WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T05:04:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{strojni prijevod}}
{{Infookvir tvrtka|web {{URL|gras.ba}}|prestala_postojati=|slogan=|podruž=2|divizije=|vlasnik=Vlada Kantona Sarajevo|holding=|neto_dobit={{rast}} −27,6 milijuna KM (2016)
|operativni_prihod=|prihod={{gubitak}} 36,7 milijuna KM (2016)|osnivači=||zaposleni=1750|usluge=Javni promet|proizvodi=|industrija=Promet|predsjednik=Avdo Vatrić|sjedište=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]|vrsta=Javna tvrtka|slika=|ime=JKP GRAS Sarajevo|dodatak=}}'''JKP GRAS Sarajevo''' ( ''Javno komunalno preduzeće - Gradski saobraćaj Sarajevo'' ) je komunalna transportna tvrtka sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] . Javni prijevoz obavlja se u obliku [[Tramvaj|tramvajskog]], [[Autobus|autobusnog]], [[Trolejbus|trolejbuskog]] i minibuskog prometa u gradu Sarajevu i prigradskim naseljima. Osim toga, GRAS također obavlja kosi promet dizalom na Ciglaneu . <ref>{{Citiranje weba|url=http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prevoza u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|work=|publisher=Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|accessdate=22. 8. 2016}}</ref> Do 1992. godine GRAS je upravljao i javnim prijevozom na području današnjeg [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]], koji je potom prekinut i [[Rat u Bosni i Hercegovini|nakon završetka rata u BiH nije nastavljen.]] Osim javnog prijevoza, GRAS pruža i usluge tehničkog pregleda te ima vlastitu putničku agenciju i autoškolu .

== Povijest i razvoj ==

=== Austrougarsko vrijeme ===
Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na vlast u Bosni i Hercegovini počela su se brzo ulagati u infrastrukturu Bosne i Hercegovine i u javni prijevoz u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. <ref>{{Citiranje weba|url=http://documents.tips/documents/razvoj-jgpp-u-bih-55ab4e7768419.html|title=Razvoj JGPP u BiH - Documents|accessdate=22. 8. 2016}}</ref>

28. kolovoza 1884. započela je izgradnja takozvanog "konjskog tramvaja". Prvi tramvaj u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] nije prometovao u Sarajevu, ali grad je bio među pionirima tramvajskih mreža s kraja 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/ja-mislim/neven-andelic-o-mitu-da-je-sarajevo-imalo-prvi-tramvaj-u-evropi/34106|title=O mitu da je Sarajevo imalo prvi tramvaj|author=Neven Anđelić|date=25. rujna 2010.|work=https://radiosarajevo.ba|language=bosanski|publisher=Radio Sarajevo|accessdate=25. rujna 2010.}}</ref> Prvi kočijaš bio je Johan Hanke, a širina staze bila je 760 mm.
[[Datoteka:Sarajevo_Tram_(1901).png|mini| Sarajevski tramvaj za vrijeme Austro-Ugarske]]
Deset godina kasnije, 1895. godine, pušten je u pogon električni tramvaj koji je do tada već pušten u rad u nekoliko drugih europskih gradova, pa su ga austrougarske vlasti uvele u Sarajevo. Za taj potez gradsko vijeće u Sarajevu naložilo je izgradnju male [[Kogeneracija|termoelektrane]] u ulici Hiseta, koja je trebala opskrbljivati električnom energijom uličnu rasvjetu i tramvaj. 1. svibnja 1895. pušten je u rad prvi električni tramvaj od željezničke stanice (preko puta današnjeg hotela Bristol ) do [[Latinska ćuprija|Latinskog mosta]] .
[[Datoteka:Tiket_mjesečne_karte_GRAS-a_1990.jpg|mini|222x222px| GRAS mjesečna karta od 1990]]

=== Vrijeme SFRJ ===
Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ) GRAS je počeo djelovati kao tvrtka, a u javni prijevoz glavnog grada tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine uvedene su razne novine.

1948. godine na području Sarajeva uveden je autobusni promet. Pet godina kasnije spojena su tvrtka "Autoprevoz" i "električni tramvaj" u gradskom prometu "GSP".

Zbog sve većeg opterećenja tramvaja nastala je ideja o takozvanom "zglobnom tramvaju", tramvajima vlastite konstrukcije i proizvodnje u vlastitom skladištu. Prvi zglobni tramvaj 1963. godine napravljen je od dva otpadna "solo" tramvaja, koji su prije toga imali nesreću, a svečano je pušten u promet na Dan Republike 1964. godine.

Krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća GSP je proširio svoje aktivnosti na još tri područja, kada su 1958. i 1959. godine žičare Trebević i Jahorina pripojene GSP-u, a 1968. godine formirane su taksi službe i GSP "GSP Express". -Ovaj turistička zajednica 1969. godine.

Uoči početka [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] godine uveden je novi tip gradskog prometa: Trolejbus. Do početka rata u Bosni i Hercegovini postojalo je sedam trolejbuskih linija sa 65-70 trolejbusa, ovisno o zoni.

1990. godine koso dizalo na Ciglanama počelo je s radom.

Pored uvođenja različitih novih vidova prijevoza, poboljšana je i prometna infrastruktura javnog prijevoza u Sarajevu. [[Ilidža|1960. godine puštena]] je u promet pruga Ilidža-Sarajevo, a pušten je u rad i tramvaj PCC (Washington). Tri godine kasnije, 1963. godine, izgrađena je okretnica u Nedžarićima. Uz to, te su godine u probni rad puštena dva CKD tramvaja, a u tramvaje je instalirana [[Radio|i UKT Radio veza.]] 11 godina kasnije, 1974. godine, uveden je novi sustav naplate, samoplaćanje. Tri godine kasnije, 1977. godine, uveden je novi sustav naplate, poluautomatski sustav naplate.

=== Ratno vrijeme u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Sarajevo_19.3.1996_war.JPG|mini| Slika [[Grbavica|Grbavice]], prikazuje uništeni autobus GRAS (1996.)]]
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. i opsade Sarajeva, većina GRAS-ove prometne infrastrukture potpuno je uništena, što je značajno usporilo razvoj GRAS-a.

Tramvajski promet bio je normalan do 14. aprila 1992. godine, kada je s položaja Vojske Republike Srpske počelo granatiranje objekata i vozila GRAS-a. Nekoliko dana kasnije, 2. svibnja 1992. godine, zaustavljen je tramvajski promet. Nakon više od 600 dana, 14. ožujka 1993. godine, ponovno je uspostavljen tramvajski promet, a 27. studenog 1994. godine ponovno je započeo s radom ključni objekt za upravljanje prometom - Otprema centar u [[Čengić Vila|Čengić Vili]].
[[Datoteka:GRAS_Sjediste.jpg|mini| Sjedište GRAS-a u Sarajevu]]
Autobusni promet odvijao se tijekom cijelog rata i za to se vrijeme sve više prilagođavao tim uvjetima. Tako je prvih dana svibnja 1992. godine vozio samo jedan autobus, dok je 7. svibnja [[Alipašino Polje|ponovo prometovala linija Alipašino Polje]] - [[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu|Katedrala]] s još 6 autobusa. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini broj linija i autobusa u pogonu je rastao, a 1994. godine bilo je u funkciji osam linija s deset autobusa, a odmah po završetku opsade Sarajeva broj linija popeo se na 32 sa 63 autobusa. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, međutim, pored povećanja linija, šteta je postala veća: uništen je velik broj autobusa, pogođeni autobusni objekti i hale, ali i šteta na autobusnim garažama, trgovinama rezervnim dijelovima i potpuno uništeni GRAS- ova pumpa za gorivo.

[[Trolejbus|Trolejbusi]] su također pretrpjeli ogromnu štetu ratnim razaranjima nad GRAS-om. Već u ožujku 1992. trolejbusi GRAS izvučeni su na barikade, a trolejbuski promet 6. travnja u potpunosti obustavljen. Tri godine kasnije, u svibnju 1995., modificirana zračna bomba pogodila je najvrjedniji dio skladišta - održavanje trolejbusa. Uništene su sve radionice za regeneraciju i novu proizvodnju dijelova sa svom opremom i dijelovima koji su bili pohranjeni u tim radionicama. Šteta na vozilima procijenjena je na devet milijuna, a na opremi milion maraka. Za 110. rođendan GRAS-a, 27. studenog 1995. godine, izvedena je probna vožnja na relaciji <a href="./Otoka" rel="mw:WikiLink" data-linkid="undefined" data-cx="{&quot;userAdded&quot;:true,&quot;adapted&quot;:true}">Otoka</a> - Mojmilo .

=== Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini ===
Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine, u GRAS-u je započela poslijeratna obnova, čemu su pridonijele i donacije različitih zemalja. Prvi te vrste bio je 1998. godine, kada je vlada Japana donirala GRAS-u 50 autobusa, 15 minibuseva, 10 zglobnih autobusa i pet minibusa namijenjenih prijevozu invalida, kao i opremu, alate i rezervne dijelove u vrijednosti od 12,5 milijuna dolara <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.muskiportal.com/gras-pogledajte-kako-danas-izgledaju-vozila-donacija-japana-foto/|title=GRAS: Pogledajte kako danas izgledaju vozila, donacija Japana (FOTO)|language=bs-BA|accessdate=22. 8. 2016}}</ref> .
[[Datoteka:Sarajevo_Tram-603_Line-3_2012-02-01.jpg|mini| Tramvaj (SATRA III) na liniji 3]]
U studenom 2015. godine započelo je eksperimentalno elektroničko plaćanje u autobusima na relaciji Dobrinja - Vijećnica, dok je redovni sustav elektroničkog plaćanja planiran za 2017. godinu. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.fokus.ba/biznis/od-novembra-elektronska-naplata-karata-u-gras-u/122371/|title=Od novembra elektronska naplata karata u GRAS-u|last=Fokus.ba|date=16. 10. 2015|language=bs-BA|accessdate=22. 8. 2016}}</ref>

== Linijska mreža ==

=== Tramvaji ===
[[Datoteka:Bosnien_3930_(5552933260).jpg|mini| GRAS-ov MAN SL 172 HO na austrijskom trgu]]
Tramvajska mreža sastoji se od šest linija s 27 stanica. Glavna linija traje za 5-10 minuta od 5:00 do 23:30, subotom u vremenu od 7-10 minuta od 5:15 do 00:10, a nedjeljom za 10 minuta od 5:45 do 00:10. Ostale linije služe samo kao dodatak postojećoj liniji. Te linije prometuju od 6:00 ujutro i od 17:30 do 22:30 vraćaju se u skladište.

=== Trolejbusi ===
Trolejbuska mreža sastoji se od 30 postaja s ukupno šest linija, koje rade radnim danom i subotom po 15-minutnom satu od 6:00 do 22:40, a nedjeljom po 25-minutnom od 6:40 do 22 : 30. Prije rata, trolejbuske linije bile 105 i 106 su također u funkciji, međutim tijekom rata su potpuno uništene i danas nisu u funkciji.
[[Datoteka:Sarajevo_Bus-850_Line-31e_2011-10-05.jpg|mini| Autobus (tip MAN Lion's Classic) na liniji 31e]]

=== Autobusi ===
GRAS ima vlastiti vozni park autobusa različitih vrsta. Uz GRAS, autobusni javni prijevoz pruža i Centrotrans na GRAS-ovoj autobusnoj mreži. Mreža autobusnih prijevoza sastoji se od ukupno 42 stalne linije, od kojih je 31 gradska, dok su ostale linije prigradske i međuentitetske linije, dok su dvije linije sezonske.

=== Minibusi ===
GRAS ima vlastiti vozni park minibuseva koji se koriste na ukupno 41 liniji i nekoliko linija sezonskog tipa. Minibus linije se često mijenjaju, jer ovise o potrebama Grada Sarajeva.
[[Datoteka:Sarajevo,_autobus_GRAS.jpg|mini|192x192px| Minibus GRAS u blizini željezničke stanice]]

=== Nagnuto dizalo ===
GRAS također vrši prevoz kosim dizalom, koje se nalazi u sarajevskom naselju Ciglane. Izgradnja ovog kosog dizala započela je 1987. godine, a 1990. svečano je puštena u upotrebu.

=== Žičara ===
Do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, GRAS je prevozio i žičarom, koja je, međutim, tijekom rata bila potpuno uništena. Sarajevska žičara povezala je povijesni dio Sarajeva s turističkom zonom na [[Trebević|Trebeviću]] . Žičara Trebević započela je s radom 3. svibnja 1958. godine, ukupne duljine pruge 2064,25 metara.
[[Datoteka:Zgrada_polazne_stanice_sarajevske_žičare.jpg|mini| Zgrada polazne stanice sarajevske žičare.]]
6. aprila 2018. <ref>{{Citiranje novina|url=http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/trebevicka-zicara-ponovo-radi-pratite-iz-minunuta-u-minutu/|title=Trebevićka žičara ponovo radi - Pratite iz minuta u minut - BHRT|date=6. 4. 2018|language=bs-BA|accessdate=6. 4. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180408020343/http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/trebevicka-zicara-ponovo-radi-pratite-iz-minunuta-u-minutu/|archivedate=8. 4. 2018}}</ref> obnovljena sarajevska žičara kojom sada upravlja javna tvrtka Sarajevo d.o.o
[[Datoteka:Funicular_02_(23519238220).jpg|mini|258x258px| GRAS koso dizalo na Ciglanama]]

== Financije ==
Osim prodaje karata i drugih vrsta prihoda, GRAS se također financira iz subvencija [[Sarajevska županija|Kantona Sarajevo]], koje se neprestano povećavaju. Tako npr. Kanton Sarajevo je 2000. godine subvencionirao GRAS sa 8,239 milijuna KM, dok je 2010. taj iznos iznosio 12,068 milijuna KM. <ref>{{Citiranje weba|url=http://mrsri.ks.gov.ba/sites/mrsri.ks.gov.ba/files/GRAS%202_0.pdf|title=Pregled aktuelne situacije u KJKP "GRAS" d.o.o. sa informacijom stanja poslovanja u periodu 2000.-2010. godine|last=|first=|date=|work=|publisher=Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|accessdate=22. 8. 2016}}</ref> 1999. je do sada bila jedina godina u kojoj je GRAS imao jedan pozitivan poslovni rezultat s dobiti od 217.537 tisuća KM.

=== Poslovni rezultati ===
{| class="wikitable"
!Godina
! Dolazak
! Subvencije
! Rezultat
|-
| 2000
| 50,676 milijuna KM
| 8,239 milijuna KM
| -2,886 milijuna KM
|-
| 2001.
| 49,924 milijuna KM
| 8,222 milijuna KM
| <nowiki>-2,591 milijuna KM</nowiki>
|-
| 2002
| 49,948 milijuna KM
| 8,183 milijuna KM
| -3,992 milijuna KM
|-
| 2003
| 50,344 miljuna KM
| 8,639 milijuna KM
| -6,37 milijuna KM
|-
| 2004
| 49,647 milijuna KM
| 10.086 milijuna KM
| -7,747 milijuna KM
|-
| 2005.
| 53.770 milijuna KM
| 12,825 milijuna KM
| -7,163 milijuna KM
|-
| 2006
| 55,143 milijuna KM
| 18.350 milijuna KM
| -4,844 milijuna KM
|-
| 2007
| 53,559 milijuna KM
| 15.036 milijuna KM
| -6,972 milijuna KM
|-
| 2008
| 54,7 miljuna KM
| 15.036 milijuna KM
| -16,866 miljuna KM
|-
| 2009
| 46,359 milijuna KM
| 10.275 milijuna KM
| -22,101 miljun KM
|-
| 2010
| 50.018 miljuna KM
| 12,068 miljuna KM
| -21,738 milijuna KM
|-
| 2011. <ref>{{Citiranje weba|url=http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Informacija%20GRAS%20info.pdf|title=INFORMACIJA o poslovanju kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS u 2011. godini|last=|first=|date=|work=|publisher=|accessdate=22. 8. 2016}}</ref>
| 47,746 milijuna KM
| 16.608 milijuna KM
| -19,657 miljuna KM
|}

== Izvori ==

<references />

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gras.ba/ Službena web stranica GRAS-a]
* [http://Službena web stranica Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo Službena web stranica Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke tvrtke]]
[[Kategorija:Kopneni promet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Tvrtke za javni prijevoz]]
[[Kategorija:Javni prijevoz u Bosni i Hercegovini]]

GRAS Sarajevo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica