WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-28T01:52:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Frits Zernike
| slika = Zernike.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[16. srpnja]] [[1888.]]
| mjesto_rođenja = [[Amsterdam]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti = [[10. ožujka]] [[1966.]]
| mjesto_smrti = [[Amersfoort]], [[Utrecht]], [[Nizozemska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nizozemci|Nizozemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Groningen]]u
| alma_mater = Sveučilište u [[Amsterdam]]u
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Mikroskop s faznim kontrastom]]
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1953.]]) <br/> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1956.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:Brightfield phase contrast cell image.jpg|mini|desno|300px|Usporedna slika istog biološkog uzorka: lijevo – snimak običnim mikroskopom u svijetlom polju, desno – snimak [[Mikroskop s faznim kontrastom|faznokontrastnim mikroskopom]].]]

'''Frits Zernike''' ([[Amsterdam]], 16. srpnja 1888. – [[Amersfoort]], 10. ožujka 1966.), nizozemski [[fizičar]]. Studirao je u [[Amsterdam]]u, doktorirao 1915. Bio je [[profesor]] [[teorijska fizika|teorijske fizike]], poslije i [[Matematička fizika|matematičke fizike]] i [[mehanika|teorijske mehanike]] na Sveučilištu u Groningenu (od 1913. do 1958.). Bavio se problemima [[optika|optike]], posebno [[ogib]]om [[svjetlost]]i te konstrukcijama optičkih instrumenata. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1953. za konstrukciju [[Mikroskop s faznim kontrastom|mikroskopa s faznim kontrastom]] (1938.), koji omogućava promatranje unutrašnjosti žive [[stanica|stanice]]. Bio je član [[Francuska akademija znanosti|francuske Akademije znanosti]] (od 1958.). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Zernike (krater)]]). <ref> '''Zernike, Frits''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67164] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. siječnja 2020.</ref>

== Mikroskop s faznim kontrastom ==

'''Mikroskop s faznim kontrastom''' ili '''faznokontrastni mikroskop''' omogućuje promatranje malih razlika u [[Lom svjetlosti|lomu svjetlosti]], što se primjenjuje za promatranje procesa u živim [[stanica]]ma. Kod njega se posebnim postupkom osvjetljivanja čine vidljivim veoma male razlike u [[Indeks loma|indeksu loma]] ili debljini prozirnih uzoraka.

Pri promatranju bezbojnih prozirnih uzoraka pomoću običnog [[mikroskop]]a veoma je teško ili nemoguće raspoznati strukturu tih uzoraka zbog nepostojanja [[kontrast]]a. Da bi se povećao kontrast, razvijene su metode pripreme (preparacije) uzorka (na primjer [[Bojilo|bojenje]]). Ta priprema uzorka uzrokuje kemijske ili fizikalne promjene uzorka, posebno živih [[biologija|bioloških]] stanica. Upotrebom faznokontrastnog mikroskopa omogućeno je promatranje strukture prozirnih bezbojnih uzoraka bez ikakva zahvata na uzorku, pa je takav mikroskop naročito važan u [[medicina|medicinskim]] i biološkim istraživanjima gdje je potrebno proučavati žive stanice.

=== Pretvorba razlike faza u razliku kontrasta ===
Pri prolazu svjetlosti kroz predmet smanjuje se njena [[Svjetlosna jakost|jakost (intenzitet)]], već prema moći upijanja ([[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpciji]]). Registriranjem [[detektor]]ima kojima se opaža promjena [[Svjetlosna jakost|svjetlosne jakosti]], [[oko]]m ili [[fotografija|fotografijom]], dobiva se [[slika]] predmeta. To je slika koja se opaža kroz obični [[mikroskop]]. Ako je predmet potpuno proziran (transparentan), gotovo da nema upijanja svjetlosti, pa nema ni promjene njene jakosti; oko tada ne opaža slike. Takav je predmet u mikroskopu nevidljiv. Postoji jedino pomak u [[Faza|fazi]] svjetlosti koje prolazi kroz prozirni uzorak, prema svjetlu koje mimoilazi predmet, zbog razlike u indeksu loma. Oko i [[fotografska emulzija]], međutim, nisu osjetljivi na promjenu faze, već samo na razliku jakosti svjetlosti. U faznokontrastnom mikroskopu ostvaruje se pretvaranje razlike faze u razliku jakosti, to jest postiže se [[Vizualizacija znanja|vizualizacija]] fazne slike.

Promatrajući svjetlost kao [[val]]nu pojavu, pri njenom prolazu kroz djelomično apsorbirajući uzorak smanjuje se [[amplituda]], a time i jakost koja je razmjerna (proporcionalna) kvadratu amplitude. Isti učinak se postiže [[Interferencija valova|interferiranjem]] s valom iste [[valna duljina|valne duljine]] koji ima razmjerno manju amplitudu, a pomaknut je u fazi za pola valne duljine. Taj formalizam ima fizikalne osnove i predstavlja raspršenje i [[ogib]] (difrakciju) svjetlosti. Važnost ogiba za stvaranje slike prvi je uočio [[Ernst Abbe|E. Abbe]]. On je pokazao da konačna slika nastaje interferencijom upadne i [[ogib]]ne (difraktirane) svjetlosti. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Mikroskop'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Zernike, Frits}}
[[Kategorija:Nizozemski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]

Frits Zernike - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica