WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T19:39:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = George Hevesy
| slika = George de Hevesy.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[1. kolovoza]] [[1885.]]
| mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Mađarska]]
| datum_smrti = [[5. srpnja]] [[1966.]]
| mjesto_smrti = [[Freiburg]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Mađari|Mađar]]
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Ghent]]u, Sveučilište u [[Budimpešta|Budimpešti]], Sveučilište u [[Kopenhagen]]u, Savezna tehnička visoka škola ([[ETH Zurich]]) Sveučilište u [[Freiburg]]u Sveučilište u [[Manchester]]u
| alma_mater = Sveučilište u [[Freiburg]]u
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkriće [[hafnij]]a [[Izotopno obilježavanje]] [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] ([[1943.]]) [[Copleyeva medalja]] ([[1949.]])
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Hf-crystal bar.jpg|300px|desno|mini|[[Hafnij]].]]

[[datoteka:Растурање на алфа-честички на тенок метален лист.jpg|mini|desno|300px|[[Raspršenje]] [[alfa-čestica]] na tankom [[metal]]nom [[Lim (kovina)|limu]].]]

'''George Hevesy''', pravo ime '''György Hevesi''' ([[Budimpešta]], [[Mađarska]], 1. kolovoza 1885. – [[Freiburg im Breisgau]], [[Njemačka]], 5. srpnja 1966.), mađarski [[kemičar]]. [[Profesor]] u [[Freiburg]]u i [[Stockholm]]u, suradnik [[Niels Bohr|N. Bohra]] u [[Kopenhagen]]u. S Friedrichom Panethom (1887. – 1958.) razvio tehniku [[radioizotop]]nih [[indikator]]a ([[izotopno obilježavanje]]) i time bitno pridonio razumijevanju [[Fiziologija|fizioloških procesa]], za što je 1943. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. Bavio se i kemijskom izolacijom [[radij]]a. Na poticaj N. Bohra s Dirkom Costerom (1889. – 1950.) otkrio element [[hafnij]] (1923.). <ref> '''Hevesy, George''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Doprinosi ==
=== Hafnij ===
{{glavni|Hafnij}}

'''Hafnij''' (prema [[Latinski jezik|novolat]]. ''Hafnia'', imenu za [[Kopenhagen]]; simbol [[Hf]]), [[kemijski element]] ([[atomski broj]] 72, [[relativna atomska masa]] 178,49), rastezljivi [[metal]] srebrne boje i sjaja, velike [[gustoća|gustoće]] (13,31 g/cm³) i visokoga [[talište|tališta]] (približno 2 230 °C), u spojevima [[Valencija (kemija)|četverovalentan]]. Velike je otpornosti prema [[korozija|koroziji]] i izvrsnih [[Čvrstoća|mehaničkih svojstava]], postojanih i na visokim [[temperatura]]ma. U prirodi je rijedak, dolazi samo u mineralima [[cirkonij]]a, s kojim čini kemijski najsličniji par elemenata u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]]. Primjenjuje se u [[Nuklearna elektrana|nuklearnoj tehnici]] kao [[usporivač neutrona]] ili [[moderator]] u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], jer sposobnošću apsorpcije [[neutron]]a bitno premašuje većinu drugih metala. Hafnij se kao sastojak [[slitina]] prijelaznih metala koristi se u raketnoj, zrakoplovnoj, alatnoj i rasvjetnoj [[tehnika|tehnici]]. Slitina tantalov hafnijev karbid s [[talište]]m oko 4 215 °C jedna je od temperaturno najotpornijih slitina uopće. Spojevi hafnija po kemijskim se svojstvima u potpunosti podudaraju sa spojevima cirkonija, pa se od njih vrlo teško razdvajaju. <ref> '''hafnij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24056] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

=== Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ===
{{Glavni|Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem}}

'''Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem''' je bio jedan od najznačajnih [[pokus]]a u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], jer je to bio prvi dokaz da u [[atom]]u postoji [[atomska jezgra]]. Rutherford okuplja plodan tim istraživača, među kojima su [[Hans Geiger|H. Geiger]], Ernest Marsden, G. Hevesy, [[Henry Moseley|H. Moseley]], a nekoliko je godina dio tima bio i [[Niels Bohr|N. Bohr]].

Ključni se pokus za to otkriće dogodio 1909. kada su znanstvenici vrlo tanku [[zlato|zlatnu]] foliju izložili djelovanju alfa-čestica. [[Thompsonov model atoma]] je predviđao će alfa-čestice proći kroz tanki metalni film i raspršiti se pod određenim malim kutovima. No, na veliko je iznenađenje istraživačkoga tima ustanovljeno raspršenje i pod velikim kutovima, a neke su se helijeve jezgre od metalne folije odbile potpuno unatrag. Rutherford je to usporedio s vjerojatnošću da list papira odbije [[top]]ovsku kuglu. Rezultat je pokusa vodio prema novom [[Rutherfordov model atoma|modelu atoma]], koji je Rutherford predložio 1911.: atom se sastoji od središnjega naboja okruženoga sferičnom raspodjelom naboja suprotnoga predznaka. U početku se pretpostavljalo da su i elektroni građevne čestice atomske jezgre, pa je u modelu za atom [[dušik]]a rednoga broja 7 bilo pretpostavljeno da u jezgri ima 21 česticu, i to 14 protona i 7 elektrona, a u elektronskom omotaču još 7 elektrona. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>

=== Primjena izotopa ===
{{Glavni|Izotop}}

Primjena izotopa temelji se na njihovim različitim [[masa]]ma i, za radioaktivne izotope, na [[zračenje|zračenju]] koje emitiraju. Kao snažni izvori zračenja izotopi se u radijacijskoj tehnologiji primjenjuju za [[Sterilizacija|sterilizaciju]] i mikrobiološku dekontaminaciju. Značajna je primjena izotopa za izotopno obilježavanje ([[markiranje]]), za što su posebno pogodni [[radioaktivnost|radioaktivni]] izotopi, jer se zračenje lako otkriva i mjeri s visokom osjetljivošću. Obilježavanje se sastoji u ugrađivanju takvih izotopa (obilježivač) u fizičke, kemijske i biološke strukture, gdje oni, sudjelujući u reakcijama i procesima, omogućuju praćenje puta pojedinih [[atom]]a ili [[molekula]], a time i reakcijskoga mehanizma. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za kemiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Hevesy, George}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]]
[[Kategorija:Kemičari]]
[[Kategorija:Mađarski znanstvenici]]

George Hevesy - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica