Suradnik10: Zamjena teksta - '{{satelit slika' u '{{infookvir slika'

2025-05-18T04:18:23Z

Zamjena teksta - '{{satelit slika' u '{{infookvir slika'

←Starija inačica		Inačica od 18. svibanj 2025. u 04:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ganimed (mjesec)'''-->{{~~satelit~~ slika\|		<!--'''Ganimed (mjesec)'''-->{{infookvir slika\|
	\| boja pozadine = #000000		\| boja pozadine = #000000
	\| ime slike = Ganymede g1 true.jpg		\| ime slike = Ganymede g1 true.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T09:01:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:01
Redak 81:		Redak 81:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Ganymede (moon)}}~~
	* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/507_ganimed.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Ganimed]		* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/507_ganimed.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Ganimed]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:47:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{satelit slika|
| boja pozadine = #000000
| ime slike = Ganymede g1 true.jpg
| sirina slike u px = 200px
| tekst ispod slike = Jupiterov mjesec Ganimed. Tamno područje u gornjem desnom kutu je ''Galileo Regio''
| ime = Ganimed
| otkrio = [[Galileo Galilej]]
| datum otkrica = [[11. siječnja]] [[1610.]]
| privremena oznaka = Jupiter III
| planet = [[Jupiter (planet)|Jupiter]]
| grupa = [[Galilejanski sateliti]]
| ekscentricitet = 0.0011
| prosjecna udaljenost = 1,070,400 [[km]] (0.007155 [[AJ]])
| periapsis = 1,069,200 km (0.007147 AJ)
| apoapsis = 1,071,600 km (0.007163 AJ)
| period = 7 [[dan|d]], 3 [[sat|h]], 42 [[minuta|min]], 33 [[sekunda|s]]
| max v = 10.892 [[km/s]]
| avg v = 10.880 km/s
| min v = 10.868 km/s
| i_ekliptika = 2.21[[stupanj (kut)|°]]
| i_planet = 0.20°
| srednji promjer = 5262.4 km (0.413 [[Zemlja (planet)|Zemlji]])
| povrsina = 87 milijuna [[km²]] (0.171 Z.)
| masa = 1.4819 x 1023 [[kg]] (0.025 Z.)
| volumen = 7.6 x 1010 [[km³]] (0.0704 Z.)
| gustoca = 1.942 [[g/cm³]]
| gravitacija = 1.43 [[m/s²]] (0.146 ([[Ubrzanje slobodnog pada|g]])
| brzina oslobadjanja = 2.7 km/s
| Ekvatorijalna brzina rotacije = 
| period rotacije = [[sinkrona rotacija]]
| abs_mag = 
| albedo = 0.43
| temperatura = ~109 [[Kelvin|K]]
| atmosferski pritisak = u tragovima
| nagib osi = 0°
}}
'''Ganimed''' (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a i najveći [[prirodni satelit]] u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

== Fizička svojstva ==

Dolaskom letjelice [[Galileo (letjelica)|Galileo]], pokazalo se da je Ganimed građen od četiri sloja: male središnje jezgre od tekućeg [[željezo|željeza]] i [[sumpor]]a, ledeno-silikatnog omotača, dubokog slanog oceana te vanjske ledene ljuske.

=== Reljef ===

[[Datoteka:Chain of impact craters on Ganymede.jpg|mini|Lanac kratera, vjerojatno nastao udarom kometa kojeg su rastrgale Jupiterove plimne sile.]]

Ganimedovu površinu podjednako prekrivaju dvije vrste reljefa: vrlo stara tamna područja gusto prekrivena kraterima i nešto mlađa svjetlija područja ispresijecana pukotinama i grebenima, očito tektonskog porijekla. Svijetla područja prekrivaju oko 60% površine, a tamna preostalih 40%. Prema infracrvenim snimkama, zaključeno je da svjetlija područja imaju visok postotak leda, dok tamnija imaju nešto veći postotak stijenja.

Vjeruje se da su svjetlija područja, koja su mnogo ravnija i s manje kratera, nastala izlijevanjem tekuće vode iz unutrašnjosti nakon pucanja kore. Pukotine su negdje visoke i do 700 m, a preotežu se tisućama kilometara u duljinu. Ove se svijetle pukotine nazivaju latinskim nazivom '''sulcus''' (npr. ''Uruc Sulcus'').

Tamna područja predstavljaju prvobitnu koru satelita i mnogo su više posuta kraterima. Najveće tamno područje naziva se ''Galileo Regio'' i promjera je oko 3200 km. Letjelica "Galileo" detaljno je ispitala Galileo Regio.

U pogledu tektonike je Ganimed sličniji [[Zemlja (planet)|Zemlji]] nego li su to [[Mars (planet)|Mars]] ili [[Venera (planet)|Venera]]. Područja slična svijetlijim područjima Ganimeda se mogu naći i na Saturnovom [[Encelad (mjesec)|Encelad]]u te Uranovim mjesecima [[Miranda (mjesec)|Mirandi]] i [[Ariel (mjesec)|Ariel]]u, dok tamna Ganimedova područja nalikuju površini [[Kalisto (mjesec)|Kalista]].

Na osnovu gustoće kratera, koji su obilježje oba tipa reljefa, procijenjena starost površine je oko 3.5 milijardi godina, otprilike kao i naš [[Mjesec]]. Na nekim mjestima pukotine presijecaju kretere, dok na drugim krateri prekrivaju pukotine, iz čega se zaključuje da su i pukotine vrlo stare. Na površini se mogu pronaći i mlađi krateri, sa "zrakama" izbačenog materijala (nanosi materijala koji se radijalno šire od kratera prema van). Za razliku od Mjeseca, gdje su zrake uvijek svijetle, na Ganimedu mogu biti i svijetle i tamne. Svijetli sustavi zraka su opaženi na svijetlom terenu, a tamni na tamnom terenu. Osim toga, za razliku od Merkurovih i Mjesečevih kratera, Ganimedovi krateri nemaju centralne uzvisine niti su okruženi prstenastim planinama. Ovo je vjerojatno posljedica mekoće Ganimedove kore koja "smekšava" reljef. U ekstremnim slučajevima reljef je toliko smekšan da krateri nestaju, ostavljajući samo blijede tragove na površini. Ti su krugovi poznati pod imenom '''[[palimpsest (astronomija)|palimpsest]]i''', promjeri im se kreću od 50 do 400 km.

Osim kratera i pukotina, na Ganimedu su uočene planine, doline i tokovi lave.

=== Atmosfera ===

Nedavno je, uz pomoć [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]] ('''HST'''), otkriveno postojanje molekula [[ozon]]a, koje nastaju cijepanjem molekula [[voda|vode]] pod udarima nabijenih čestica zarobljenih u Jupiterovom magnetskom polju. Vjeruje se da bi ovaj proces mogao održavati slabašnu atmosferu [[kisik]]a, slično kao na [[Europa (mjesec)|Europi]].

HST je krajem 1998. snimio Ganimed u ultraljubičastom dijelu spektra i otkrio vrlo slabo polarno svjetlo. Za polarno svjetlo je potrebno magnetsko polje i atmosfera, pa je ovo još jedan dokaz postojanja atmosfere na Ganimedu.

=== Magnetsko polje ===
{{glavni|Ganimedovo magnetsko polje}}

Letjelica "Galileo" je otkrila i postojanje Ganimedovog magnetskog polja. Ono se vjerojatno generira na način sličan Zemljinom magnetskom polju - kao rezultat gibanja vodljivog materijala u unutrašnjosti. Postoji snažno međudjelovanje između Jupiterovog i Ganimedovog magnetskog polja.

=== Ocean ===

Još u [[1970.|1970-ima]], NASA- ini znanstvenici su pretpostavili da na Ganimedu postoji ocean. Devedesetih godina prošloga stoljeća misija [[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]] je potvrdila tu tezu. Analiza objavljena [[2014.]] godine, uzimajući u obzir realističnu termodinamiku vode i utjecaja soli, sugerira da Ganimed može imati nekoliko slojeva oceana razdvojenih različitim fazama leda, s najnižim tekućim slojem uz stjenoviti plašt. Kontakt vode i stijena može biti važan faktor nastanka života. U analizi se također primjećuje da ekstremne dubine (~ 800 km do stjenovitog „morskog dna“) znače da temperature na dnu konvektivnog (adijabatskog) oceana mogu biti i do 40 K više od onih na sučelju leda-vode. U ožujku [[2015.]], znanstvenici su izvijestili da mjerenja [[Svemirski teleskop Hubble|Hubbleovim svemirskim teleskopom]] o tome kako se aurora kretala Ganimedovom površinom sugeriraju da satelit ima podzemni ocean. Veliki ocean slane vode utječe na Ganimedovo magnetsko polje, a time i njegovu auroru. Dokazi sugeriraju da su Ganimedovi oceani možda najveći u cijelom [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]].

== Povijest istraživanja ==

[[Galileo Galilej]] je, 1610. godine, prvi uperio teleskop prema Jupiteru i otkrio četiri Jupiterova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu ''galilejanski''. To je bio dokaz [[Nikola Kopernik|Kopernikove]] heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje.

Tri su letjelice poslale na Zemlju fotografije ovog satelita: [[Voyager 1]] i [[Voyager 2]], te [[Galileo (letjelica)|Galileo]], a fotografirao ga je i [[svemirski teleskop Hubble]].

Planirana je i letjelica Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) koja će obaviti prelete, a kasnije i orbitirati oko Ganimeda.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Ganymede (moon)}}
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/507_ganimed.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Ganimed]

{{Jupiterovi sateliti}}

[[Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti]]

Ganimed (mjesec) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{satelit slika' u '{{infookvir slika'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica