WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T21:49:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = George Francis FitzGerald
| slika = George Francis FitzGerald.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[3. kolovoza]] [[1851.]]
| mjesto_rođenja = [[Dublin]], [[Irska]]
| datum_smrti = [[22. veljače]] [[1901.]]
| mjesto_smrti = [[Dublin]], [[Irska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Irci|Irac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Dublin]]u
| alma_mater = Sveučilište u Dublinu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kontrakcija dužine]] ili Fitzgerald-[[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentzova]] kontrakcija
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''George Francis FitzGerald''' ([[Dublin]], 3. kolovoza 1851. – Dublin, 22. veljače 1901.), [[Irci|irski]] [[fizičar]]. [[Profesor]] [[fizika|fizike]] na Sveučilištu u [[Dublin]]u od 1881. U svojim istraživanjima [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellove teorije]] zaključio da se [[elektromagnetski valovi]] mogu proizvesti [[oscilacije|oscilatornim]] [[Električni izboj|izbijanjem]] [[električni kondenzator|električnog kondenzatora]] (ubrzo je [[Heinrich Rudolf Hertz|H. R. Hertz]] istom metodom [[pokus]]ima dokazao postojanje elektromagnetskih valova). [[Michelson-Morleyjev pokus]], u kojem je pokazana neovisnost [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] o kretanju, FitzGerald je objasnio [[hipoteza|hipotezom]] o [[Kontrakcija dužine|kontrakciji tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]]; tu je hipotezu neovisno o njemu izveo [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] iz Maxwellove teorije (Fitzgerald-Lorentzova kontrakcija). FitzGerald je izvodio i pokuse s registriranjem elektromagnetskih valova prilikom [[oluja]]. <ref> '''FitzGerald, George Francis''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19781] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Kontrakcija dužine ==
{{Glavni|Kontrakcija dužine}}

'''Kontrakcija dužine''' je skraćivanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]] pri gibanju [[brzina|brzinom]] koja je usporediva s [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] za faktor <math> \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}}</math> , gdje je: ''v'' - [[brzina]] gibanja tijela, ''c'' - brzina svjetlosti. [[Hipoteza|Hipotezu]] je prvi postavio G. F. FitzGerald 1892., a neovisno o njemu i [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] 1895., koji je do 1904. razvio [[teorija|teorijski pristup]]. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je Lorentz-FitzGeraldovu postavku uzeo kao jednu od osnova [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]]. <ref> '''kontrakcija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32942] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Njezina duljina ''L'' u sustavu mirovanja mjeri se kraćom od one vlastite ''L<sub>0</sub>'' u sustavu koji se giba brzinom ''v'', po jednakosti:

:<math>L=\frac{L_{0}}{\gamma(v)}=L_{0} \cdot \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}} </math>

gdje je: ''v'' - je relativna [[brzina]] između promatrača i objekta koji se kreće, ''c'' - [[brzina svjetlosti]]. Dimenzije nekoga tijela ne mogu se isto tako apsolutno odrediti kao ni [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]], jer i one ovise o stanju opažača.

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:FitzGerald, George Francis}}
[[Kategorija:Fizičari]]
[[Kategorija:Irski znanstvenici]]

George Francis FitzGerald - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica