Gansu - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:13:45Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:13
Redak 204:		Redak 204:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* [http://www.gansu.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Gansu] {{zh}}		* [http://www.gansu.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Gansu] {{kin oznaka}}
	* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu Gansu na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}		* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu Gansu na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-15T07:53:29Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:53
Redak 98:		Redak 98:
	! Stanovništvo ([[2010.]])		! Stanovništvo ([[2010.]])
	\|-		\|-
	\|rowspan=17\|[[~~File~~:Gansu prfc map.png\|450px]]		\|rowspan=17\|[[Datoteka:Gansu prfc map.png\|450px]]
	\|----------bgcolor=lightblue		\|----------bgcolor=lightblue
	\|Colspan=6 align=center\|'''— Gradske prefekture —'''		\|Colspan=6 align=center\|'''— Gradske prefekture —'''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T22:44:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 22:44
Redak 39:		Redak 39:
	[[Datoteka:JiayuguanFort.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Utvrda [[Jiayuguan]] iz dinastije [[Ming]], dio [[Kineski zid\|Kineskog zida]] u Gansuu]]		[[Datoteka:JiayuguanFort.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Utvrda [[Jiayuguan]] iz dinastije [[Ming]], dio [[Kineski zid\|Kineskog zida]] u Gansuu]]
	[[Datoteka:Magao-Caves-2009-2.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Ulaz u [[Mogao špilje]] s Velikim Budom]]		[[Datoteka:Magao-Caves-2009-2.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Ulaz u [[Mogao špilje]] s Velikim Budom]]
	Gansu na krajnjem sjeveru graniči s [[Mongolija\|Mongolijom]], na sjeverozapadu sa [[Xinjiang]]om, dok joj je na sjeveroistoku [[Autonomna regija Unutarnja Mongolija]], na istoku [[Ningxia\|Autonomna regija Ningxia]] i [[Shaanxi\|pokrajina Shaanxi]], na jugu i jugozapadu [[Sečuan\|pokrajina Sečuan]] i [[Qinghai\|pokrajina Qinghai]] i na zapadu [[Xinjiang\|Autonomna regija Xinjiang]]<ref name=brit>{{~~cite web~~		Gansu na krajnjem sjeveru graniči s [[Mongolija\|Mongolijom]], na sjeverozapadu sa [[Xinjiang]]om, dok joj je na sjeveroistoku [[Autonomna regija Unutarnja Mongolija]], na istoku [[Ningxia\|Autonomna regija Ningxia]] i [[Shaanxi\|pokrajina Shaanxi]], na jugu i jugozapadu [[Sečuan\|pokrajina Sečuan]] i [[Qinghai\|pokrajina Qinghai]] i na zapadu [[Xinjiang\|Autonomna regija Xinjiang]]<ref name=brit>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu		\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu
	\|title = ''Gansu''		\|title = ''Gansu''
Redak 73:		Redak 73:
	[[Datoteka:Lanzhou-036.JPG\|mini\|<center>Glavnog grad pokrajine, [[Lanzhou]]]]		[[Datoteka:Lanzhou-036.JPG\|mini\|<center>Glavnog grad pokrajine, [[Lanzhou]]]]
	[[Datoteka:Lanzhou-rio-amarillo-baita-shan-d03.jpg\|mini\|<center>Pogled na Žutu rijeku s Bijele Pagode u središtu Lanzhoua]]		[[Datoteka:Lanzhou-rio-amarillo-baita-shan-d03.jpg\|mini\|<center>Pogled na Žutu rijeku s Bijele Pagode u središtu Lanzhoua]]
	''[[Mogao špilje]]'' (莫\|高\|窟, ''Mògāo kū'') čine sustav od 492 [[ćelija\|ćelije]] i [[hram]]a na istočnoj litici planine [[Mingsha]], oaze smještene na religijski i kulturno važnoj lokaciji [[Put svile\|Puta svile]], 25 km jugoistočno od [[Dunhuang]]a. Špilje sadrže neke od najznamenitijih djela [[budizam\|budističke]] umjetnosti, stvorenih u razdoblju od 1000 godina.<ref name="unesco">{{~~cite web~~		''[[Mogao špilje]]'' (莫\|高\|窟, ''Mògāo kū'') čine sustav od 492 [[ćelija\|ćelije]] i [[hram]]a na istočnoj litici planine [[Mingsha]], oaze smještene na religijski i kulturno važnoj lokaciji [[Put svile\|Puta svile]], 25 km jugoistočno od [[Dunhuang]]a. Špilje sadrže neke od najznamenitijih djela [[budizam\|budističke]] umjetnosti, stvorenih u razdoblju od 1000 godina.<ref name="unesco">{{Citiranje weba
	\|url=http://whc.unesco.org/en/list/440		\|url=http://whc.unesco.org/en/list/440
	\|title=Mogao Caves		\|title=Mogao Caves

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T23:15:43Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 23:15
Redak 203:		Redak 203:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Gansu}}~~
	* [http://www.gansu.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Gansu] {{zh}}		* [http://www.gansu.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Gansu] {{zh}}
	* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu Gansu na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}		* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu Gansu na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:50:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kineske pokrajine
|ime = Gansu
|izvorno ime = 甘肃
|pinyin = ''Gānsù''
|ime_genitiv = Gansua
|slika = Gansu_in_China_(%2Ball_claims_hatched).svg
|vrsta uprave = [[Pokrajine Kine|Pokrajina]]
|sjedište = [[Lanzhou]]
|najveći grad = Lanzhou
|partijski sekretar = [[Wang Sanyun]]
|guverner = [[Liu Weiping]]
|površina = 454.000
|površ_br = 7
|stanovnika = 25.575.254
|god_popisa = 2010.
|stan_br= 22
|gust_naseljen = 73
|gust_br = 27
|službeni jezici i dijalekti = [[mandarinski kineski]], [[Monguor jezik|monguor]], [[Amdo tibetanski jezik|amdo tibetanski]], [[mongolski]] i [[Kazaški jezik|kazaški]]
|HDI = 0,705
|HDI_godina = 2008.
|HDI_rang = 29.
|narodi = [[Han Kinezi]] (91%) [[Huej]] (5%) [[Dongxiang]] (2%) [[Tibetanci]] (2%)
|broj prefektura = 14
|broj županija = 86
|broj gradova = 1.344
|ISO = CN-62
|web stranica = [http://www.gansu.gov.cn/ www.gansu.gov.cn/]
|slika2 = Location of Lanzhou Prefecture within Gansu (China).png
}}
'''Gansu''' ([[kineski|kin.]] 甘肃, [[Literarni kineski|tradicionalni kineski]]: 甘肅, [[pinyin]]: ''Gānsù'') je slabo naseljena [[Kineske provincije|pokrajina]] u središnjem dijelu [[NR Kina|Kine]].

[[Žuta rijeka]] protječe kroz južni dio pokrajine. Glavni grad Gansua je [[Lanzhou]], koji se nalazi na jugoistoku pokrajine. Pokrajina je 2009. god. imala površinu od 454.000 četvornih kilometara i preko 25 milijuna stanovnika.

Naziv Gansu je složenica od naziva za dvije pokrajine iz vremena [[Dinastija Sui|dinastije Sui]]: "甘" (Gān) i "陇" (Lǒng), što znači „Dugi zapad”.
[[Datoteka:Summer_Vacation_2007,_263,_Watchtower_In_The_Morning_Light,_Dunhuang,_Gansu_Province.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine kineskog tornja kod [[Dunhuang]]a iz vremena dinastije [[Han]]]]
[[Datoteka:Mondsichelsee.JPG|mini|lijevo|<center>[[Jezero polumjeseca]] (''Yueyaquan'')]]
==Zemljopis==
[[Datoteka:JiayuguanFort.jpg|mini|lijevo|<center>Utvrda [[Jiayuguan]] iz dinastije [[Ming]], dio [[Kineski zid|Kineskog zida]] u Gansuu]]
[[Datoteka:Magao-Caves-2009-2.JPG|mini|lijevo|<center>Ulaz u [[Mogao špilje]] s Velikim Budom]]
Gansu na krajnjem sjeveru graniči s [[Mongolija|Mongolijom]], na sjeverozapadu sa [[Xinjiang]]om, dok joj je na sjeveroistoku [[Autonomna regija Unutarnja Mongolija]], na istoku [[Ningxia|Autonomna regija Ningxia]] i [[Shaanxi|pokrajina Shaanxi]], na jugu i jugozapadu [[Sečuan|pokrajina Sečuan]] i [[Qinghai|pokrajina Qinghai]] i na zapadu [[Xinjiang|Autonomna regija Xinjiang]]<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu
|title = ''Gansu''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 27. 07. 2013}}</ref> .

[[Topografija|Topografski]], Gansu je relativno jednostavna na zapadu i sjeverozapadu, ali ne i na jugoistoku, gdje je teren pretrpio velike promjene zbog čestih [[potres]]a. Na sjeverozapadu pokrajine ima vrlo malo planina, ali je teren prilično brdovit, te se na istoku pretapa u [[Pustinja|pustinju]] [[Gobi]]. Prosječna [[nadmorska visina]] iznosi oko 900 metara. Istočni dio pokrajine je najtrusnije područje [[Narodna Republika Kina|Kine]], u kojemu se od 6. stoljeća do danas, svakih 65 godina događaju veliki potresi, dok se manji potresi događaju barem jednom u 10 godina. Jedna od najvećih katastrofa modernog doba dogodila se [[1920.]] god. kada je velik potres pogodio središte istočnog Gansua i izazvao velika [[klizište|klizišta]]. Broj poginulih je procijenjen na 246.000, a mnogi [[grad]]ovi i [[selo|sela]] su potpuno nestali<ref name=brit/>.

=== Klima ===
Po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] pokrajina Gansu ima oštru [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s velikim razlikama između vrućih ljeta i hladnih zima.

==Povijest==

U prapovijesti Gansu je bio dom mnogim neolitičkim kulturama kao što je Dadiwanska kultura (5800.-3000. pr. Kr.), Majiayao kultura (3100.-2700. pr. Kr.) i dijelom Qijia kultura (2400.-1900. pr. Kr.). Ovo područje su naseljavali razni narodi kao što je narod [[Wusun]], prema zapisima velikog povjesničara [[Sima Qian]]a iz 109. pr. Kr. On je zabilježio kako je narod [[Yuezhi]] izvorno živio na ovom području prije nego je 177. pr. Kr. pobjegao od napada srednjoazijskog naroda [[Xiongnu]] na zapad u [[Transoksijana|Transoksijanu]], te na jug u [[Baktrija|Baktriju]], dok naposljetku u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]] nisu osnovali [[Kušansko Carstvo]]<ref>Xinrui Liu, ''Agricultural and pastoral societies in ancient and classical history'', ur. Michael Adas, Philadelphia: Temple University Press, 2001., str. 156. {{ISBN|978-1-56639-832-9}}</ref>.

Također, [[Qin (država)|država Qin]] (秦), koja je u 3. stoljeću pr. Kr. prerasla u [[Kinesko Carstvo]] je izvorno nastala u jugoistočnom Gansuu, oko [[Tianshui]]ja (天水). Tu su pronađene grobnice Qina i razni predmeti poput 2.200 godina starog zemljovida okruga Guixian<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2002-04/30/content_378835.htm Over 2,200-Year-old Map Discovered in NW China] {{eng oznaka}} Preueto 27. srpnja 2013.</ref>.

Gansu je stoljećima imao strateški značaj za [[Kinesko Carstvo]] jer je preko njegovog uskog Hexi prolaza (河西走廊) išao promet iz gornjeg toka [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] i [[Tarimska zavala|Tarimske zavale]]<ref name=brit/>.

[[Dinastija Han]] je proširila Kineski zid ovim područjem i izgradila strateški ''Yumenguan'' („Vrata žada”) prolaz kod današnjeg [[Dunhuang]]a. Na ovom prolaznom području je došlo do miješanja mnogih naroda i kultura, a u to vrijeme su nastale [[budizam|budističke]] [[Maijishan]] i [[Mogao špilje]], koje su bogato ukrašene skulpturama i za povijest važnim zidnim slikama<ref>Alok Shrotriya i Zhou Xue-ying, ''[http://www.asianart.com/articles/alok/index.html Artistic treasures of Maiji Mountain caves]'' na Asianart.com {{eng oznaka}} Preuzeto 28. srpnja 2013.</ref>.

Sporazumom u Qingshuiju 823. god., za vrijeme dinastije [[Tang]], [[Tibetansko Carstvo]] je dobilo i dugo vladalo velikim dijelom Gansua<ref>Turghun Almas, ''Uygurlar'', Kashgar, 1989.</ref>. Nakon propasti [[Ujgurski Kaganat|Ujgurskog Kaganata]], [[Ujguri]] su u dijelu Gansua osnovali svoje kraljevstvo kojim su vladali od 848. do 1036. god. U to vrijeme je većina stanovništva prešla na [[islam]].

Kasnije je [[dinastija Ming]] ojačala Veliki zid i izgradila utvrđenu postaju [[Jiayuguan]]. Ovdje je došlo do velike muslimanske pobune 1862.-77. god., koja se proširila Kinom i naposljetku je [[dinastija Qing]] sprovela [[pogrom]] od Gansua do [[Yunnan]]a, u kojemu je stradalo oko 12 milijuna kineskih muslimana. [[Dungani]], muslimanski [[Huej]] [[Kinezi]] iz Gansua i [[Shaanxi]]ja, su tada prebjegli u središnju Aziju, tada [[Rusko carstvo]] (danas [[Kazahstan]] i [[Kirgistan]]). Dunganska [[sufi]]jska buna (1895.-96.) se proširila na Gansu iz [[Qinghai]]ja, a ugušili su je lojalistički muslimani.

God. 1920., Gansu je pogodio [[potres]] jačine 8,6 [[Richterova ljestvica|Richterove ljestvice]] u kojemu je život izgubilo oko 180.000 ljudi. Tijekom Republike Kine 81912.-49.), Gansuom su upravljali moćni muslimanski vojskovođe [[Kuomintang]]a (tzv. „[[Ma klika]]”), kao što su Ma Hongbin (1930.-31.) i Ma Buqing (1942.-43.)<ref>Harrison Forman, ''[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10F14FE355A10718EDDA00994DF405B8288F1D3 MOSLEM WAR LORD ISOLATED BY CHINA; Ma Pu-ching Sent to Swamps of Tibet With the Title of Reclamation Commissioner MEMBER OF A NOTED CLAN Vital Route to Russia Passes Through Area With 15,000,000 Believers in the Koran]'', The New York Times, 19. srpnja 1942.</ref>.

Česti potresi, suše i gladi su usporili gospodarski razvoj Gansua, sve do nedavnog pronalaska mnogih rudnih bogatstava, što je dovelo do industrijskog razvoja.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Labrang01.jpg|mini|<center>Tibetanski samostan [[Labrang]]]]
[[Datoteka:Lanzhou-036.JPG|mini|<center>Glavnog grad pokrajine, [[Lanzhou]]]]
[[Datoteka:Lanzhou-rio-amarillo-baita-shan-d03.jpg|mini|<center>Pogled na Žutu rijeku s Bijele Pagode u središtu Lanzhoua]]
''[[Mogao špilje]]'' (莫|高|窟, ''Mògāo kū'') čine sustav od 492 [[ćelija|ćelije]] i [[hram]]a na istočnoj litici planine [[Mingsha]], oaze smještene na religijski i kulturno važnoj lokaciji [[Put svile|Puta svile]], 25 km jugoistočno od [[Dunhuang]]a. Špilje sadrže neke od najznamenitijih djela [[budizam|budističke]] umjetnosti, stvorenih u razdoblju od 1000 godina.<ref name="unesco">{{cite web
|url=http://whc.unesco.org/en/list/440
|title=Mogao Caves
|publisher=UNESCO
|accessdate=5. kolovoza 2007.
}}</ref>

[[Bingling hram]] (炳灵寺, ''Bǐnglíng Sì'') u Autonomnoj prefekturi Linxia je također niz špiljskih budističkih hramova izgrađenih od oko 420. god. nadalje. Pored 183 špilje, 694 kamene i 82 glinene skulpture, tu se nalazi i 27 visoka skulptura sjedećeg Bude.

''[[Jiayuguan]]ski prolaz'' je najveći i najočuvaniji prolaz kroz [[Kineski zid]], izgrađen oko 1372. god.

''Tibetanski samostan [[Labrang]]'' (བླ་བྲང་བཀྲ་ཤིས་འཁྱིལ, 拉卜楞寺 lābǔlèng sì) u Autonomnoj prefekturi Gannan ima najveći broj monaha [[tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] izvan [[Tibet]]a.

== Upravna podjela ==
Gansu je podijeljen na 14 prefektura:

{| class="wikitable" style="font-size:90%;" align=center
|-
! Zemljovid
! #
! Naziv
! Upravno sjedište
! [[Kinesko pismo]] [[Pinyin]]
! Stanovništvo ([[2010.]])
|-
|rowspan=17|[[File:Gansu prfc map.png|450px]]
|----------bgcolor=lightblue
|Colspan=6 align=center|'''— Gradske prefekture —'''
|----------
|1.
|[[Jiuquan]]
|[[Suzhou (distrikt)]]
|酒泉市 Jiǔquán Shì
|1.095.947
|----------
|2.
|[[Jiayuguan]]
|''Jiayuguan'' ([[Xiongguan (distrikt)]])
|嘉峪关市 Jiāyùguān Shì
|231.853
|----------
|3.
|[[Zhangye]]
|[[Ganzhou (distrikt)]]
|张掖市 Zhāngyè Shì
|1.199.515
|----------
|4.
|[[Jinchang]]
|[[Jinchuan (distrikt)]]
|金昌市 Jīnchāng Shì
|464.050
|----------
|5.
|[[Wuwei]]
|[[Liangzhou (distrikt)]]
|武威市 Wǔwēi Shì
|1.815.054
|----------
|6.
|[[Baiyin]]
|[[Baiyin (distrikt)]]
|白银市 Báiyín Shì
|1.708.751
|----------
|7.
|'''[[Lanzhou]]'''
|[[Chengguan (distrikt)]]
|兰州市 Lánzhōu Shì
|3.616.163
|----------
|10.
|[[Dingxi]]
|[[Anding (distrikt)]]
|定西市 Dìngxī Shì
|2.698.622
|----------
|11.
|[[Longnan]]
|[[Wudu (distrikt)]]
|陇南市 Lǒngnán Shì
|2.567.718
|----------
|12.
|[[Tianshui]]
|[[Qinzhou (distrikt)]]
|天水市 Tiānshuǐ Shì
|3.262.548
|----------
|13.
|[[Pingliang]]
|[[Kongtong (distrikt)]]
|平凉市 Píngliàng Shì
|2.068.033
|----------
|14.
|[[Qingyang]]
|[[Xifeng (distrikt)]]
|庆阳市 Qìngyáng Shì
|2.211.191
|----------bgcolor=lightblue
|Colspan=6 align=center|'''— Autonomne prefekture —'''
|----------
|8.
|[[Linxia]] (za [[Huej]]e)
|[[Linxia]]
|临夏回族自治州 Línxià Huízú Zìzhìzhōu
|1.946.677
|----------
|9.
|[[Gannan]] (za [[Tibetanci|Tibetance]])
|[[Hezuo]]
|甘南藏族自治州 Gānnán Zāngzú Zìzhìzhōu
|689.132
|}

==Stanovništvo==

Gansu ima najveću populaciju [[Huej]] Kineza, i sa [[Shaanxi]]jem je povijesni dom naroda [[Dungani]] koji danas živi u središnjoj Aziji. Na sjeverozapadnom dijelu pokrajine također obitava i veliki broj [[Tibetanci|Tibetanaca]]

== Gospodarstvo ==

Tradicionalno je Gansu zbog čestih potresa, suša i gladi, bio siromašan kraj, što je pridonjelo privrednoj nestabilnosti i niskoj produktivnosti [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Danas se Gansu ubrzano mijenja, prije svega zahvaljujući bogatim nalazištima ruda ([[nikl]], [[cink]], [[kobalt]], [[platina]], [[iridij]], [[bakar]], [[barit]], [[magnezij]]), na osnovu kojeg se razvija [[industrija]]. Pored toga, Gansu se u razvoju svoje industrije koristiti i resursima susjedne [[Qinghai|pokrajine Qinghai]] i [[Xinjiang|Autonomne regije Xinjiang]].

[[Bruto domaći proizvod]] pokrajine Gansu [[2011.]] god. iznosio je 79,6 milijardi [[dolar]]a, odnosno 2.380 dolara po glavi stanovnika.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Gansu}}
* [http://www.gansu.gov.cn/ Službene stranice pokrajine Gansu] {{zh}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/311386/Gansu Gansu na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}}

{{Administrativna podjela NR Kine}}

[[Kategorija:Kineske pokrajine]]