WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-12T13:23:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:GerardKuiper.jpg|desno|mini|300px|'''Gerard Kuiper''', oko 1963.]]
[[Datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png|desno|mini|300px|Kuiperov pojas.]]
[[Datoteka:SOFIA with open telescope doors.jpg|mini|desno|300px|Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) prestavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu]]

'''Gerard Peter Kuiper''' ({{IPA|/ˈkaɪpə˞/}}), rođen kao '''Gerrit Pieter Kuiper''' ({{IPA|/kœypəʁ/}}) ([[Harenkarspel]], [[Nizozemska]], [[7. prosinca]] [[1905.]] - [[Ciudad de México]], [[23. prosinca]] [[1973.]]) [[nizozemska|nizozemsko]]-[[SAD|američki]] [[astronom]].

Kuiper se rodio i stekao obrazovanje u Nizozemskoj, da bi [[1933.]] otišao u SAD, a [[1937.]] postao naturalizirani Amerikanac.

Kuiper je otkrio dva planetna satelita - [[Uran (planet)|Uran]]ovu [[Miranda (mjesec)|Mirandi]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]ovu [[Nereid (mjesec)|Nereid]]. [[Kuiperov pojas]] je nazvan u njegovu čast.

==Životopis==
Čitajući [[René Descartes|Descartesa]] u srednjoj školi u njemu se pobuđuje zanimanje za [[astronomija|astronomiju]]. Imao je izvanredno oštar vid i mogao je golim okom primijetiti [[zvijezda|zvijezde]] [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] 7,5, koje su bile i dva i pol puta slabijeg sjaja od najslabijih zvijezda koje vidi prosječan opažač! Kuiper je studirao astronomiju i [[fizika|fiziku]] na Leidenskom sveučilištu. Nakon što je 1933. obranio [[doktorat]] o studiji [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]], odlazi na [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] Lick u [[Kalifornija|Kaliforniji]] gdje boravi dvije godine. Tamo je sustavno istraživao nama bliske zvijezde i otkrio mnogo novih dvojnih zvijezda i [[Bijeli patuljak|bijelih patuljaka]]. Puno jasnije definirao je odnos [[masa]]-[[sjaj]] za [[Hertzsprung-Russellov dijagram|zvijezde glavnog niza]] i pokazao da su bijeli patuljci objekti vrlo velike mase.<ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230175058/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm |date=30. prosinca 2011. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>

Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Kuiper se zanima za probleme [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] i prvi otkriva postojanje [[Atmosfera|atmosfere]] na nekom [[Prirodni satelit|satelitu]] ([[Titan (mjesec)|Titanu]], pratiocu [[planet]]a [[Saturn (planet)|Saturna]]). Od tada pa sve do kraja svog života Kuiper je osobito proučavao planetske atmosfere. Godine 1947. postaje direktor zvjezdarnice Yerkes Čikaškog sveučilišta, a istodobno je bio i direktor zvjezdarnice McDonald u [[Teksas]]u. U to vrijeme sastavlja vrlo značajnu knjigu ''Planetarne atmosfere i njihovo podrijetlo''. Među prvima je razmatrao planetarnu geokemiju, a također je sa suradnicima radio i na [[Kartografija|kartografiji]] [[Mjesec]]a. 14 godina surađuje sa agencijom [[NASA]], gdje je bio i glavni istraživač u programu izučavanja Mjeseca.

Kuiper se bavio problemom podrijetla Sunčeva sustava i zaključio da nije bio ništa više do neuspješna dvojna zvijezda s pridruženom masom rasprostrtom radijalno i disk koji se s vremenom razvio u planete. Smatrao je da je učestalost planetarnih sustava u [[Svemir]]u jedan u sto slučajeva, dok se prije smatralo da se planetarni sustav kod zvijezda pojavljuje u jedne od bilijun zvijezda.

Također, zanimao se za pronalaženje najpogodnijih područja za zvjezdarnice (zapad [[SAD]]-a, [[Havaji]], [[Meksiko]]), osobito za opažanje u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom dijelu spektra]] gdje je ostavio značajne doprinose u konstruiranju prvih [[Infracrvena astronomija|infracrvenih spektrometara]]. Kuipera smatramo ocem moderne planetarne astronomije.<ref>[http://eskola.hfd.hr/fizika_svemira/bio/kuiper.html] "Gerard Peter Kuiper (1905-1973)", Hrvoje Maljković, eskola.hfd.hr, 2011.</ref>

===Kuiperov pojas===
[[Kuiperov pojas]] je područje u obliku prstena koje se prostire iza putanje planeta [[Neptun]]a u širini od 30 [[Astronomska jedinica|AJ]] do 50 AJ udaljeno od [[Sunce|Sunca]]. Kuiperov pojas sadrži mnoštvo malih ledenih tijela i izvor je mnogih [[komet]]a s kratkim orbitama. Tijela unutar Kuiperova pojasa pod stalnim su [[Gravitacija|gravitacijskim]] utjecajem velikih planeta ([[Jupiter (planet)|Jupitera]], [[Saturn (planet)|Saturna]], [[Uran (planet)|Urana]] i [[Neptun]]a), koji im mijenjaju putanju i privlače ih prema unutrašnjem dijelu Sunčevog sustava. Iza Kuiperova pojasa prostire se [[Oortov oblak]].

Kuiper je 1951. pretpostavio postojanje velike skupine objekata u području iza Neptunove orbite. Prvi objekt u Kuiperovom pojasu otkriven je 1992. i od tada je u tom području otkriveno više od 70 000 objekata promjera većeg od 100 [[kilometar]]a. Vidimo da oni zatvaraju pojas oko Sunca. Potrebno je stotine godina da ti objekti naprave jedan obilazak oko Sunca, i zbog toga što su tako spori izuzetno ih je teško otkriti. Vjerojatno je da je Kuiperov pojas ostatak iz rane faze stvaranja Sunčeva sustava. Unutarnji, gušći dio predplanetarnog diska kondenzirao je za nekih desetak miliona godina u glavne planete, dok su se vanjski, rjeđi dijelovi puno sporije spajali. Očito, iz toga su nastali mnogi mali objekti. Također, široko je prihvaćeno da je Kuiperov pojas izvor kratko periodičnih kometa i ponaša se kao spremnik tih tijela, na isti način na koji se Oortov oblak ponaša kao spremnik za dugo periodične komete.

===Infracrveni spektrometri i teleskopi===
[[Infracrveno zračenje|Infracrveni spektar]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[svjetlost]]i) nalazi se u području [[Valna duljina|valnih duljina]] od 10<sup>−4</sup> do 10<sup>−6</sup> [[metar]]a, dakle izvan [[Svjetlost|vidljivog dijela spektra]]. Kuiper je sudjelovao u konstruiranju prvih [[spektrometar]]a za infracrveno zračenje zvjezdanih spektara pri valnim duljinama od 1 do 3 [[mikrometar|mikrometra]]. Na temelju tog prvog infracrvenog spektrometra skromne rezolucije kasnije su razvijene tisućustruko veće [[razlučivost]]i i posljedično se povećalo naše znanje i razumijevanje planetarnih i zvjezdanih atmosfera.

Pošto svaki različiti tip [[atom]]a emitira samo linije karakterističnih valnih duljina, dobivamo [[Spektar (fizika)|spektralnu liniju]] atoma. Spektri su ispresijecani mnogim poprečnim uskim tamnim linijama (nešto slično bar-kôdu na artiklima u trgovini) koje se zovu [[Fraunhoferove linije]]. Iz njih se može isčitati kemijski sastav promatranog objekta i izračunati njegova [[temperatura]]. Kuiper je prvi otkrio sastav atmosfere na Titanu, zatim [[ugljikov dioksid]] na [[Mars (planet)|Marsu]], a također je prvi vidio infracrveni spektar Jupitera i Saturna, kao i Jupiterovih Galilejevih satelita i Saturnovih prstenova, te interpretirao dobivene rezultate.

Suradnja sa [[NASA]]-om omogućila mu je korištenje zrakoplova-observatorija za opažanje u infracrvenom području na visinama od 12 000 metara (u stratosferi) koji je poslije njegove smrti dobio oznaku KAO što znači ''Kuiper Airborne Observatory'' (Kuiperov zračni opservatorij). Također, u svemir su lansirani i drugi opservatoriji za promatranja u infracrvenom spektru: IRAS, ISO, FIRST (preimenovan u ''Herschel Space Observatory''), NIMCOS (instaliran je na [[Svemirski teleskop Hubble|Hubbleovom teleskopu]]), a nedavno su lansirani [[Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA)|SOFIA]] I SIRTF.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20140713130039/http://quest.arc.nasa.gov/lfs/kuiper-bio.html Gerard Peter Kuiper: NASA KAO's Namesake]

{{Mrva-biog-znan}}

{{GLAVNIRASPORED:Kuiper, Gerard}}
[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Nizozemski astronomi]]

Gerard Kuiper - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica