WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T09:00:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:00
Redak 58:		Redak 58:
	* [http://blog.dnevnik.hr/print/id/1623652135/futurizam.html Futurizam], blog na blog.dnevnik.hr		* [http://blog.dnevnik.hr/print/id/1623652135/futurizam.html Futurizam], blog na blog.dnevnik.hr
	*[https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]		*[https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]
	~~{{Commonscat\|Futurism (art)\|Futurizam}}~~
	{{Zapadnaumjetnost}}		{{Zapadnaumjetnost}}
	[[Kategorija:Kiparstvo]]		[[Kategorija:Kiparstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:07:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Umberto Boccioni 001.jpg|mini|250px|<center>[[Umberto Boccioni]], pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, [[MoMA]], [[New York]]]]
'''Futurizam''' je [[kultura|kulturni]] pokret nastao početkom 20. st. u [[Italija|Italiji]], a stekao je poklonike i u drugim zemljama, naročito u [[Rusija|Rusiji]].

Futuristi nisu svoje područje interesa i djelovanja graničili samo na [[književnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]], nego su istraživali i druge vidove umjetnosti, [[kazalište]], [[glazba|glazbu]], [[arhitektura|arhitekturu]], [[ples]], [[fotografija|fotografiju]], [[film]], pa čak i [[gastronomija|gastronomiju]], a domišljali su se i posve novima: godine [[1921.]] objavljen je ''Manifest taktilizma'', umjetnosti [[opip|opipa]].
[[Datoteka:Manifesto of Futurism.jpg|mini|lijevo|<center>[[Filippo Tommaso Marinetti]] s ''Manifestom futurizma'']]
==Povijest i odlike==
[[Datoteka:'Unique Forms of Continuity in Space', 1913 bronze by Umberto Boccioni.jpg|mini|<center>Umberto Boccioni, ''Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru'', 1913., bronca, [[MoMA]], [[New York]]]]
Ideolog futurističkog pokreta bio je [[Filippo Tommaso Marinetti]], koji je [[1909.]] god. u francuskom dnevniku ''Le figaro'' objavio ''Manifest futurizma''. U njemu proklamira načela futurizma: gnušanje spram prošlosti, naročito spram tradicionalne umjetnosti, te veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju. Automobil, avion, industrijski grad postali su novi mitski [[topos]]i, jer su predstavljali trijumf tehnologije, čovjekova čeda, nad prirodom.

Marinettijeva polemičnost brzo je privukla druge književnike kao što su: [[Giovanni Papini]] i [[Aldo Palazzeschi]], ali i mlade, ali već afirmirane slikare koji su htjeli proširiti te ideje na figurativne umjetnosti: [[Umberto Boccioni|Umberta Boccionija]], [[Carlo Carrà|Carla Carrà]] i [[Luigi Russolo|Luigija Russola]]. Započela je prva faza futurizma, a u godinama koje su slijedile futurizam se sve jasnije profilirao, naročito u svojoj razlici spram [[kubizam|kubizma]]. Također se profiliraju, i mijenjaju, i interesi i izričaji njegovih predstavnika: Severini naginje apstrakciji, Boccioni se približava simbolizmu, Russolo se posvećuje muzici.

Futurizam gubi na utjecaju kada 1915. mnogi njegovi predstavnici odlaze u rat. Smrću Boccionija i [[Antonio Sant'Elia|Sant'Elije]], te otpadništvom [[Gino Severini|Severinija]] i Carrà, futurizam prelazi u drugu, eklektičniju fazu, koja traje do Marinettijeve smrti 1944.

Ideologija veličanja rata kao izraza vitalnosti i načina pročišćenja, kao i agresivan [[nacionalizam]] doveli su do povezivanja futurizma s [[fašizam|fašizmom]].

== Futurizam u književnosti ==
[[Datoteka:Mayakovsky misteriya-buff unclean.jpg|mini|lijevo|<center>[[Vladimir Vladimirovič Majakovski]], Skica kostima pod nazivom ''Sedam parova nečistoće'' za predstavu ''Misterij-Bouffe'' 1919. god.]]
Najveći je doprinos futurizma književnosti ideja ''riječi na slobodi'' (''parole in libertà''), koju je Marinetti izložio u trima manifestima. U prvom od njih, ''[[Tehnički manifest futurističke književnosti|Tehničkom manifestu futurističke književnosti]]'' iz 1912., programu umjetnika u futurizmu, nalaže se kako valja «uništiti sintaksu», «glagol koristiti u infinitivu», «ukinuti priloge», «ukinuti interpunkciju», «ukinuti pridjeve, kako bi gola imenica zadržala svoju bitnu boju [bez nijansi]», i tako dalje. Ključna riječ futurista bila je pobuna, bilo to pobuna protiv tradicionalnog, emocija ili čak estetike. Pod utjecajem industrijske revolucije, književnici su željeli izborom riječi postići ritam rada strojeva i to koristeći imenice, glagole u infinitivu, izbacujući interpukcijske znakove do tog da su unosili matematičke znakove: plus (+), minus (-), puta (*) i slično.

Glavni predstavnik ruskoga književnog futurizma bio je [[Vladimir Vladimirovič Majakovski]] koji je unio neke novosti. Započeo je pisati o novoj temi-gradu i kako bi uvjerljivije zvučao u tome počeo je koristiti jezik ulice(žargonizme i vulgarizme). Njegovi stihovi nisu bili pisani u redovima, nego u stupcima što nazivamo stupnjeviti stih.
Uz to, napisao je ruski manifest 1912. u Almonu zvan ''[[Pljuska društvenom ukusu]]''. U futurizmu Rusi su svoje pjesme čitali na trgovima tako da djeluju kao govor.
[[Datoteka:WLA moma Umberto Boccioni Dynamism of a Soccer Player 1913.jpg|mini|200px|<center>Umberto Boccioni, ''Dinamizam nogometaša'', 1913., 193,2 x 201 cm, Kolekcija Sidneya i Harriet Janis, [[Brooklyn]]]]

== Futurizam u slikarstvu ==

''Manifest futurističkih slikara'' (''Il manifesto dei pittori futuristi''), objavljen je 1910., a iste godine izloženi su u Milanu i prvi futuristički radovi.
[[Datoteka:Casa Sant'Elia.jpg|mini|200px|<center>[[Antonio Sant'Elia]], ''Novi grad'', 1914., 52,5 × 51,5 cm, [[Como]]]]
Kao posljedica estetike brzine, u futurističkom slikarstvu prevladava element dinamizma: u pokretu sudjeluju i objekt i prostor unutar kojega se on kreće. Iluziju kretanja likova često postižu simultanim sekvencama kretanja na istoj plohi; vizualni dojam inspiriran strobofotografijom (više etapa pokreta na istoj fotografiji). Dinamizam vlakova, aviona, užurbanost svakodnevnog života (''pas u šetnji s vlasnicom, djevojčica koja trči balkonom, plesačice'') naglašeni su komplementarnim [[boja]]ma i snažnim potezima kistom. Svoj analitički pristup stvarnosti, geometrijski karakter oblika, fragmentaciju i dekompoziciju plohe i volumena, futuristi duguju [[kubizam|kubizmu]]. Naglašeno je i kubistička tehnika lomljenja slikarske površine na djeliće, od kojih svaki bilježi drugačiju prostorno-vremensku perspektivu, dok je izraziti kolorizam u suprotnosti s monokromijom nekih kubista. U pokušajima da slikarskim sredstvima prikaže zvukove, futurizam se približava [[apstraktno slikarstvo|apstrakciji]]. Futurizam je oprečan statičnosti i nepomičnosti [[nadrealizam#metafizička škola|metafizičkog slikarstva]] [[Giorgio de Chirico|Giorgia de Chirica]].

Nastojanja futurizma također su, sa svoje strane, dijelom uklopljena u druge pokrete: [[art deco]], [[vorticizam]], [[dadaizam]], [[nadrealizam]].

===Popis futurističkih slikara===

{| class="sortable" cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Giacomo Balla]]
* [[Umberto Boccioni]]
* [[David Burliuk]]
* [[Carlo Carrà]]
* [[Luigi De Giudici]]
||
* [[Elena Genrihovna Guro]]
* [[Ljubov Popova]]
* [[Luigi Russolo]]
* [[Gino Severini]]
* [[Joseph Stella]]
|}

== Futurizam u arhitekturi ==

U središtu zanimanja futurističkih arhitekata je [[grad]], viđen kao simbol dinamike i modernosti. Arhitektonski se projekti odnose na grad budućnosti. U opreci spram klasične arhitekture, koja se osuđuje kao statična i monumentalna, idealan futuristički grad karakteriziraju pokret i [[promet]]. Futuristička je [[utopija]] grad kao trajno gradilište, u vječnom kretanju. Monolitni [[neboder]]i s terasama i [[most]]ovima, kakve je primjerice projektirao [[Antonio Sant'Elia]], u futurističkoj bi zamisli tvorili golemu, povezanu, višerazinsku [[konurbacija|konurbaciju]].

==Vanjske poveznice==
* [[Філіппо Томмазо Марінетті]].[[iarchive:marinetti_201910| Битва за Тріполі (авдіокнига).]] Київ. Книгарня Кріпто-бар. 2019 р. {{Ukr oznaka}}

* [[Antun Gustav Matoš]], ''[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/avangarda/$File/maticevic49-69.pdf/maticevic49-69.pdf Futurizam]'', PDF na stranicama [[Matica Hrvatska|Matice Hrvatske]]. Prvotno objavljen tekst u ''[[Obzor]]u'' br. 18., [[Zagreb]], 23. ožujka 1913., str. 1.-3.
* [http://blog.dnevnik.hr/print/id/1623652135/futurizam.html Futurizam], blog na blog.dnevnik.hr
*[https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]
{{Commonscat|Futurism (art)|Futurizam}}
{{Zapadnaumjetnost}}
[[Kategorija:Kiparstvo]]
[[Kategorija:Slikarstvo]]
[[Kategorija:Umjetnički pravci]]
[[Kategorija:Književnost]]

Futurizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica