Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:17:27Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:17
Redak 63:		Redak 63:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Category:Fuchsine}}~~

	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T02:30:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = C20H19N3·HCl
| slika = Rosaniline hydrochloride.svg
| slika_opis =
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = 4 – [(4-aminofenil)–(4-imino-l-cikloheksa- 2,5-dieniliden)metil] anilin hidroklorid
| ostala imena = Fuksin
| CAS = 632-99-5
| EC = 209-321-2
| UN =
| RTECS = 8053-09-6
| molarna masa = 337,86 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Tamnozeleni prah
| gustoća =
| tališteK =
| tališteC = 200 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = 2650 mg/L (25 °C)
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Opasnost: gutanje, udisanje, dodir s kožom i očima, zapaljiv pri visokoj temperaturi, malo eksplozivan oko otvorenog plamena i iskre.
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 1| R = 0}}
}}

'''Fuksin''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Fuchsin'', od ''Fuchsie'': [[fuksija]]) je trifenilmetansko [[bojilo]], u [[Čvrsta tvar|čvrstome stanju]] sjajne zelene boje, a kao vodena [[otopina]] snažno (intenzivno) je crvene [[boja|boje]]. Fuksin je jedno od prvih katranskih bojila ([[anilinske boje]]) za [[tekstil]] (proizvodnja započela već 1859.), a danas zbog slabe postojanosti služi samo kao bojilo za [[papir]] te u [[mikroskop]]iji za bojenje [[bakterija]].<ref>'''fuksin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20798] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. srpnja 2020.</ref>

== Organski obojeni pigmenti ==

Za razliku od [[Anorganski pigmenti|anorganskih pigmenata]], koji su poznati od davnine, organski su se pigmenti u posljednjih stotinjak godina veoma razvili, zahvaljujući velikim dostignućima kemije [[Sintetika|sintetskih materijala]], te razvoju [[Grafički dizajn|grafičke industrije]] i sve većoj upotrebi raznobojnog [[tisak|tiska]]. Organski su pigmenti, kao i bojila, obojene čvrste tvari, koje se prema svom sastavu ubrajaju u organske spojeve. Međutim, od bojila se bitno razlikuju po tome što su praktički netopljivi u mediju u kojemu se primjenjuju, pa se upotrebljavaju u obliku sitne [[Suspenzija (kemija)|suspenzije]].

U usporedbi s anorganskim pigmentima, u organskim je pigmentima šira paleta [[boja]] i veći izbor prijelaznih nijansi, veća jakost i svjetloća boje, čišći ton, izdašniji su i veće [[gustoća|gustoće]]. Organski pigmenti nisu toliko postojani na povišenim [[temperatura]]ma, zbog [[topljivost]]i, iako slabe, neotporni su prema organskim otapalima, a osim toga, mnogo su skuplji od anorganskih pigmenata. Njihova je pokrivna moć slabija od moći pokrivanja anorganskih pigmenata, ali su stoga prozirni (transparentni), što je njihova posebna odlika, osobito cijenjena u [[Tiskarstvo|tiskarstvu]]. To se ogleda i u pregledu njihove potrošnje: 45% organskih pigmenata troši se za pripravu tiskarskih boja, 36% za pigmentiranje sredstava za ličenje, 15% za bojenje sintetskih materijala, a ostatak od 4% u različite druge svrhe.

Za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata od velike je pomoći njihova podjela prema oznakama navedenim u međunarodno priznatom indeksu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Colour Index''). Oznaka se za svaki pojedini pigment sastoji od slova i brojaka, a opisuje vrstu tvari, boju, redni broj i pripadnost nekoj od grupa kemijskih spojeva. Tako na primjer, oznaka C.I. PR 177, 65 300 označuje da je to prema Colour Index (C.I.) pigment (P) crvene (R) boje, rednog broja 177, koji pripada grupi antrakinonskih (od 58 000 do 72 999) pigmenata.

Organski su pigmenti sintetski spojevi koji se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu višestruko razvrstati. Obično se razlikuju dvije glavne grupe organskih pigmenata: azo pigmenti i ostali organski pigmenti. Iako je zajedničko strukturno svojstvo druge grupe što su to policiklički spojevi s kondenziranim prstenima, ta grupa organskih pigmenata obuhvaća vrlo različite organske spojeve, od kojih su najvažniji ftalocijanini, dioksazini i karbonilni policiklički spojevi.<ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Sample of Basic Fuchsine.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Basic Fuchsine in aqueous solution.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Basic Fuchsine Crystals.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|Fuksin kao kruta tvar.
|align=center|Fuksin u vodenoj otopini.
|align=center|Fuksin je osnova također za stvaranje boje [[magenta]].
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Fuchsine}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Fuksin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica