WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T08:48:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Frank Whittle
| slika = Frank Whittle CH 011867.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[1. lipnja]] [[1907.]]
| mjesto_rođenja = [[Earlsdon]], [[Coventry]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[8. kolovoza]] [[1996.]]
| mjesto_smrti = [[Columbia]], [[Maryland]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Britanci|Britanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Strojarstvo]]
| radna_institucija = [[Kraljevske zračne snage]] (1923. – 1948.)
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Pionir [[Mlazni zrakoplov|zrakoplovnoga mlaznog pogona]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]]
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Whittle Jet Engine W2-700.JPG|mini|desno|300px|[[Mlazni motor]] W2/700, ili W.2B/23 kako je poznat u britanskim [[Kraljevske zračne snage|Kraljevskim zračnim snagama]].]]

'''Frank Whittle''' ([[Coventry]], 1. lipnja 1907. – [[Columbia]], [[SAD]], 8. kolovoza 1996.), britanski zrakoplovni [[inženjer]] i [[pilot]]. Pionir [[Mlazni zrakoplov|zrakoplovnoga mlaznog pogona]]. Još kao vojni i pokusni pilot [[Kraljevske zračne snage|britanskoga zrakoplovstva]] bavio se mišlju o konstrukciji [[zrakoplov]]a koji bi mogli letjeti brže i više od tadašnjih. Rješenje je vidio u [[Turbostroj|turbomlaznom motoru]], što ga je prvi [[patent]]irao 1930. Takav je [[motor]] na zemlji prvi put isprobao 1937., a prvi zrakoplov opremljen Whittleovim motorom (britanski ''Gloster E.28/39'') poletio je 1941.; to je u konačnici rezultiralo prvim serijski proizvedenim savezničkim zrakoplovom na mlazni pogon (''Gloster Meteor''). <ref> '''Whittle, Frank''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66092] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Plinska turbina ==
{{glavni|Plinska turbina}}
[[datoteka:GE J-31 Turbojet Engine.jpg|mini|lijevo|300px|Presjek kroz [[mlazni motor]] GE J31 (I-16), koji se zasniva na Whittleovim modelima.]]
'''Plinska turbina''' je energetski [[stroj]] koji pretvara [[energija|energiju]] [[plin]]ova povišenoga [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]] u koristan [[mehanički rad]] ([[turbina]]). Najčešće se sastoji od strujnoga [[kompresor]]a (turbokompresora) koji dobavlja [[zrak]] u turbinu, komore izgaranja u kojoj izgaranjem tekućeg ili plinovitoga [[goriva]] nastaju plinovi izgaranja povišenoga tlaka i temperature, te turbine nalik [[parna turbina|parnoj turbini]], u kojoj se [[kinetička energija]] [[strujanje|strujanja]] plinova pretvara u koristan rad [[vrtnja|vrtnje]] [[vratilo|vratila]]. Zrak se, prije no što se uvede u komoru izgaranja, stlači u aksijalnom ili centrifugalnom turbokompresoru, obično smještenom na istom vratilu kao i turbina koja ga ujedno pokreće ([[osovina|jednoosovinska]] izvedba). Turbina može imati više stupnjeva, od kojih nekoliko pokreće kompresor, a ostali pokreću radno vratilo stroja. Kod kompresora koji zahtijevaju značajnu snagu (više od 2/3 snage turbine) između pojedinih se grupa stupnjeva osigurava među[[hlađenje]] zraka. Za poboljšanje rada uvodi se i međuizgaranje, kada se turbina najčešće sastoji od dvije grupe turbinskih stupnjeva između kojih se nalazi dodatna komora izgaranja. Kako bi se iskoristio dio topline ispušnih plinova na izlasku iz turbine, plinovi se prethodno uvode u [[izmjenjivač topline]] u kojem predgrijavaju zrak što ulazi u komoru izgaranja.

U komoru izgaranja plinske turbine otvorenoga sustava dovodi se atmosferski zrak, a razvijeni plinovi izgaranja ispuštaju se u [[atmosfera|atmosferu]]. Taj je sustav jednostavan i ekonomičan, pa se zato najčešće primjenjuje. Kako plinovi nastali izgaranjem goriva preuzimaju ulogu radnoga [[fluid]]a, [[gorenje|izgaranje]] mora biti potpuno kako se turbina i izmjenjivač topline ne bi zaprljali. Plinska turbina otvorenoga sustava primjenjuje se u turbomlaznim motorima [[zrakoplov]]a, za pogon brzih ratnih [[brod]]ova, [[lokomotiva]], [[električni generator|električnih generatora]] i slično. Plinske turbine zatvorenoga sustava manje se koriste. Kod njih je radni fluid vrući zrak koji struji kroz kompresor, [[Predgrijač zraka|zagrijač zraka]], turbinu, [[hladnjak]] i ponovno prema kompresoru. Zrak se zagrijava prolaskom kroz [[cijev]]ne snopove zagrijača, koji se griju izgaranjem goriva. Radni fluid nije u dodiru s plinovima izgaranja, pa se mogu koristiti manje kvalitetna i jeftinija goriva, bez opasnosti od prljanja turbine i izmjenjivača topline. Osim toga, prednost je zatvorenoga sustava u tlaku zraka koji se na ulasku u kompresor može održavati višim od [[Atmosferski tlak|atmosferskoga]], što pridonosi razmjernomu povećanju cjelokupnoga tlaka u turbini, a time i njezine [[snaga|snage]].

Prvu plinsku turbinu patentirao je britanki inženjer John Barber 1791., no njezin je rad bio dostatan tek za stlačivanje zraka. Do značajnijega razvoja došlo je u drugoj polovini 19. stoljeća, prije svega zahvaljujući razvoju učinkovitijih turbokompresora. Godine 1930. Frank Whittle [[patent]]irao je primjenu plinske turbine za [[mlazni motor]] zrakoplova, a prvi je takav zrakoplov izrađen u njemačkoj tvornici ''Heinkel'' 1939. Nakon snažnog razvoja koji je potom slijedio, to je do danas ostalo najznačajnije područje primjene plinske turbine. <ref> '''plinska turbina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48744] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Whittle, Frank}}
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]

Frank Whittle - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica