WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-27T22:30:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = George Zweig
| slika = George Zweig.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[30. svibnja]] [[1937.]]
| mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Rusi|Rus]], [[Amerikanci|amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[neurobiologija]]
| radna_institucija = [[CERN]] Nacionalni labaratorij u [[Los Alamos, Novi Meksiko|Los Alamosu]] [[MIT|Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]]
| alma_mater = [[Michigan]]sko sveučilište u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]] Kalifornijski tehnološki institut Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]]
| doktorski_mentor = [[Richard Feynman]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kvark]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Quark structure proton.svg|mini|desno|300px|[[Proton]] je građen od dvaju [[Gornji kvark|gornjih (u) kvarkova]] i jednoga [[donji kvark|donjega (d) kvarka]]. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. [[Jaka nuklearna sila|Jake nuklearne sile]] između kvarkova posredovane su [[gluon]]ima.]]

'''George Zweig''' ([[Moskva]], 30. svibnja 1937.), američki [[fizičar]] ruskog podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] (1959.) na [[Michigan]]skom sveučilištu u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]]. Za poslijediplomskoga studija u Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]], neovisno o [[Murray Gell-Mann|Murrayu Gell-Mannu]], predvidio je (1964.) postojanje [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] (poslije nazvanih [[kvark]]ovima), što je bitan doprinos glavnoj teoriji moderne fizike. Za razliku od Gell-Manna, smatrao ih je pravim česticama. Bavio se i neurobiologijom te je proučavao pretvorbu [[zvuk|zvučnih]] [[val]]ova u [[Živčane stanice|živčane impulse]] u unutarnjem [[uho|uhu]]. Godine 1975. utvrdio kontinuiranu pretvorbu zvučnih valova. Član [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] od 1996. i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] od 1999. <ref> '''Zweig, George''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67597] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Kvark ==
{{glavni|Kvark}}

'''Kvark''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''quark'', naziv što ga je uveo američki fizičar [[Murray Gell-Mann]] po riječi iz [[James Joyce|Joyceova]] romana ''Bdjenje nad Finneganom'') je [[elementarna čestica]], sastavnica [[Hadroni|hadrona]], [[električni naboj|električnoga naboja]] ±e/3 ili ±2e/3, podložna [[Jaka nuklearna sila|jakom međudjelovanju]]. Sve do otkrića Ω– [[čestica|čestice]] kvarkovima se pridjeljivalo čisto [[matematika|matematičko]] značenje. Prve naznake njihove fizikalne stvarnosti (realnosti) pojavile su se u [[pokus]]ima duboko neelastičnoga [[Raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima, na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskome]] [[ubrzivač čestica|linearnom ubrzivaču čestica]] 1962. Opažanje raspršenja pod velikim [[kut]]ovima (kakva su prije opažena u [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|Rutherfordovim pokusima raspršenja alfa-čestica na listićima zlata]]) upućivalo je na postojanje tvrdih točkastih "jezgri" unutar protona. Slični pokusi provedeni potom [[neutrino|neutrinskim]] snopovima na [[CERN]]-u nedvojbeno su potvrdili da je riječ o česticama trećinskog električnog naboja i polucijeloga [[spin]]a. Za istraživanja putem duboko neelastičnih raspršenja kojima su ustanovljeni kvarkovi dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziku]] 1990. J. I. Friedmanu, [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallu]] i [[Richard Edward Taylor|R. E. Tayloru]].

Godine 1974. otkriven je c-kvark (Nobelova nagrada 1976. B. Richteru i [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Tingu]] za otkriće [[J/ψ mezon]]a). Slijedilo je i otkriće b-kvarka (1977.) i t-kvarka (1994.). Time je bio zaokružen skup kvarkova koji s [[lepton]]ima čine temeljne građevne blokove opažene tvari ([[fizika elementarnih čestica]]). Riječ je o česticama [[spin]]a 1/2, koje se pojavljuju u različitim vrstama, okusima, svrstanima u obitelji ili naraštaje. Tvari koje nas okružuju građene su od gornjega i donjega kvarka (u i d, od engl. ''up'' i ''down'') prvog naraštaja. Takav uzorak s donjim kvarkom električnoga naboja (–1/3)e i gornjim kvarkom naboja (+2/3)e ponavlja se u drugome naraštaju s kvarkovima stranog i čarobnog okusa (s i c, od engl. ''strange'' i ''charm'') te kvarkom ljepote i istine (b i t, od engl. ''beauty'' i ''truth'') trećega naraštaja. Svaki se od navedenih kvarkova pojavljuje u tri boje. Te se boje shvaćaju kao naboji na koje se vežu [[gluon]]i, prijenosnici [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]] opisanoga [[Kvantna kromodinamika|kvantnom kromodinamikom]].

Na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 [[metar]]a) kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice, a na većim udaljenostima djeluju iznimno velikim privlačnim [[sila]]ma te se zbog toga ne mogu izdvojiti iz [[Hadroni|hadrona]] kao zasebne čestice ([[asimptotska sloboda]]).

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Zweig, George}}
[[Kategorija:Ruski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]

George Zweig - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica