WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T10:22:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir vojna osoba
|ime=Friedrich Paulus
|slika=Bundesarchiv Bild 183-B24575, Friedrich Paulus.jpg
|opis=
|datum rođenja=[[23. rujna]] [[1890.]]
|mjesto rođenja=[[Guxhagen]], [[Njemačka]]
|datum smrti=[[1. veljače]] [[1957.]]
|mjesto smrti=[[Dresden]], [[Njemačka]]
|nacionalnost={{ZD|N|NNJE}} [[Nijemci|Nijemac]]
|puno ime=Friedrich Wilhelm Ernst Paulus
|nadimak=
|supruga=Elena Rosetti-Solescu
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=[[1910.]] – [[1918.]] [[1918.]] – [[1935.]] [[1935.]] – [[1943.]]
|čin=[[Datoteka:WMacht A OF10-GenFeldmarschall 1942h1.svg|40px]] [[feldmaršal]]
|ratovi=[[Prvi svjetski rat]] [[Drugi svjetski rat]]
|bitke=[[Bitka za Staljingrad]]
|vojska=[[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|23px]] [[Njemačka carska vojska]] [[Datoteka:Flag of Weimar Republic (war).svg|23px]] [[Reichswehr]] [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|23px]] [[Wehrmacht]]
|rod=
|jedinice=111. pješačka pukovnija
|zapovijedao=XVI. ''Armeekorps''
|odlikovanja=
}}
'''Friedrich Wilhelm Ernest Paulus''' ([[Guxhagen]], [[23. rujna]] [[1890.]] - [[Dresden]], [[1. veljače]] [[1957.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] general, kasnije [[feldmaršal]].

== Rana karijera ==
Paulus je rođen u Guxhagenu, kao sin školskog učitelja. Neuspješno je pokušao upisati Njemačku pomorsku akademiju te kratko studirao pravo na marburškom sveučilištu. Nakon neuspjeha, napušta sveučilište i priključuje se 111. pješačkoj pukovniji kao časnički kadet, u veljači [[1910.]] god. Oženio se s Elenom Rosetti-Solescu [[4. srpnja]] [[1912.]] god.

Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Paulusova pukovnija sudjeluje u pohodu na [[Francuska|Francusku]], te borbama u Vosgesima i okolici Arrasa u jesen [[1914.]] god. Nakon odsustva zbog bolesti priključuje se ''Alpenkorpsu'' kao stožerni časnik, i služi u [[Makedonija|Makedoniji]], Francuskoj i [[Srbija|Srbiji]]. Kraj rata dočekuje kao [[satnik]].

== Početak drugog svjetskog rata ==
Nakon primirja bori se u sastavu ''[[Freikorps]]a'' na istoku. Nakon potpisivanja [[Versajski mir|Versajskog mira]] ostaje u smanjenom [[Reichswehr]]u, i biva raspoređen u 13-u pješačku pukovniju, smještenu u [[Stuttgart|Stuttgartu]], kao zapovjednik satnije. Tijekom idućeg desetljeća (1921. - 1933.) obavlja razne stožerne dužnosti, a nakon toga kratko (1934. - 1935.) zapovijeda motoriziranom bojnom prije nego je imenovan načelnikom stožera oklopnih snaga u listopadu 1935., nove postrojbe koja pod zapovjedništvom generala Lutza upravlja obukom i razvitkom triju oklopnih [[divizija]].

U veljači 1938. Paulus se imenuje za načelnika glavnog stožera pri [[Heinz Wilhelm Guderian|Guderianovom]] novoutemeljenom XVI. Armeekorps (Motorisiert), koji mijenja Lutza na mjestu zapovjednika. Guderian ga opisuje kao "briljantno inteligentna, savjesna, marljiva, inovativna i talentirana", ali već tada izražava svoje sumnje oko njegove odlučnosti, čvrstine i nedostatka zapovjednog iskustva. Ostaje na tom mjestu sve do svibnja 1939. kada je unaprijeđen u [[general-bojnik]]a i postaje načelnik stožera Njemačke desete armije, s kojom prolazi kampanje u [[Poljska|Poljskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] (u posljednja dva pohoda Armija je preimenovana u [[6. armija (Wehrmacht)|Šestu armiju]]).

== Staljingrad ==
U kolovozu 1940. Paulus je unaprijeđen u [[general-pukovnik]]a i u rujnu je imenovan pomoćnikom zapovjednika [[Oberkommando der Wehrmacht|Njemačkog glavnog stožera]]. U toj ulozi sudjeluje u izradi planova za napad na [[SSSR]]. U siječnju 1942. postaje zapovjednik Šeste armije i vodi je u pohodu na [[Staljingrad]].

Tijekom svog zapovijedanja Šestom armijom stavio je van snage [[Hitler|Hitlerovu]] "Komesarsku naredbu" (naredba kojom Hitler naređuje automatsku likvidaciju svih sovjetskih komesara) u svom području zapovijedanja.

I protiv svoje dobre procjene, slijedio je Hitlerovu naredbu da drži položaje u Staljingradu po svaku cijenu, pa čak i kada su se njegove snage našle u potpunom okruženju. Pokušaj probijanja obruča Grupe armija Don pod zapovjedništvom feldmaršala [[Erich von Manstein|von Mansteina]] je propao, neminovno, zbog nedovoljnih snaga koje su se mogle suprostaviti Sovjetima koji su okruživali Šestu armiju, te zato što su, u vrijeme proboja, Paulusove preostale oklopne snage imale goriva samo za 20km napredovanja. U svakom slučaju Paulusu je zabranjeno da se probije iz obruča, i Šesta armija je postupno nadjačana, zajedno sa svojim rumunjskim saveznicima, kad ih je nedostatak streljiva, istrošene opreme, i fizičkog zdravlja njemačkih snaga onemogućio obranu od [[Crvena armija|Crvene armije]] koncem siječnja 1943.

Od Paulusa se očekivalo da drži Staljingrad do smrti. Tridesetog siječnja 1943., kada je sudbina Šeste armije bila zapečaćena, Hitler je Paulusa unaprijedio u čin [[feldmaršal]]a. Pošto se nijedan njemački feldmaršal nije nikada u povijesti predao, poruka je bila više nego jasna.

Paulusova nesposobnost ili nevoljkost da spasi svoje ljude, poduzimajući akcije protiv Hitlerovih naredbi, iz katastrofalnog položaja stavlja ga povijesno u loše svjetlo. Kako god bilo također je odbio ubiti se kao što je Hitler predlagao.

== Kontroverze nakon predaje ==
Paulus se predao 31. siječnja 1943. Nakon predaje postaje glasni protivnik nacističkog režima pridruživši se od Rusa poduprtom Nacionalnom odboru za slobodnu Njemačku i apelirajući na Nijemce da se predaju. Kasnije je sudjelovao na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]] kao svjedok. Iz sovjetskog zarobljeništva je pušten 1953., dvije godine prije puštanja ostalih njemačkih ratnih zarobljenika (većina su bili Staljingradski veterani) koji su bili označeni kao ratni zločinci.

Paulus je ostao kontroverzna povijesna osoba zbog kasne preobrazbe u antinacističkog borca kao i zbog svog odnosa prema Hitleru. Često je negativno uspoređivan s [[Erwin Rommel|Rommelom]] koji je došao iz slične obitelji bez velikog vojnog nasljeđa, koji je isto tako bio Hitlerov miljenik, a čiji je otpor prema svom zaštitniku doveo do njegovog prisiljenog samoubojstva.

U [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]] [[Hermann Göring]] ga je optužio da je veleizdajnik. Mnogi drže da je za izdaju i kolaboracionizam s SSSR-om nagrađen pozicijom ravnatelja Instituta za vojna istraživanja u komunističkom [[Njemačka Demokratska Republika|DDR]]-u u [[Dresden]]u.
Fridrich Paulus je umro u Dresdenu, [[Istočna Njemačka]].

{{GLAVNIRASPORED:Paulus, Friedrich Wilhelm Ernest}}
[[Kategorija:Njemački vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Dobitnici Željeznog križa]]

Friedrich Paulus - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica