WikiSysop: file->datoteka

2022-04-15T08:08:49Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 08:08
Redak 29:		Redak 29:

	Od naših istraživača koji su u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji ističu se [[Ruđer Bošković]] (1711. - 1787.) koji je pisao o kompenzaciji masâ unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije [[izostazija\|izostazije]]. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je različitom gustoćom gornjih i donjih dijelova Zemljine kore. Kasnije je [[Đuro Pilar]] (1846. - 1893.) raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentričnošću Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kaže da su najuže povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj kori.		Od naših istraživača koji su u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji ističu se [[Ruđer Bošković]] (1711. - 1787.) koji je pisao o kompenzaciji masâ unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije [[izostazija\|izostazije]]. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je različitom gustoćom gornjih i donjih dijelova Zemljine kore. Kasnije je [[Đuro Pilar]] (1846. - 1893.) raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentričnošću Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kaže da su najuže povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj kori.
	[[~~File~~:Portrait of Andria Mohorovicic.gif\|thumb\|200px\|[[Andrija Mohorovičić]].]]		[[Datoteka:Portrait of Andria Mohorovicic.gif\|thumb\|200px\|[[Andrija Mohorovičić]].]]
	[[Andrija Mohorovičić]] (1857. - 1936.) na osnovi [[Potres u Pokuplju 1909.\|potresa]] sa žarištem u Pokuplju (25 km južno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54 km postoji jak diskontinuitet u širenju potresnih valova, koji je po njemu dobio naziv [[Mohorovičićev diskontinuitet]].		[[Andrija Mohorovičić]] (1857. - 1936.) na osnovi [[Potres u Pokuplju 1909.\|potresa]] sa žarištem u Pokuplju (25 km južno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54 km postoji jak diskontinuitet u širenju potresnih valova, koji je po njemu dobio naziv [[Mohorovičićev diskontinuitet]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T23:13:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 23:13
Redak 96:		Redak 96:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Geology}}~~
	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta
	* [https://www.pmf.unizg.hr/geol# Geološki odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu]]		* [https://www.pmf.unizg.hr/geol# Geološki odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:14:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanost
| ime = Geologija
| slika = Earth-crust-cutaway-croatian.png
| veličina = 300px
| opis slike = Prikaz sastava [[Zemlja|Zemlje]].
| znanstvena_grana =
| znanstveno_polje =
| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]'''
}}'''Geologija''' (od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γη (Gea = Zemlja) i λογος (logos = [[znanost]]) (rasprava, diskusija)) je znanost koja se bavi proučavanjem [[Zemlja|Zemlje]]. Pokušava objasniti kako je Zemlja oblikovana i kako se mijenja. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i proučavaju [[tlo]], [[stijene]], [[planina|planine]], [[rijeka (vodotok)|rijeke]], [[ocean]]e i druge dijelove Zemlje. Također, geologija može obuhvatiti izučavanje građe drugih (terestričkih) planeta, pa se naziv može proširiti na pojam planetarne geologije.

== Povijest ==

Spoznaje o vrlo složenoj problematici postanka i razvitka [[Zemlja|Zemlje]] javljale su se postupno, a neke potječu još iz antičkih vremena. No, tek u 15. stoljeću dolazi do pokušaja sistematizacije znanja o Zemlji, a postupno se javljaju i novi pojmovi kao temelj geologije u nastajanju.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] su ostaci izumrlih organizama najčešće smatrani "igrom prirode" ili dokazima "općeg potopa". No, već je [[Leonardo da Vinci]] (1452. - 1519.) upozorio da se jednim "potopom" ne može objasniti rasprostranjenost [[fosil]]nih ostataka morskih organizama na kopnu. Osim toga, on je bio svjestan dugog trajanja geološke prošlosti, a opisao je i prvi [[geokemijski ciklus]] (voda ispire sol iz tla i odnosi je u more koje se tako zaslanjuje, a zbog izdizanja morskog dna stvaraju se [[laguna|lagune]] gdje se voda isparuje i taloži novi sloj, koji opet može biti potopljen, itd.). Leonardo da Vinci je shvatio i odos [[erozija|erozije]] tla i izdizanja kopna (erozija narušava ravnotežu u [[litosfera|litosferi]], a ona se ponovno uspostavlja izdizanjem).

Širi interes za geološke probleme izazvale su rasprave između tzv. neptunista i plutonista. ''Neptunisti'', na čelu s [[A. G. Werner|A. G. Wernerom]] su oživili staru ideju [[Tales]]a iz Mileta (7/6. st. pr. Kr.), pripisivajući postanak stijena litosfere vodi. Zbog toga su i dobili naziv prema rimskom bogu oceana [[Neptun (mitologija)|Neptunu]].
''Plutonisti'', na čelu s [[James Hutton|Jamesom Huttonom]] su oživili zapažanje [[Strabon]]a (1. st. pr. Kr.) držeći da su pojedine stijene nastale u vezi s [[vulkan]]skim erupcijama. Nazvani su po bogu podzemlja, [[Pluton (mitologija)|Plutonu]].

[[Horace-Bénédict de Saussure|H. B. de Saussure]] ([[18. stoljeće|18. st.]]) prvi je shvatio da su nagnuti slojevi posljedica kretanja [[litosfera|litosfere]] i prodora starijih stijena kroz mlađe. E. de Beaumont (19. st.) prvi spoznaje ulogu [[rasjed]]a u postanku doline [[Rajna|Rajne]], a tvrdi i da tektonske sile nastaju zbog hlađenja Zemlje i stezanja njezina obujma.

[[Georges Cuvier]] (18/19. st.) postavlja temelje znanstvenog proučavanja fosilnih ostataka organizama, a [[William Smith]] (1769. - 1839.) ih sustavno primjenjuje za određivanje relativne starosti stijena Zemljine kore te za crtanje prve [[geološka karta|geološke karte]] na kojoj je prikazana površina Velike Britanije. Uočava se i lateralna varijabilnost istodobnih stijena, pa tako nastaje pojam [[facijes]]a (A. Gressly, 1838).

Pronalaskom [[radioaktivnost]]i geolozi su napokon dobili moćan alat za određivanje starosti stijena. Naime, prije toga [[geološka vremenska skala]] nije imala brojke i nije se znalo kada je koje razdoblje Zemljine prošlosti počelo ili završilo, nego su se samo određivali relativni odnosi. Starost Zemlje prvi je odredio američki geokemičar [[Clair Cameron Patterson]], polazeći od pretpostavke da je postanak svih tijela Sunčevog sustava bio istovremen, pa je datirao starost [[meteorit]]a. Njegova brojka od 4,5 milijarde godina nije se previše mijenjala niti razvojem drugih metoda.

Najpoznatiji i jedini geolog koji je uzorkovao stijene izvan našega matičnog planeta jeste dr. [[Harrison Schmitt]] (rođ. 1935.). On je, uz to što je geolog, bio i [[astronaut]], američki senator te do sada zadnja osoba koja je hodala [[Mjesec]]om.

Pojam [[Geosinklinala|geosinklinale]] kao labilnog sedimentacijskog prostora nastalog lomljenjem i savijanjem [[zemljina kora|Zemljine kore]] dobiva na značenju 1900. g. kada ga je istakao [[Émile Haug]] pri postanku ulančanih gorskih sustava. Ta je hipoteza, kao previše komplicirana te manjkava dokazima i mogućnostima predviđanja, bila osuđena na propast. Geosinklinala ostaje u središtu interesa geologa sve sredine 1960-ih, kada se pokazalo da je pogrešna pa je zamijenjena puno elegantnijom teorijom [[tektonika ploča|tektonike ploča]]. Ta smjena geoloških paradigmi i prihvaćanje koncepta [[Tektonika ploča|tektonike ploča]] smatra se jednim od najvećih napredaka u povijesti geologije. Napokon su geolozi dobili jednostavnu i sveobuhvatnu teoriju kojom mogu objasniti gotovo sve geološke procese: od rasporeda [[potres]]a i [[vulkan]]a, preko izdizanja planina sve do [[metamorfni facijes|metamorfnih facijesa]] i tipova magmatizma. Najzaslužniji za razvoj teorije tektonike ploča bili su [[Alfred Wegener]], njemački geofizičar koji je popularizirao hipotezu o [[pomicanje kontinenata|pomicanju kontinenata]], te [[Harry Hess]], američki marinski geolog koji je uočio proces tzv. [[širenje morskog dna|širenja morskog dna]]. Međutim, ne treba zaboraviti da su razvoju ove teorije doprinjeli mnogi znanstvenici, posebno grupa geofizičara sa sveučilišta Columbia, koja je spojila ova dva koncepta u jedinstvenu teoriju kakvu danas poznajemo.

Od naših istraživača koji su u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji ističu se [[Ruđer Bošković]] (1711. - 1787.) koji je pisao o kompenzaciji masâ unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije [[izostazija|izostazije]]. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je različitom gustoćom gornjih i donjih dijelova Zemljine kore. Kasnije je [[Đuro Pilar]] (1846. - 1893.) raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentričnošću Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kaže da su najuže povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj kori.
[[File:Portrait of Andria Mohorovicic.gif|thumb|200px|[[Andrija Mohorovičić]].]]
[[Andrija Mohorovičić]] (1857. - 1936.) na osnovi [[Potres u Pokuplju 1909.|potresa]] sa žarištem u Pokuplju (25 km južno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54 km postoji jak diskontinuitet u širenju potresnih valova, koji je po njemu dobio naziv [[Mohorovičićev diskontinuitet]].

Za razvitak geologije u nacionalnim okvirima zaslužan je [[Ljudevit Vukotinović|Lj. Vukotinović]] (1813. - 1893.) potičući pisanje znanstvenih djela na narodnom jeziku što je zahtijevalo i stvaraje domaće terminlogije.

Profesionalne temelje nacionalnom geološkom školstvu u Hrvatskoj, ne samo u okviru visokoškolskog obrazovanja, nego i u istraživačkom pogledu, postavljaju [[Đuro Pilar]] i [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] (1856. - 1936.).

== Važniji geološki principi ==
Nekad općepoznati princip uniformitarianizma je ključ za rješavanje nekih pitanja geološke prošlosti. Glasi: "Sadašnjost je ključ za prošlost" što bi značilo da procesi koji vladaju danas su vladali i u prošlosti te promatranjem današnjih zbivanja možemo zaključivati o geološkoj prošlosti. Međutim, taj princip treba uzeti s krajnjom opreznošću s obzirom na činjinicu da se neki procesi u nekim razdobljima geološke prošlosti nisu zbivali istim intenzitetom kao danas, te da neki procesi koji su djelovali u geološkoj prošlosti ne djeluju danas (npr. diferencijacija Zemlje).

Zbog toga je danas u geološkoj zajednici prihvaćeniji ''blaži'' oblik uniformitarianizma - aktualizam, čiji se princip može sažeti u: "Prirodni zakoni koji vladaju danas, vladali su i u geološkoj prošlosti."

== Polja i srodne discipline ==

* [[ekonomska geologija]]
** [[rudarska geologija]]
** [[naftna geologija]]
* [[geokemija]]
* [[geokronologija]]
* [[geodezija]]
* [[mikrobiologija]]
* [[geomorfologija]]
* [[geofizika]]
* [[geostatistika]]
* [[glaciologija]]
* [[hidrogeologija]]
* [[mehanika tla]]
* [[mineralogija]]
* [[paleoklimatologija]]
* [[paleontologija]]
** [[mikropalentologija]]
** [[palinologija]]
** [[tafonomija]]
* [[petrologija]]
* [[povijesna geologija]]
* [[sedimentologija]]
* [[seizmologija]]
* [[speleologija]]
* [[stratigrafija]]
** [[biostratigrafija]]
** [[kemostratigrafija]]
** [[kronostratigrafija]]
** [[litostratigrafija]]
* [[strukturna geologija]]
* [[vulkanologija]]

== Regionalna geologija ==

Regionalna geologija raščlanjuje Zemlju na pojedine zaokružene regije: kontinente, oceane, gorske sustave, kopnene vodene bazene, rudne pojaseve i druge cjeline, prikazujući njihovu građu, korisne sirovine i druge elemente prirodne životne osnove. Uz elemente [[stratigrafska geologija|stratigrafske]] i [[opća geologija|opće geologije]], pažnja se posvećuje i problemima usmjerenog interesa ([[mineralne sirovine]], voda, mogućnost geotehničkih zahvata i dr.), pa postoji uska veza s inžinjerskom geologijom i hidrogeologijom, rudnom geologijom, seizmologijom, oceanologijom itd.

== Hrvatska geologija i sveučilišna nastava ==
'''Hrvatska geologija''' svoj je znanstveni razvoj započela u 19. stoljeću, iako su već i ranije postojali popularni-stručni geološki zapisi nastali od 16. do 19. stoljeća, s prirodopisnih izvješća iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i Sjeverne Hrvatske.

U 19. i 20. stoljeću djelovali su [[Ljudevit Vukotinović]], [[Spiridon Brusina]], [[Gjuro Pilar]] i [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], koji su postavili znanstvene i institucionalne temelje hrvatske geologije. Nadalje Gjuro Pilar (1846-1893) bio je prvi redoviti profesor [[mineralogija|mineralogije]] i geologije na Mudroslovnom fakultetu, te rektor [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] akad. godine 1884./1885.

Danas se sveučilišna nastava geologije održava na dva zagrebačka fakulteta: Rudarsko-geološko-naftnom i Prirodoslovno-matematičkom.

Preteča [[Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu|Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta]] bio je Tehnički fakultet na kojem je osnovan Odjel za [[rudarstvo]] i [[metalurgija|metalurgiju]] 1939. godine. Taj fakultet djelovao je do 1956. kada je postao dijelom Kemijsko-prehrambeno-rudarskog fakulteta. Godine 1961. i taj fakultet reorganiziran je u Tehnološki fakultet, na kojem je postojao Rudarski odsjek. Godine 1964. iz dijelova Tehnološkog fakulteta osnovan je Rudarsko-geološko-naftni fakultet koji djeluje i danas.

[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno matematički fakultet]] osnovan je 1946. godine, a odmah je, kao njegov sastavni dio, utemeljen Geološki odsjek s Geološko-paleotološkim i Mineraloško-petrografskim zavodima. Isti postoje i danas.

==Izvori==
;Bilješke i literatura
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21701 geologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* Čedomir Benac, [https://helpdesk.uniri.hr/system/resources/docs/000/000/016/original/Rijecnik_pojmova.pdf?1384256623 ''Rječnik pojmova u primijenjenoj geologiji i geološkom inženjerstvu''], [[Sveučilište u Rijeci]], Rijeka, 2013., {{ISBN|9789536953332}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Geology}}
;Mrežna mjesta
* [https://www.pmf.unizg.hr/geol# Geološki odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu]]
* [http://www.geologija.hr/hr/ Hrvatsko geološko društvo]
* [http://www.hgi-cgs.hr/index.html Hrvatski geološki institut]
* [http://www.portalnebula.hr Portal Nebula], portal studenata geologije

{{Prirodne znanosti}}

[[Kategorija:Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Geologija| ]]

Geologija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica