоанн_(Геваргизов).jpg|mini|200px|Arhiepiskop Germogen, mitropolit [[Antonije Hrapovicki]] i episkop [[Jonan Gevargizov]] (''Mar-Juhannan Urmijskij''), 1931. godine.]]

Grigorij Ivanovič Maksimov rodio se u Stanjici Nagorskoj na Donu, u [[Rusija|Rusiji]], [[1861.]] godine.<ref name="cpi-570">[[Vladimir Geiger]], [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], [[Centar za politološka istraživanja]], str. 570., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref> [[Teologija|Teologiju]] je završio u [[Kijev]]u a za parohijskog [[svećenik]]a rukopoložen je [[1887.]] godine.

Zamonašio se godine [[1909.]] i postao [[arhimandrit]]om, a [[1910.]] godine postao je [[episkop]]om namjesnikom Donske eparhije u [[Novočerkask]]u.<ref name="cpi-570"/> Bio je također profesorom i starješinom bogoslovlja u Saratovu. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|prvoga svjetskog rata]] imenovan je [[arhiepiskop]]om jekaterinoslavskim i mitropolitom novomoskovskim.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 129.</ref> Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] napustio je Rusiju ([[1920.]] godine) i boravio neko vrijeme u [[Grčka|Grčkoj]], na [[otok]]u [[Lemnos]]u i na [[Sveta Gora|Svetoj Gori]] (Atos) u [[Rusi|ruskome]] samostanu sv. Pantelejmona. Potom je [[1921.]] ili [[1922.]] godine došao u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] gdje je boravio u manastirima Ravanica i Rakovac. Potkraj [[1930-ih|tridesetih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]], otišao je u manastir Hopovo na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].

=== NDH i Hrvatska pravoslavna crkva ===
[[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|200px|Poglavnik [[Ante Pavelić]], ministar [[Andrija Artuković]] i Germogen (1942. godine, u vrijeme [[NDH]]).]]

Kada je 1942. godine osnovana [[Hrvatska pravoslavna crkva]], izbor njezina poglavara, s potrebnima hijerarhijskim častima te duhovnima i moralnim odlikama, postao je jednim od glavnih pitanja. Nakon konzultiranja i suglasnosti viših pravoslavnih dostojanstvenika, izbor je pao na
Grigorija Ivanoviča Maksimova, kojemu se on i odazvao, pritom je njegovo rusko podrijetlo nedvojbeno bilo izrazom političkog kompromisa.<ref name="cpi-571">Vladimir Geiger, [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], Centar za politološka istraživanja, str. 571., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref> U stvaranju HPC-a kontaktirane su i ostale pravoslavne crkve te Patrijaršija u [[Carigrad]]u a [[Srpska pravoslavna crkva]] je pri tome navodno nastojala oko uspostave Hrvatske pravoslavne crkve kao privremenog rješenja kako bi se spasilo što više srpskoga stanovništva.<ref name="cpi-571"/> Po [[Ustav]]u HPC-a (broj: CLXIV-1386-Z-1942.) od [[5. lipnja]] [[1942.]] godine, poglavar je trebao biti patrijarh, postavljen i posvećen u sporazumu s vaseljenskim patrijarhom u Carigradu a vodstvo Srpske pravoslavne crkve bilo je suglasno s izborom Maksimova, ali se protivilo njegovu imenovanju patrijarhom.<ref name="cpi-571"/> HPC je prema svom ustavu bila autokefalna i episkopalna.<ref name="tko je tko"/> Poglavarom Hrvatske pravoslavne crkve Maksimov je imenovan [[2. lipnja]], a ustoličen je [[7. lipnja]] [[1942.]] godine u pravoslavnoj crkvi Svetog Preobraženja u Zagrebu.<ref name="cpi-572">Vladimir Geiger, [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], Centar za politološka istraživanja, str. 572., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref> Ustoličenju su nazočni bili najviši državni dužnosnici NDH.<ref name="cpi-572"/>

=== Smrt ===
Mitropolit Germogen je, na [[Prijeki sud|prijekom sudu]] <ref>{{Citiranje časopisa|title=prijeki sud {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50338|accessdate=2020-11-24}}</ref> po skraćenom postupku na Vojnom sudu Komande grada Zagreba, [[29. lipnja]] [[1945.]] godine, osuđen na [[Pogubljenje|smrt strijeljanjem]]. U presudi se kao razlog kazne navodi prihvaćanje položaja crkvenog poglavara tzv. [[Hrvatska pravoslavna Crkva|Hrvatske pravoslavne Crkve]] koju je uspostavila zločinačka [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i njegovo djelovanje sa tog položaja po nalozima [[Poglavnik|poglavnika]] [[Ante Pavelić|Pavelića]]. Prema navodima optužnice na teret mu se stavljalo i djelovanje u smjeru prisilnog učlanjivanja građana srpske nacionalnosti u članstvo u njegovoj organizaciji, sustavno raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje među građanima, suradnja sa okupatorom kao i neposredno pozivanje na počinjenje ubojstava od strane paravojnih formacija što je sve skupa dovelo masovnih stradanja, pljačke i uništenja imovine građana tijekom Drugog svjetskog rata. Kazna je izvršena [[30. lipnja]] [[1945.]] godine.<ref name="cpi-573">Vladimir Geiger, [https://web.archive.org/web/20120813143802/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7951.pdf ''Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine''], Centar za politološka istraživanja, str. 573., (u pismohrani archive.org, 13. kolovoza 2012.), pristupljeno 18. rujna 2016.</ref>

Zbog činjenice da je Mitropilit Germogen osuđen na prijekom sudu po kratkom postupku, kao i u svim sličnim slučajevima, postoji sumnja u vjerodostojnost postupka, a samim tim i presude te neki povjesničari zbog toga smatraju da se radilo o montiranom sudskom postupku. Iako je samo Germogenovo sudjelovanje u zločinačkom poduhvatu kojeg je provodila NDH i dalje neupitno <ref>{{Cite book|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|author=|first=Jozo|last=Tomasevich|authorlink=Jozo Tomasevich|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false|format=pdf|edition=|language=|pages=546|publisher=Stanford University Press|location=Stanford|others=|quote=|accessdate=|isbn=978-0-8047-3615-2|id=|year=2002|ref=harv}}</ref>, ostaje pitanje u kojoj mjeri se njegova stvarna krivnja podudara sa krivnjom utvrđenoj po presudi prijekog suda.

Presudom Vojnog suda Komande grada Zagreba od 29. lipnja 1945. god. je proglašen krivim jer da je:

:"''(a) primio položaj ime i naslov metropolita zagrebačke, a kasnije i patriarha tzv. hrvatske-pravoslavne crkve, koja je bila stvorena po zločincu Paveliću, da bi se što lakše ostvarilo posvemašna okupacija Jugoslavije, i da bi se razbilo jedinstvo srpskog naroda u Hrvatskoj i izazvao bratoubilčaki rat, a sve to u namjeri da posluži okupatoru što lakše porobio narode Jugoslavije i kako bi se što bolje sakrili ustaški zločini, počinjeni nad nevinim stanovništvom,''
:''b) sa toga položaja i kroz tu organizaciju po nalogu Pavelića, a u službi stranoga zavojevača nasilno provodio i tjerao u članstvo Srbe u tzv. hrv. prav. crkvu te je na taj način skrivio smrt hiljadama Srba koji su prilikom tih prevodjenja u masama ubijeni,''
:''c) sa toga položaja kroz tu organizaciju po nalogu i u službi okupatora raspirivao nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, pokušavajući na taj način izazvati bratoubilački rat, a sve to u namjeri slabljenja jedinstvenog otpora naroda Jugoslavije protiv stranog zavojevača,''
:''d) sa tog položaja i kroz tu organizaciju podržavao tjesne političke i prijateljske veze sa vrhovnim funkcionarima okupatora i njegovog terorističkog napadača, te stavljajući se u potpunu službu okupatora harangirao je na sastancima formacije čerkeza na pokolj mirnog i nevinog stanovništva. e) godine 1942 izdao poslanicu po nalogu okupatora, u kojoj je pozivao pripadnike NOP, da napuste borbu protiv okupatora i da se vrate svojim kućama, te je na taj način stavljajući se potpuno u službu okupatora pokušao razbiti jedinstvo narodno-oslobodilačkog fronta i oslabiti borbu, te omogućiti okupatoru i njegovim slugama, da izvrše što lakše pokolj nad narodima Jugoslavije,''
:''dakle je počinio krivično djelo služenja okupatoru i njegovim pomagačima i djelo pomagača i podstrekača na masovna ubijanja naroda i uništenje narodne imovine''."
<ref>{{Citiranje weba|url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10|title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini”|publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio|accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref>
== Hrvatski pravoslavni mučenik ==
Dne [[23. rujna]] [[2010.]] godine i Ruska Istino Pravna Pravoslavna Zagranična Crkva (RIPC) u [[Odesa|Odesi]] proglasila je Preosv. Germogena i ostale, [[1945.]] godine, umorene svećenike HPC-a pravoslavnim mučenicima.<ref>[http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=443:na-66obljetnicu-smrti-hrvatskih-pravoslavnih-sveenika-svi-umoreni-proglaeni-muenicima-sve&catid=1:vijesti&Itemid=7 ''Na 66. obljetnicu smrti hrvatskih pravoslavnih svećenika svi umoreni proglašeni su mučenicima-svecima''], preuzeto 27. ožujka 2012.</ref>

== Pogledaj više ==
* [[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.cuvalo.net/?p=60 Miloš Obrknežević, ''Development Of Orthodoxy In Croatia And The Croatian Orthodox Church''], prijevod članka iz ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'', objavljenoga 1979. godine
* [http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=443:na-66obljetnicu-smrti-hrvatskih-pravoslavnih-sveenika-svi-umoreni-proglaeni-muenicima-sve&catid=1:vijesti&Itemid=7 ''Na 66. obljetnicu smrti hrvatskih pravoslavnih svećenika svi umoreni proglašeni su mučenicima-svecima''], članak na hrvatskipravoslavci.com
* [https://web.archive.org/web/20170825064931/http://www.viktimologija.com.hr/index.php/priopcenja/1629-poziv-na-panihidu-hrvatski-arhiepiskop-ale Životopis mitropolita Germogena] ([[Juraj Kolarić]], ''[[Ekumenska trilogija]]'', Zagreb, 2005., str. 987. – 990.) (u pismohrani archive.org,25. kolovoza 2017.)

{{GLAVNIRASPORED:Germogen}}
[[Kategorija:Hrvatska pravoslavna crkva]]
[[Kategorija:Pravoslavlje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rusi u Hrvatskoj]]