https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Franz_von_StuckFranz von Stuck - Povijest promjena2026-07-16T06:11:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Franz_von_Stuck&diff=787168&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 48 sati)2026-06-26T10:35:33Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 48 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{Infookvir likovni umjetnik<br />
| ime = Franz von Stuck<br />
| period = [[secesija]] - [[simbolizam]]<br />
| slika = Franz von Stuck Selbstbildnis im Atelier.jpg<br />
| veličina = 220px<br />
| opis = [[Autoportret]] iz 1905.<br />
| rođenje = [[23. veljače]] [[1863.]]<br />
| mjesto rođenja = [[Tettenweis]], [[Kraljevina Bavarska]]<br />
| smrt = [[30. kolovoza]] [[1928.]] (u dobi od 65 godina)<br />
| mjesto smrti = [[München]], [[Weimarska Republika]]<br />
| nacionalnost = [[Nijemci|Nijemac]]<br />
| vrsta = [[slikarstvo]]<br />
| praksa = München<br />
| djela = ''[[Grijeh (von Stuck)|Grijeh]], Čuvar raja''<br />
| utjecao = [[Frank Frazetta]]<br />
| utjecali = [[Arnold Böcklin]]<br />
| nagrade = Zlatna medalja za slikarstvo (Chicago 1893., Pariz 1900.)<br />
| potpis = Unterschrift Franz von Stuck (1863-1928).png<br />
}}<br />
'''Franz Ritter<ref>Što se tiče osobnih imena, „Ritter” je bio titula prije 1919., ali se sada smatra dijelom prezimena. Prevodi se kao [[vitez]]. Prije ukidanja plemstva kao pravnog staleža u kolovozu 1919., titule su prethodile punom imenu kada su se davale. One se zanemaruju pri abecednom sortiranju i ne postoji ekvivalentan ženski oblik.</ref> von Stuck''' (16. listopada 1827.-16. siječnja 1901.), rođen kao '''Franz Stuck''', bio je njemački [[Simbolizam|simbolistički]] [[Slikarstvo|slikar]], [[kipar]], [[grafika|grafičar]] i [[arhitekt]]; jedan od osnivača minhenske [[secesija|secesije]] (1892.).<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/stuck-franz-von Stuck, Franz von]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 25. lipnja 2026.</ref> Stuck je bio najpoznatiji po svojim slikama [[antika|antičke]] [[mitologija|mitologije]], a djelo ''[[Grijeh (von Stuck)|Grijeh]]'' iz 1893. dobilo je značajne pohvale kritike i 1906. godine odlikovan je Redom za zasluge bavarske krune i od tada je poznat kao Ritter von Stuck.<br />
<br />
== Život ==<br />
Rođen u [[Tettenweis]]u blizu [[Passau]]a, Stuck je od malih nogu pokazivao sklonost crtanju i [[karikatura|karikaturi]]. Kako bi započeo svoje umjetničko obrazovanje, preselio se 1878. u München, gdje će se nastaniti do kraja života. Od 1881. do 1885. Stuck je pohađao Akademiju u Münchenu.<br />
<br />
Najprije je postao poznat po karikaturama za ''Fliegende Blätter'', te vinjetama za programe i ukrašavanje knjiga. Godine 1889. izložio je svoje prve slike u Staklenoj palači u Münchenu, osvojivši zlatnu medalju za ''Čuvara raja''.<ref>Hugh Chisholm, ur., ''[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Stuck,_Franz Stuck, Franz]'', Enciklopedija Britannica, 1911. Svezak 25 (11. izd.), Cambridge University Press, str. 1049.–1050. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. lipnja 2026.</ref><br />
<br />
Godine 1892. Stuck je suosnivač Münchenske secesije, a također je izveo svoju prvu skulpturu, ''Atlet''. Sljedeće godine stekao je daljnje priznanje kritičkim i javnim uspjehom onoga što je sada njegovo najpoznatije djelo, slika ''[[Grijeh (von Stuck)|Grijeh]]''. Također tijekom 1893., Stuck je nagrađen zlatnom medaljom za slikarstvo na [[Svjetska izložba|Svjetskoj izložbi]] u [[Chicago|Chicagu]] i imenovan je kraljevskim profesorom. Godine 1895. počeo je predavati slikarstvo na Münchenskoj akademiji.<br />
[[Datoteka:Franz von Stuck, by Franz von Stuck.jpg|mini|lijevo|200px|Autoportret iz 1923. godine.]]<br />
Godine 1897. Stuck se oženio američkom udovicom Mary Lindpainter i započeo rad na dizajniranju vlastite rezidencije i [[atelje]]a, [[Vila Stuck|Vile Stuck]]. Njegovi nacrti za vilu uključivali su sve, od rasporeda do uređenja interijera. Za svoj namještaj Stuck je dobio još jednu zlatnu medalju na [[Svjetska izložba, Pariz 1900.|Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine]].<ref>Micaela Bracamonte, ''Franz von Stuck: Burger-bog Jugendstilla'', The Wall Street Journal, 8. kolovoza 1997., str. 7.</ref><br />
<br />
Kako je do tada postao javno prepoznatljiv, Stuck je 9. prosinca 1905. dobio plemićki naziv, i do kraja života nastavio je primati daljnja javna priznanja diljem Europe. Bio je cijenjen i među mladim umjetnicima kao profesor na Akademiji u Münchenu, čak i nakon što je njegov umjetnički stil zastarjeo. Među njegovim studentima tijekom godina bili su [[Paul Klee]], [[Hans Purrmann]], [[Vasilij Kandinski]], [[Alf Bayrle]] i [[Josef Albers]].<br />
<br />
Bio je član „Međunarodnog društva kipara, slikara i gravera” (''The International'').<ref>"[https://web.archive.org/web/20130701230213/http://sculpture.gla.ac.uk/view/organization.php?id=msib2_1203018932 The International Society of Sculptors, Painters and Gravers]", Mapping the Practice and Profession of Sculpture in Britain and Ireland 1851–1951, Glasgow University, arhivirano iz izvornika 1. srpnja 2013. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. lipnja 2026.</ref> Također je sudjelovao na umjetničkom natjecanju na [[IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.|Ljetnim olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. godine]].<ref>''[https://www.olympedia.org/athletes/920731 Franz Stuck]'', Olympedia {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. lipnja 2026.</ref><br />
<br />
Franz von Stuck umro je 30. kolovoza 1928. u Münchenu, a u pogrebnom govoru opisan je kao „posljednji princ umjetnosti velikih dana Münchena”. Pokopan je na groblju Waldfriedhofu pored svoje supruge Marije.<br />
<br />
== Djela ==<br />
<br />
Pod utjecajem [[Arnold Böcklin|Arnolda Böcklina]] von Stuck je razvio vlastiti stilski izraz koji je mješavina [[neoklasicizam|klasicizma]], [[simbolizam|simbolizma]] i [[secesija|secesije]]. Tamnim koloritom s jakim svjetlosnim efektima slikao je pretežito alegorijske i mitološke kompozicije, te ženske aktove (''Rat'', 1894.; ''Bakanal'', 1905.). Rane kipove i reljefe oblikovao u [[naturalizam|naturalističkoj]] modelaciji, potom se priklonio stilizaciji.<ref name=LZMK/> Prema [[Carl Jung|Carlu Jungu]] „mješavina tjeskobe i požude savršeno je izražena u zavodljivoj atmosferi ovih slika znakovitih naslova, kao što su ''Porok, Grijeh'' ili ''Požuda''”.<ref>Carl Jung, ''Simboli transformacije'' (2. izd.), Princeton University Press, 1967., str. 8. {{ISBN|978-0-691-09775-6}}</ref><br />
<br />
Stuck je posvećivao mnogo pažnje okvirima za svoje slike i uglavnom ih je sam dizajnirao s tako pažljivom upotrebom panela, pozlaćenih rezbarija i natpisa da se okviri moraju smatrati sastavnim dijelom cjelokupnog djela.<br />
<br />
<gallery mode="packed" heights="130" caption= Galerija odabranih djela><br />
Datoteka:Franz Von Stuck - The Guardian of Paradise.jpg|''Čuvar raja'', 1889.<br />
Datoteka:Franz von Stuck 004.jpg|''[[Grijeh (von Stuck)|Grijeh]]'', 1893.<br />
Datoteka:Stuck Sunde 2b.jpg|''[[Grijeh (von Stuck)|Grijeh]]'', 1897.<br />
Datoteka:Franz von Stuck -Wounded Amazon, 1903.jpg|''Ranjena Amazonka'', 1903.<br />
Datoteka:Rigeltanz - Franz von Stuck - 1905 - Museo Nazionale del Arte Moderno - Rome.jpg|''Kolo'', 1905.<br />
Datoteka:Franz Von Stuck - The Struggle for Woman.jpg|''Borba za ženu'', 1905.<br />
Datoteka:Stuck, Franz von - Salome - Google Art Project.jpg|''[[Saloma]]'', 1906.<br />
Datoteka:Sisyphus by von Stuck.jpg|''[[Sizif]]'', 1920.<br />
Datoteka:Franz-Von-Stuck-adam-and-Eve.jpg|''[[Adam i Eva]]'', 1920.<br />
</gallery><br />
<br />
== Ostavština ==<br />
<br />
Do njegove smrti, Stuckova važnost kao umjetnika bila je gotovo zaboravljena; njegova umjetnost činila se staromodnom i nebitnom generaciji koja je preživjela [[Prvi svjetski rat]]. Stuckov ugled je slabio sve do kasnih 1960-ih kada ga je obnovljeni interes za secesiju ponovno privukao u središte pozornosti. [[Vila Stuck]] u Münchenu, izvedena 1898. prema njegovim nacrtima, otvorena je za javnost 1968. i danas je muzej.<br />
<br />
U knjizi [[Psihopovijest|psihopovjesničara]] Roberta Waitea iz 1977. godine, ''Psihopatski Bog: Adolf Hitler'', i brojnim drugim izvorima, navodi se kako je Franz von Stuck bio [[Hitler]]ov omiljeni slikar još od djetinjstva. Također, vilu Carinhall [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]] krasila je Stuckova slika ''Kämpfende Amazone '' („Borbene Amazonke”) iz 1897.<ref>Anna Rosmus, ''Hitlers Nibelungen'', Simone Samples, Grafenau, 2015., str. 87. {{ISBN|978-3-938401-32-3}}</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
{{commonscat|Franz von Stuck}}<br />
* [http://www.franzvonstuck.com/ Kolekcija djela]<br />
* [https://web.archive.org/web/20141219122902/http://www.villastuck.de/ Muzej vile Stuck] <br />
<br />
[[Kategorija:Slikari simbolizma]]<br />
[[Kategorija:Secesija]]<br />
[[Kategorija:Njemački slikari]]</div>Bot1