Genocid u Srebrenici - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:34:03Z

Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:34
Redak 251:		Redak 251:

	*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.		*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.
	*{{~~bos~~ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].		*{{boš oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].
	*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070216034511/http://213.222.3.5/srebrenica/ Netherlands Institute for War Documentation] - studije o događajima prije, tijekom i nakon pada Srebrenice		*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070216034511/http://213.222.3.5/srebrenica/ Netherlands Institute for War Documentation] - studije o događajima prije, tijekom i nakon pada Srebrenice
	*{{~~bos~~ oznaka}} [http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ Memorijalni centar Srebrenica]		*{{boš oznaka}} [http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ Memorijalni centar Srebrenica]
	* {{jezikk\|en.\|engleski}} [http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html O genocidu u Srebrenici na stranicama PBS-a]		* {{jezikk\|en.\|engleski}} [http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html O genocidu u Srebrenici na stranicama PBS-a]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:27:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:27
Redak 213:		Redak 213:
	Video-snimka je izazvala [[javnost\|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila listu od 3.287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.		Video-snimka je izazvala [[javnost\|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila listu od 3.287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.

	U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.<ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 \|title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect \|publisher=[[New York Times]] \|author=Marlise Simons\|language=engleski \|date=10. srpnja 2010.\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref>		U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.<ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 \|title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect \|publisher=[[New York Times]] \|author=Marlise Simons\|language=engleski \|date=10. srpnja 2010.\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref>

	=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===		=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===
Redak 229:		Redak 229:
	[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]		[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

	[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{Citiranje weba \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>		[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{Citiranje novina \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{Citiranje weba \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>

	[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.		[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.
Redak 235:		Redak 235:
	Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin\|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.<ref name="reverse">{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network</ref>		Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin\|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.<ref name="reverse">{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network</ref>

	[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske\|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. "''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''", objavio je ICTY.<ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 \|title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre \|publisher=CNN \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm \|title= Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica \|publisher=BBC \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici \|title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici \|publisher=Nacional \|date=10. lipnja 2010.}}</ref>		[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske\|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. "''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''", objavio je ICTY.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 \|title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre \|publisher=CNN \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm \|title= Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica \|publisher=BBC \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici \|title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici \|publisher=Nacional \|date=10. lipnja 2010.}}</ref>

	ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić\|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac\|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločin - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.<ref name="popovic et al">{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf \|title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic \|publisher=ICTY \|date=16. listopada 2009. \|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ \|title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo \|publisher=BIRN \|date=11. srpnja 2007.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref> [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html \|title=Karadzic war crimes trial set for late October \|publisher=CNN \|date=17. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ \|title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide \|publisher=Balkaninsight \|date=16. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref>		ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić\|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac\|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločin - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.<ref name="popovic et al">{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf \|title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic \|publisher=ICTY \|date=16. listopada 2009. \|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ \|title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo \|publisher=BIRN \|date=11. srpnja 2007.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref> [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html \|title=Karadzic war crimes trial set for late October \|publisher=CNN \|date=17. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ \|title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide \|publisher=Balkaninsight \|date=16. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref>

	[[Radovan Karadžić\|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir\|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.		[[Radovan Karadžić\|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir\|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T23:10:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 23:10
Redak 249:		Redak 249:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Srebrenica massacre}}~~
	*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.		*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.
	*{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].		*{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T23:01:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:01
Redak 191:		Redak 191:
	U ožujku [[2003.]] godine izgrađen je Memorijalni cenatar u Potočarima, a otvorio ga je [[Bill Clinton]]. Prvih 600 identificiranih žrtava pokolja pokopano je [[31. ožujka]], dok je još 118 pokopano [[11. srpnja]] iste godine, na osmu godišnjicu pokolja. Na devetu godišnjicu pokolja, 11. srpnja [[2004.]] godine, ukopano je još 338 identificiranih žrtava.		U ožujku [[2003.]] godine izgrađen je Memorijalni cenatar u Potočarima, a otvorio ga je [[Bill Clinton]]. Prvih 600 identificiranih žrtava pokolja pokopano je [[31. ožujka]], dok je još 118 pokopano [[11. srpnja]] iste godine, na osmu godišnjicu pokolja. Na devetu godišnjicu pokolja, 11. srpnja [[2004.]] godine, ukopano je još 338 identificiranih žrtava.

	'''Istraživačko dokumentacijski centar''' objavio je da je 7.711 osoba nestalo ili poginulo tijekom tog razdoblja.<ref name="IDC">{{~~cite web~~\|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs\|title=IDC: victim statistics\|3=\|accessdate=4. srpnja 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs\|archivedate=3. prosinca 2010.}}</ref> Godine 2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice [[Paddy Ashdown]] prinudio je Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu događaja u Srebrenici. Komisija je u listopadu 2004. godine objavila izvješće u kojemu je potvrdila da je s područja Srebrenice nestalo ili poginulo 8.373 osoba (od toga su 7.793 osobe ubijene između 10. i 19. srpnja 1995. godine, a ostale nakon tog razdoblja), od čega je 500-injak bilo mlađe od 18 godina (tj. 1 od 16 žrtava) a popis uključuje i nekoliko desetaka žena i djevojčica.<ref>{{eng oznaka}} Victims of the Srebrenica Massacre, The Polynational War Memorial, 1. kolovoza 2009. - [http://www.war-memorial.net/Victims-of-the-Srebrenica-Massacre-1.171]</ref>		'''Istraživačko dokumentacijski centar''' objavio je da je 7.711 osoba nestalo ili poginulo tijekom tog razdoblja.<ref name="IDC">{{Citiranje weba\|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs\|title=IDC: victim statistics\|3=\|accessdate=4. srpnja 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs\|archivedate=3. prosinca 2010.}}</ref> Godine 2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice [[Paddy Ashdown]] prinudio je Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu događaja u Srebrenici. Komisija je u listopadu 2004. godine objavila izvješće u kojemu je potvrdila da je s područja Srebrenice nestalo ili poginulo 8.373 osoba (od toga su 7.793 osobe ubijene između 10. i 19. srpnja 1995. godine, a ostale nakon tog razdoblja), od čega je 500-injak bilo mlađe od 18 godina (tj. 1 od 16 žrtava) a popis uključuje i nekoliko desetaka žena i djevojčica.<ref>{{eng oznaka}} Victims of the Srebrenica Massacre, The Polynational War Memorial, 1. kolovoza 2009. - [http://www.war-memorial.net/Victims-of-the-Srebrenica-Massacre-1.171]</ref>

	[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial wall of names 2009 4.jpg\|right\|thumb\|230px\|Memorijalni centar u [[Potočari]]ma sa imenima žrtava Srebrenice]]		[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial wall of names 2009 4.jpg\|right\|thumb\|230px\|Memorijalni centar u [[Potočari]]ma sa imenima žrtava Srebrenice]]
Redak 229:		Redak 229:
	[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]		[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

	[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{cite news \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{~~cite web~~ \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>		[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{cite news \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{cite news \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{Citiranje weba \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>

	[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.		[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T03:16:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:27
Redak 213:		Redak 213:
	Video-snimka je izazvala [[javnost\|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila listu od 3.287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.		Video-snimka je izazvala [[javnost\|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila listu od 3.287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.

	U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.<ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 \|title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect \|publisher=[[New York Times]] \|author=Marlise Simons\|language=engleski \|date=10. srpnja 2010.\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref>		U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.<ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 \|title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect \|publisher=[[New York Times]] \|author=Marlise Simons\|language=engleski \|date=10. srpnja 2010.\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref>

	=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===		=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===
Redak 229:		Redak 229:
	[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]		[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg\|right\|thumb\|230px\|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

	[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{Citiranje weba \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>		[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.<ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.icty.org/sid/7964 \|title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment\|language=engleski \|publisher=ICTY \|date=2. kolovoza 2001.}}</ref><ref>{{Citiranje novina \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm \|title=War crimes case widens 'genocide'\|language=engleski \|publisher=BBC NEWS \|date=19. travnja 2004.}}</ref> Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces\|Nürnberškog procesa]]<ref name=ap>{{Citiranje weba \|url=http://www.newsweek.com/id/76749 \|title=Crimes Against Humanity \|author=Rod Nordland\|language=engleski \|date=13. kolovoza 2001. \| publisher=Newsweek \|accessdate=20. travnja 2010.}}</ref>

	[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.		[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.
Redak 235:		Redak 235:
	Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin\|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.<ref name="reverse">{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network</ref>		Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin\|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.<ref name="reverse">{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network</ref>

	[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske\|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. "''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''", objavio je ICTY.<ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 \|title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre \|publisher=CNN \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm \|title= Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica \|publisher=BBC \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici \|title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici \|publisher=Nacional \|date=10. lipnja 2010.}}</ref>		[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske\|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. "''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''", objavio je ICTY.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 \|title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre \|publisher=CNN \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm \|title= Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica \|publisher=BBC \|date=10. lipnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici \|title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici \|publisher=Nacional \|date=10. lipnja 2010.}}</ref>

	ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić\|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac\|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločin - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.<ref name="popovic et al">{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf \|title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic \|publisher=ICTY \|date=16. listopada 2009. \|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ \|title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo \|publisher=BIRN \|date=11. srpnja 2007.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref> [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html \|title=Karadzic war crimes trial set for late October \|publisher=CNN \|date=17. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite news~~ \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ \|title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide \|publisher=Balkaninsight \|date=16. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref>		ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić\|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac\|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločin - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.<ref name="popovic et al">{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf \|title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic \|publisher=ICTY \|date=16. listopada 2009. \|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ \|title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo \|publisher=BIRN \|date=11. srpnja 2007.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref> [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html \|title=Karadzic war crimes trial set for late October \|publisher=CNN \|date=17. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje novina \|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ \|title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide \|publisher=Balkaninsight \|date=16. listopada 2009.\|accessdate=8. srpnja 2010.}}</ref>

	[[Radovan Karadžić\|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir\|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.		[[Radovan Karadžić\|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir\|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.