WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T09:02:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = George Fitzgerald Smoot
| slika = George smoot 06N7133a.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[20. veljače]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = [[Yukon, Florida]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astrofizika]], [[kozmologija]]
| radna_institucija = Kalifornijsko [[sveučilište u Berkeleyju]] Sveučilište Paris Diderot u [[Pariz]]u Sveučilište u [[Hong Kong]]u
| alma_mater = [[MIT |Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2006.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:COBE_cmb_fluctuations.png|mini|desno|300px|Mapa [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]] snimljena [[umjetni satelit|umjetnim satelitom]] COBE.]]

'''George Fitzgerald Smoot''' ili '''George Smoot''' ([[Yukon, Florida]], 20. veljače 1945.), američki [[astrofizika|astrofizičar]]. [[Doktor]]irao (1970.) na [[MIT|Massachusettskom tehnološkom institutu u Cambridgeu]]. Radi na [[sveučilište u Berkeleyju|Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu]] (od 1970.). Bavi se istraživanjem [[Pozadinsko zračenje|pozadinskoga zračenja]] [[svemir]]a. Mjereći [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|mikrovalno pozadinsko kozmičko zračenje]] nastalo tijekom ranih faza stvaranja [[svemir]]a s pomoću [[teleskop]]a ''Cosmic Background Explorer'' (COBE) lansiranog 1989., dobio je podatke koji podupiru [[hipoteza|hipotezu]] [[Veliki prasak|velikog praska]] to jest da je svemir nastao iz stanja visoke [[temperatura|temperature]] i [[gustoća|gustoće]]. Za otkriće [[Anizotropija|anizotropnosti]] toga zračenja mikrovalnoga pozadinskoga zračenja i njegove ovisnosti o [[valna duljina|valnoj duljini]] koja slijedi zakon [[zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] dobio je s [[John Cromwell Mather|J. C. Matherom]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2006. Član je [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 2008.). <ref> '''Smoot, George Fitzgerald''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56839] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 21. travnja 2020.</ref>

== Pozadinsko zračenje ==
{{Glavni|Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje}}

'''Pozadinsko zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] cijele [[nebeska sfera|nebeske sfere]], koje se sastoji od zračenja nerazlučenih [[zvijezda]] i [[galaktika]], te od [[zračenje|zračenja]] [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum postiže u području [[Mikrovalovi|mikrovalova]] ([[valna duljina|valne duljine]] oko 1 [[mm]]). Mikrovalno pozadinsko zračenje odgovara spektru [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]] [[crno tijelo|crnoga tijela]] pri [[temperatura|temperaturi]] od 2,72548 K ± 0,00057 [[kelvin|K]]. Otkrili su ga A. A. Penzias i [[Robert Woodrow Wilson|R. W. Wilson]] 1965. i ono potvrđuje teoriju [[Veliki prasak|Velikoga praska]] prema kojoj mikrovalno pozadinsko zračenje (reliktno zračenje) potječe iz doba približno 379 000 [[godina]] nakon Velikog praska, kada se temperatura plina snizila na približno 3 000 K, pa su se stvorili neutralni [[atom]]i [[vodik]]a. [[Ioniziranje|Ionizirani]] [[plin]] prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zračenja na nebeskoj sferi (pozadinska anizotropija) odražava raspored tvari u trenutku kada je svemir postao proziran. Drži se da je od tih početnih odstupanja u jednolikoj [[gustoća|gustoći]] nastala današnja struktura [[svemir]]a.

=== Veliki prasak ===
{{Glavni|Veliki prasak}}

'''Veliki prasak''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Big Bang'') je mogući događaj nastanka [[svemir]]a prije približno 13,7 milijardi godina. Teorija velikoga praska potaknuta je opaženim širenjem svemira (G. Gamow). Prema toj teoriji, svemir se razvio eksplozivno iz stanja s vrlo visokom [[gustoća|gustoćom]] i [[temperatura|temperaturom]]. Teorija prati stanje od 10−43 sekundi nakon praska. [[Masa]] sadržana u obliku [[zračenje|zračenja]] bila je veća nego masa sadržana u [[čestica]]ma. Pri temperaturi nižoj od 1010 [[K]] odvijale su se [[Nuklearna fuzija|termonuklearne reakcije]] kojima su se stvorile jezgre [[vodik]]a, [[deuterij]]a, [[tricij]]a i [[helij]]evih izotopa te [[litij]]a. Omjeri izotopa nađeni u starim [[zvijezda]]ma odgovaraju teoriji i prosječnoj gustoći svemira. [[Nuklearna reakcija|Nuklearne reakcije]] prestale su se odvijati 3 minute nakon velikoga praska, kada je temperatura pala ispod l08 K. Pri temperaturi 3000 K, oko 380 000 godina kasnije, stvoreni su neutralni [[atom]]i, nastajale su zvijezde i [[galaktika|galaktike]], svemir je postao proziran i zračenje se moglo slobodno širiti. To je zračenje prepoznato u [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju]].

Fizikalne pojave ne mogu se pratiti u vremenu prije takozvane Planckove epohe od 10−43 sekunde, dakle, ne mogu se saznati fizički uvjeti, niti bi tada fizičke teorije bile primjenljive. Prema jednomu stajalištu, veliki prasak početak je svega, uključujući [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] i [[prostor]], kada je sva [[materija]] bila u jednoj točki s beskonačnom [[energija|energijom]]. Prema drugomu, to je bila [[eksplozija]] nakon koje je počelo teći vrijeme vidljivoga svemira, a energija nije bila beskonačna, te postoji nada da se u opaženim pojavama krije i dio povijesti prethodnoga svemira, koji je mogao imati drugi broj dimenzija.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Smoot, George Fitzgerald}}
[[Kategorija:Američki astronomi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

George Fitzgerald Smoot - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica