WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2025-05-29T11:10:14Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Gajzerik'''-->'~~''Gajzerik''' ([[389.]] - [[25. siječnja]] [[477.]]) je bio kralj [[Vandali\|Vandala]] i [[Alani\|Alana]] između [[428.]] godine do svoje smrti [[477.]] godine. Povjesničari ga smatraju jednim od najvažnijih ili najvažnijom osobom u rušenju [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadnog Rimskog Carstva]]		''Gajzerik''' ([[389.]] - [[25. siječnja]] [[477.]]) je bio kralj [[Vandali\|Vandala]] i [[Alani\|Alana]] između [[428.]] godine do svoje smrti [[477.]] godine. Povjesničari ga smatraju jednim od najvažnijih ili najvažnijom osobom u rušenju [[Zapadno Rimsko Carstvo\|Zapadnog Rimskog Carstva]]

	==Mladost==		==Mladost==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T01:50:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Gajzerik''' ([[389.]] - [[25. siječnja]] [[477.]]) je bio kralj [[Vandali|Vandala]] i [[Alani|Alana]] između [[428.]] godine do svoje smrti [[477.]] godine. Povjesničari ga smatraju jednim od najvažnijih ili najvažnijom osobom u rušenju [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]

==Mladost==

Gajzerik je bio izvanbračno dijete vandalskog kralja [[Godigisel]]a. Smatra se da je rođen na područja [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] oko [[389.]] godine. Otac mu je poginuo [[406.]] godine, a vlast u državi je preuzeo Gajzerikov brat [[Gunderik]] koji je gotovo zajedno s drugim barbarima probio rimsku granicu na rijeci [[Rajna|Rajni]] [[31. prosinca]] [[406.]] godine. Tijekom bratove vladavine on je njegov zamjenik, a ujedno i nasljednik pošto se kod Vandala ovog razdoblja nasljeđuje putem starosti unutar obitelji, a ne s oca na sina.

==Kralj Vandala i Alana==

Gunderik je preminuo [[428.]] godine, a zavisno od izvora Gajzerik je odmah počeo graditi brodove za odlazak u [[Rimska Afrika|Afriku]] ili ih je bio gradio još tijekom bratova života. Nakon početnih uspjeha protiv Rima Vandali i Alani se u trećem desetljeću petog stoljeća na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]] nalaze pod žestokim napadima rimske vojske i [[Vizigoti|Vizigota]] (koji se bore za Rim) tako da Gajzerik donosi odluku o invaziji rimske Afrike.

80 000 Vandala i Alana (uključujući žene, starce i djecu) koji su [[429.]] godine prešli [[Gibraltar]] lako pobjeđuju rimsku vojsku na području današnjeg [[Maroko|Maroka]] i [[Alžir]]a. Jedino je grad [[Hippo Regius]] pružio ozbiljniji otpor, ali ubrzo nakon njegovog pada poslije 14 mjeseci opsade [[Valentinijan III.]] će priznati osvajaču titulu kralja za područje koje je osvojio i sklopiti mir. To nije bilo dovoljno ambicioznom Gajzeriku koji je htio osvojiti [[Kartaga|Kartagu]] i čekao priliku, koja mu se pružila [[439.]] godine kada na prepad postiže svoj cilj.

==Vandalsko kraljevstvo==

Pad Kartage s rimskom flotom koja se nalazila u luci je izazvao šok u Rimskom Carstvu koje počinje opće mobilizaciju za rat s [[Vandali]]ma. [[Flavije Aecije]] će na Siciliji 440. godine skupiti udruženu vojsku Rimskog Carstva za invaziju do koje neće nikada doći, pošto će Bizant povući svoju vojsku kako bi se branio od invazije [[Huni|Huna]]. Nakon ovog neuspjeha 442. godine car [[Valentinijan III.]] potpisuje mir s Vandalima kojim im priznaje potpunu nezavisnost, a ujedno će careva kćer biti zaručena za sina vandalskog kralja.

Gajzerik poštuje tako sklopljen mirovni sporazum sve do 455. godine i ubojstva Valentinijana III., kada njegova udovica koja je bila prisiljena oženiti novog cara šalje zahtjev za pomoć [[Vandali]]ma. [[31. svibnja]] [[455.]] Gajzerik se s vojskom iskrcava kod grada Rima i uskoro ga bez ikakvog otpora zauzima. Tijekom sljedećih 14 dana Vandali pljačkaju Rim, a po događajima tijekom tih dana će biti stvoren pojam [[vandalizam]]. Pored ostalog pri povratku u Kartagu Vandali sa sobom uzimaju kao taoce najbogatije građane (među njima caricu i njene kćerke) kako bi za njihovu slobodu dobili otkupninu.

Eudokija kćer Valentijana III. kao što je bilo dogovoreno ranijim mirovnim sporazumom se u Kartagi udala za Gajzerikovog sina [[Hunerik]]a i rodila budućeg kralja Vandala i Alana [[Hilderik]]a. Nakon tog rođenja ona je puštena da otiđe u posjet [[Jeruzalem]]u otkud se nikad neće vratiti. Druga kćer Valentinijana III. Placida koja je udana za senatora [[Olibrije|Olibrija]] (budućeg cara) je bila puštena zajedno s svojom majkom 461. ili 462. godine nakon što je [[Istočno Rimsko Carstvo]] platilo veliku otkupninu.

==Bitka kod rta Bon==

Najveća prijetnja za Gajzerikovo kraljevstvo dogodila se 468. godine kada je Istočno Rimsko Carstvo skupilo 1100 brodova i 100 000 vojnika za invaziju [[Kartaga|Kartage]]. Nakon što se flota pojavila pred njegovim glavnim gradom Gajzerik je navodno prihvatio [[ultimatum]] i kapitularao samo je zatražio par dana da obavijesti Vandale o kapitulaciji što je bizantski zapovjednik [[Bazilisk, bizantski car|Bazilsk]] prihvatio. Pod zaštitom noći dok su bizantski vojnici bili opušteni na svojim brodovima uvjereni u kraj rata Gajzerik kod rta Bon napada s 500 brodova i pobjeđuje. Pokušavajući iskoristiti pobjedu Vandali su počeli napad na [[Peloponez]], ali su tamo bili odbijeni što dovodi do pat situacije.

Propast rimske flote 468. godine je dovela [[Istočno Rimsko Carstvo]] praktički do bankrota tako da ono nije imalo snage za novu invaziju, a s druge strane Vandali su bili preslabi za napad na svog protivnika što će dovesti do mirovnog sporazuma sklopljenog 474. godine.

Prije svoje smrti u 88. godini [[25. siječnja]] [[477.]] Gajzerik će doživjeti svrgavanje zadnjeg rimskog cara koji vlada u Italiji. Njegov unuk Hilderik će postati posljednji vladar iz Teodozijeve dinastije, ali on neće vladati Rimom kao [[Teodozije I. Veliki|Teodozije I.]] nego vandalskim kraljevstvom

[[Kategorija:Stari Rim]]

Gajzerik - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica