https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Georg_FaustGeorg Faust - Povijest promjena2026-08-06T01:53:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Georg_Faust&diff=173953&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T01:12:20Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Georg Faust'''-->[[Slika:Idealporträt Joannes Faustus.jpg|250px|desno|mini|Faustov portret iz 17. stoljeća]]<br />
'''Georg Faust''', poznat i kao '''Johannes''' (1466. ili o. 1480. - o. 1539.), [[Nijemci|njemački]] [[renesansa|renesansni]] pustolov, [[alkemija|alkemičar]], [[astrologija|astrolog]], [[nekromancija|nekromant]] i [[čarobnjak]]. O njegovu životu zna se jako malo, a uskoro nakon smrti počele su kružiti neobične [[legenda|legende]] o njemu, koje su inspirirale djela dramatičara [[Christopher Marlowe|Christophera Marlowea]] (1593.) i književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]] (1808.).<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
O Faustovu životu, izvan konteksta legendarne predaje, zna se sa sigurnošću veoma malo. Ne zna se točno ni kako se zvao. Najčešće se spominje pod imenom ''Georg'' (''Georgius''), da bi u kasnijim legendama njegovo ime bilo promijenjeno u ''Johannes''. Pod imenom ''John'', [[engleski jezik|engleskoj varijanti]] imena Johannes, pojavljuje se u Marloweovoj drami iz 1593. godine. Još [[1562.]], navodnu je [[biografija|biografiju]] ''Johannesa Faustusa'' napisao i objavio Philipp Melanchthon. U toj se biografiji nalaze neki kasnije poznati faustovski elementi, poput [[demon]]a [[Mefisto]]felesa koji se pojavljuje u obliku crnog psa.<ref>Eliksir i kamen, naslijeđe magije i alkemije, str. 141.</ref> U arhivima heidelberškog sveučilišta pronađen je zapis o izvjesnom ''Georgiusu Faustusu Helmstetensisu'', koji je tamo studirao od 1483. do 1487. godine.<ref name="ReferenceA">Eliksir i kamen, naslijeđe magije i alkemije, str. 138.</ref><br />
<br />
Nije poznato ni njegovo mjesto rođenja, a kao najizglednije opcije navode se [[Knittlingen]], [[Helmstadt]] kraj [[Heidelberg]]a i Roda. Prema pojedinim istraživačima, poput Franka Barona, Helmstadt je najvjerojatnije mjesto Faustova rođenja.<br />
<br />
Najraniji povijesni zapis o Faustu bilo je pismo iz [[1507.]] godine koje je napisao njemački [[opat]], alkemičar i hermetički filozof [[Johann von Tritheim]], a bilo je upućeno astrologu i hermetičaru Johannesu Virdungu von Hassfurtu. Tritheim u pismu upozorava na ''Georgiusa Sabellicusa'', hvalisavca i šarlatana, koji sam sebe naziva ''Faustus junior, nadahnuće nekromanata, astrolog, drugi mag, hijeromant, ...'' Dalje piša kako je stigao u Kreuznach, gdje je na preporuku Franza von Sickingena postao učitelj, ali je doskora počeo zavoditi dječake i kada su njegova zlodjela razotkrivena, dao se u bijeg.<ref name="ReferenceA"/><br />
<br />
U pismu iz [[3. listopada]] [[1513.]] godine, neki Conrad Mutianus Rufus tvrdi kako je upoznao Fausta, ''pukog hvalisavca i budalu'', čuvši ga kao ''brblja u jednoj krčmi''. Dana [[12. veljače]] [[1520.]] godine, Faust je bio u [[Bamberg]]u, gdje je izradio astrološku kartu za gradskog biskupa. Dana [[17. lipnja]] [[1528.]], jedan je pisar iz Ingolstadta zabilježio prisustvo ''doktora Jörga Faustusa von Heidelberga'', koji je uskoro prognan iz grada. Četiri godine kasnije, pojavio se u [[Nürnberg]]u, gdje u gradskom arhivu stoji zapis: ''Siguran prolazak doktoru Faustu, velikom sodomiti i praktičaru crne magije... odbija se.''<ref>Eliksir i kamen, naslijeđe magije i alkemije, str. 139.-140.</ref><br />
<br />
Posljednji zabilježeni spomen o povijesnom Faustu datira iz [[25. lipnja]] [[1535.]] godine, a odnosi se na njegov boravak u gradu [[Munster]]u, tijekom sukoba između [[mesija]]nske [[sekta|sekte]] nizozemskih [[anabaptizam|anabaptista]] koji su zauzeli grad i lokalnih moćnika koji su im se suprotstavili.<br />
<br />
== U legendama i književnosti ==<br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}<br />
<br />
{{mrva-ezo}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Faust, Georg}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Njemačka]]<br />
[[Kategorija:Alkemičari]]<br />
[[Kategorija:Astrolozi]]<br />
[[Kategorija:Okultisti]]</div>WikiSysop