WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T23:42:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Fritz Strassmann
| slika = Fritz Strassmann.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[22. veljače]] [[1902.]]
| mjesto_rođenja = [[Boppard]], [[Falačko Porajnje]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[22. travnja]] [[1980.]]
| mjesto_smrti = [[Mainz]], [[Falačko Porajnje]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[fizika]]
| radna_institucija = Berlinski kemijski institut "Kaiser Wilhelm" <br/> Sveučilište u [[Mainz]]u <br/> Institut za kemiju "Max Planck" u Mainzu
| alma_mater = Sveučilište u [[Hannover]]u
| doktorski_mentor = [[Otto Hahn]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Nuklearna fisija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Fritz Strassmann''', punim imenom '''Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann''' ([[Boppard]], 22. veljače 1902. – [[Mainz]], 22. travnja 1980.), njemački [[kemičar]] i [[fizičar]]. Studirao je kemiju u [[Hannover]]u, gdje je i [[doktor]]irao 1929., od kada je radio u Institutu za kemiju "Kaiser Wilhelm" u [[Berlin]]u. Godine 1933., kao protivnik [[Nacionalsocijalizam|nacizma]], bio je prisiljen dati ostavku. [[Otto Hahn|O. Hahn]] i [[Lise Meitner|L. Meitner]] uspjeli su ga opet zaposliti u istom [[institut]]u kao svojega pomoćnika. Godine 1938., kao bliski suradnik O. Hahna, sudjelovao je u otkriću [[neutron]]om inducirane [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]], za što je Hahn 1944. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. Nepravedno izostavljeni Strassmann i Meitner dobili su zadovoljštinu 1966., kada su za isto otkriće, zajedno s Hahnom, podijelili Nagradu "Enrico Fermi". Nakon Drugog svjetskog rata Strassmann je bio profesor [[anorganska kemija|anorganske kemije]] na Sveučilištu u [[Mainz]]u, a od 1948. prvi ravnatelj novoutemeljenog Instituta za kemiju "Max Planck". Osnivač je i instituta za nuklearnu kemiju. Međunarodni astronomski savez iskazao mu je počast, nazvavši [[planetoid]] 19136 njegovim imenom. <ref> '''Straßmann, Fritz (Friedrich Wilhelm)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58326] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Nuklearna fisija ==
{{glavni|Nuklearna fisija}}
[[datoteka:Fission chain reaction.svg|250px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna fisija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. Atom [[uranij]]a-235 hvata spori [[neutron]] i raspada se na dva nova [[atom]]a (fisioni fragmenti – [[barij]]-141 i [[kripton]]-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu [[Nuklearna energija vezanja|energije vezanja]] (200 M[[eV]]). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja [[nuklearna reakcija|nuklearnu reakciju]]. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]
Kada se [[neutron]]om gađa atom [[litij]]a, dolazi do pojedinačne [[Transmutacija|transmutacije]] (pretvorbe) i na tome se sve prekida. Proces sam sebe ne podržava. Da izazovemo iduće pretvaranja, moramo ponovo gađati. Želimo li dakle praktično iskoristiti reakciju razbijanja jezgre i pri tom osloboditi [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]], mora se naći takav proces koji će sam sebe podržavati. Takav je na primjer slučaj kad hoćemo iskoristiti reakciju [[gorenje|gorenja]] drveta. Komad drveta se zapali na jednom mjestu, i pošto je proces gorenja započeo, ne treba više držati šibicu jer se od zagrijavanja drveta na jednom mjestu pale i susjedni dijelovi. Proces gorenja se prenosi i širi sve dalje i dalje i podržava sam sebe. Jasno je da ne bismo mogli iskoristiti reakciju gorenja ako bismo svaki komadić drveta morali paliti posebnom šibicom.

1939. su njemački [[fizičar]]i [[Otto Hahn|O. Hahn]] i F. Strassmann, te [[Irène Joliot-Curie|I. Joliot-Curie]] i [[Pavle Savić|P. Savić]] u Francuskoj našli proces koji je sposoban održavati sam sebe i koji se razvija i teče kao lavina. Takav proces se zove [[nuklearna lančana reakcija]].

Bombardiranjem izotopa [[uranij]]a-235 neutronima zbiva se ova pojava. [[Neutron]] koji je pogodio [[atomska jezgra|atomsku jezgru]] uranija ujedno je od jezgre apsorbiran i dolazi do procesa raspadanja kao u biologiji, to jest do diobe stanice. Takva je jezgra sada nestabilna i raspada se na dva jednaka dijela koji su potpuno drugi [[kemijski element|kemijski elementi]], na primjer [[barij]] i [[kripton]]. '''Ovo cijepanje atomske jezgre na dva dijela zove se nuklearna fisija.''' Kod te lančane reakcije emitira se još nekoliko neutrona, od kojih svaki može ponovo izazvati diobu atomske jezgre na dva dijela. To nastaje kod svake diobe, te novi neutroni učestvuju u daljem procesu raspadanja (dezintegracije). Time se sam proces dalje razvija kao kod gorenja, odnosno [[eksplozija|eksplozije]] [[dinamit]]a. Kod svakog tog raspadanja masa dobivenih produkata manja je od prijašnje mase zajedno s apsorbiranim neutronom. '''Dakle lančana reakcija je niz fisija, kod kojih jedna izaziva drugu.'''

No to se događa samo kod uranija [[atomska masa|atomske mase]] 235. Teškoća je i u tome što samo spori neutroni izazivaju [[lančana reakcija|lančanu reakciju]]. Da bismo usporili neutrone, puštemo ih kroz tvari male atomske mase koje ne upijaju neutrone. Atomi male atomske mase usporavaju neutrone zato što im neutroni predaju jedan dio svoje [[kinetička energija|kinetičke energije]], a ne odbijaju se od njih istom brzinom kao od atoma velike atomske mase. U tu svrhu služi [[teška voda]] i čisti [[grafit]]. Teška voda je spoj teškog vodika ([[deuterij]]) i [[kisik]]a, a razlikuje se od obične vode u tome što [[vrenje|vri]] kod 101,4 °C, a [[Ledište|smrzava]] se kod 3,8 °C. '''Te tvari koje usporavaju neutrone zovu se moderatori ili [[Usporivač neutrona|usporivači neutrona]]'''.

Osim toga za dobivanje lančanog procesa nije svejedno koliki će se komad uranija uzeti. Uzme li se manji komad, neutroni mogu izletjeti u vanjski prostor, a da na svojem putu ne sretnu druge uranijeve atomske jezgre. Da bi proces bio eksplozivan, to jest da bi nastala lavina, komad uranija ne smije biti manji od neke određene veličine. '''Ta najmanja masa kod koje se još zbiva lančani proces zove se [[kritična masa]].''' <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Strassmann, Fritz}}
[[Kategorija: Njemački fizičari]]
[[Kategorija: Njemački kemičari]]

Fritz Strassmann - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica