Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:26:21Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:26
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Frank Lloyd Wright'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Frank Lloyd Wright'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Frank Lloyd Wright		\|ime = Frank Lloyd Wright
	\|period = [[funkcionalizam]]<br>([[organička arhitektura]])		\|period = [[funkcionalizam]]<br>([[organička arhitektura]])

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:30:56Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:30
Redak 77:		Redak 77:

	== Filozofija rada i značaj ==		== Filozofija rada i značaj ==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta]]		\|ime mjesta = [[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta]]
	\|slika = NYC - Guggenheim Museum.jpg		\|slika = NYC - Guggenheim Museum.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T22:27:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:27
Redak 96:		Redak 96:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{Commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:22:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Frank Lloyd Wright
|period = [[funkcionalizam]] ([[organička arhitektura]])
|slika = Frank_Lloyd_Wright_portrait.jpg
|veličina = 250px
|opis = F. L. Wight 1954. god.
|rođenje = [[8. lipnja]] [[1867.]] [[Richland Center, Wisconsin]]
|smrt = [[9. travnja]] [[1959.]] [[Phoenix]], [[Arizona]]
|vrsta = [[arhitektura]]
|praksa = [[Sveučilište Wisconsin–Madison]], [[Louis Sullivan|Adler & Sullivan]]
|utjecao = [[Ludwig Mies van der Rohe]], [[internacionalni stil]]
|utjecali= [[kolonijalna arhitektura]], [[Louis Sullivan]]
|djela = [[Kuća Robie]] ''[[Fallingwater]]'' [[Sjedište tvrtke Johnson Wax]] [[Guggenheim muzej u New Yorku]]
|potpis = Frank Lloyd Wright signature.svg
}}
'''Frank Lloyd Wright''' ([[Richland Center, Wisconsin]], [[8. lipnja]], [[1867.]] - [[Phoenix, Arizona|Phoenix]], [[9. travnja]], [[1959.]]), istaknuti [[SAD|američki]] [[arhitekt]], dizajner interijera, spisatelj i predavač prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Dizajnirao je više od 1.000 objekata od kojih je izgrađeno skoro 500. U posljednjima je izražavao svoju filozofiju „organičke arhitekture” u kojoj je pokušao ostvariti sklad ljudi s okolišem. Wright je također napisao 20 knjiga i mnoge članke, te je bio popularan predavač u SAD-u i Europi. Već slavan za života, 1991. godine ga je Američki institut arhitekata (''American Institute of Architects'', AIA) proglasio „najvećim američkim arhitektom svih vremena”<ref>Mike Brewster, ''[http://www.businessweek.com/bwdaily/dnflash/jul2004/nf20040728_3153_db078.htm Frank Lloyd Wright: America's Architect]'', Business Week (The McGraw-Hill Companies) {{eng oznaka}} Preuzeto 8. siječnja 2013.</ref>.
[[Datoteka:Fallingwater 570316cv.jpg|lijevo|mini|<center>''[[Fallingwater]]'', Mill Run, [[Pennsylvania]] (1936.-39.) je jedno od Wrghtovih najslavnijih djela i djelo koje utjelovljuje njegovu ideju [[organička arhitektura|organičke arhitekture]].]]
==Životopis==
[[Datoteka:Frank_Lloyd_Wright.jpg|mini|lijevo|<center>Wrightova kuća u [[Oak Park]]u, [[Illinois]] (1909.)]]
Rođen je 1867. god. kao ''Frank Lincoln Wright'' u malom mjestu, [[Richland Center, Wisconsin]]. Oba roditelja, otac William Cary Wright (1825.–1904.), putujući baptistički svećenik i učitelj glazbe, i majka Anna Lloyd Jones (1838./39.–1923.), učiteljica, su mu bili snažne individualne osobnosti koje je zanimala umjetnost; što su prenijeli na svog sina. Kada mu je bilo 14 godina, njegovi su se roditelji razveli i on ostaje sa svojom majkom, te mijenja svoje srednje ime iz Lincoln u Lloyd u čast majčine obitelji, Lloyd Jones. Wright je kasnije tvrdio da više nikada nije vidio svog oca<ref>Frank Lloyd Wright, ''An Autobiography'', Duell, Sloan and Pearce, New York City, 1943., str. 51.</ref>.

Nakon djetinjstva provedenoga na farmi u [[Spring Greene]]u, odlazi [[1886.]] god. na studij u [[Sveučilište Wisconsin–Madison]]. Gladan arhitektonskog znanja i naobrazbe, koje mu Svučilište Wisconsina nije moglo pružiti, Wright prekida studij nakon dvije godine<ref name=VOA>''[https://ba.voanews.com/a/a-37-2008-06-08-voa3-86251612/1177312.html Frank Lloyd Wright]'', Voice of America, 8. lipnja 2008.; Pristupljeno 12. srpnja 2019.</ref> i odlazi u[[Chicago]], te dobiva posao crtača za osam dolara tjedno, u tvrtki arhitekta Josepha Lymana Silsbeeja. Potreba za uzdržavanjem majke i sestara vodi Wrighta ubrzo u potragu za bolje plaćenim poslom i nalazi ga 1888. god. u prestižnoj tvrtci ''Adler and Sullivan'' gdje stupa u atelje vodećeg američkog arhitekta [[Louis Sullivan|Louisa Sullivana]].
[[Datoteka:Robie House.jpg|mini|lijevo|<center>[[Robie kuća]], [[Chicago]], Illinois (1909.)]]
Pored praktičnog iskustva kojeg je tu stekao, za njegovo umjetničko formiranje bilo je odlučno još nekoliko elemenata. Došavši iz provincije sačuvao je ljubav za kolonijalnu arhitekturu, njenu udobnost i povezanost s pejzažom. Bliske su mu ideje J. Ruskina, E.-E. Violet-le-Duca i arhitekata s istočne američke obale koji se inspiriraju na tradicijama stare georgijanske arhitekture (McKim, Mead, Richardson).

===Rana karijera===
[[Datoteka:Looking at Taliesin from Hill Crown.jpg|mini|<center>[[Taliesin (studio)]], [[Spring Green]], [[Wisconsin]] (1911.)]]
[[Slika:TaliesinWest03_gobeirne.jpg|mini|<center>Taliesin West, [[Scottsdale]], [[Arizona]]. Wrightov dom od 1937. do smrti 1959. god.]]
Napustivši [[1893.]] atelier ''Adler & Sullivan'', Wright se još jače priklanja tradiciji i projektira niz objekata osebujnoga pečata: kuće Winslow u River Forestu (1893.), Husser u [[Chicago|Chicagu]] ([[1899.]]) i River Forest Golf Club ([[1898.]]).

Oko [[1900.]] zanosi se [[japan]]skom arhitekturom i inspirirajući se njome uspijeva stvoriti građevni tip koji varira u nizu poznatih „prerijskih kuća”, tako nazvanih jer su naglašenom vodoravnošću podsjećale na [[prerija|prerijski]] krajolik američkog Zapada<ref>[http://www.loc.gov/exhibits/flw/flw.html Frank Lloyd Wright. Designs for an American Landscape 1922-1932]</ref>.

S „prerijskim kućama” jedna je arhitektonska misao bila iscrpljena i već [[1910.]] se u njegovom radu javljaju prvi znakovi krize. Boravak u Europi [[1911.]] nije mu ispunio očekivanja i ostao je praktično bez utjecaja na njegov rad<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.biographyshelf.com/frank_lloyd_wright_biography.html |accessdate=29. travnja 2007. |title=Autobiografski detalji Frank Lloyd Wrighta |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071022132326/http://biographyshelf.com/frank_lloyd_wright_biography.html |archivedate=22. listopada 2007. }}</ref>. Po povratku napušta svoju suprugu Catherine Tobin i dom u Oak Parku, te gradi osobnu kuću i [[Taliesin (studio)]] u Spring Greenu ([[Wisconsin]]) u kojoj prvi put primjenjuje razvedeni [[tlocrt]] s unutarnjim [[dvorište]]m. Taliesin, što na velškom jeziku znači „sjajna lica”, bio je dom Wrightu i njegovoj ljubavnici, Margaret Mamah Cheney, koja je, kao i Wright, bila u braku<ref name=VOA/>. Taliesin je dva puta izgorio i Wright ga je oba puta ponovno izgradio. Prvi požar 1914. god. je podmetnuo sluga koji je sjekirom ubio Margaret, njeno dvoje djece kad su pokušali pobjeći iz kuće koju je zahvatila vatra. Wright je bio shrvan, ali njegov kreativni duh nije klonuo, samo je još dublje zaronio u posao<ref name=VOA/>.

Wright se tri puta ženio. Nakon konačnog razvoda od Kitty Wright 1922. god. oženio je svoju ljubavnicu Maude “Miriam” Noel 1923. god., no brak je propao nakon samo godinu dana i oni su se razveli 1927. god. Njegova treća, i posljednja, supruga bila je Olga Milanov Hinzenberg, rođena Lazović u Crnoj Gori, s kojom je živio u Taliesinu III., kako je Wright nazvao Taliesin nakon obnove poslije drugog požara 1925. god.

===Kasnija karijera===
[[Datoteka:Solomon R. Guggenheim Museum (48059131351).jpg|mini|<center>[[Guggenheim muzej u New Yorku]] (1959.) otvoren je šest mjeseci nakon smrti arhitekta]]
Početkom tridesetih, nakon izložbe arhitekture [[Internacionalni stil|Internacionalnog stila]] u njujorškom [[MoMA|Muzeju moderne umjetnosti]] 1932. god., zavladao je stil „[[Bauhaus]] izbjeglica”, [[Walter Gropius|Waltera Gropiusa]] i [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga van der Rohea]], a Wrighta su već bili otpisali, kao beznadnu zalaznicu<ref name=VOA/>.

S kućom Kaufmann (''[[Fallingwater]]'') u Connellsvilleu ([[1936.]]) u kojoj je dao jedno od remek-djela moderne arhitekture započinje drugo plodno razdoblje Wrightova opusa, tzv. „usonian kuće” (''usonian'' - stanovnik SAD-a).

Poslije Fallingwatera slijede još i Johnson Wax Building, u Racineu, u Wisconsinu, a nakon nje zgrada [[Guggenheim muzej u New Yorku|njujorškog muzeja Guggenheim]] (1943.).

Godine [[1938.]] sagradio je vlastitu kuću [[Taliesin West]] u pustinji kraj [[Phoenix]]a; tu je ostao do kraja života stvorivši od sebe svojim življenjem izvan civilizacije gotovo mitsku ličnost. Umro je 1959. godine od raka stomaka, prije dovršenja muzeja Guggenheim.

==Djela==
[[Datoteka:Oak Park Il Unity Temple9.jpg|mini|<center>''[[Unity Temple]]'', [[Oak Park]], [[Illinois]], 1908.]]
{{glavni|Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta}}
Po bogatstvu i raznovrsnosti stvaralačkih ideja, Wrightovom opusu u modernoj arhitekturi doista nema premca. Za svog dugog života i duge karijere, Wright je izradio projekte za oko tisuću građevina, među njima i za banke i hotele, poslovne zgrade i crkve, jednu benzinsku crpku, jednu sinagogu, jedan ''beer garden''. Realizirano je oko 380 njegovih projekata, od kojih se oko 280 održalo do današnjeg dana<ref name=VOA/>.
[[Datoteka:Hollyhock House.JPG|mini|<center>''[[Hollyhock House]]'', Hollywood Boulevard, [[Los Angeles]], [[California]], 1922.]]
Prvi Wrightovi radovi, nastali još u ateljeu Sullivana, osobna kuća u Oak Parku ([[1889.]]) i kuća Charnley u Chicagu ([[1891.]]), na tragu su američke ladanjske arhitekture - duge, niske kuće, s naglašenom horizontalnošću, asimetričnim tlocrtima, kontinuiranim unutarnjim prostorima, prostorima koji su, za razliku od „zatvorenih” bili „definirani prostori”, te naglašenoj povezanosti s pejzažom.
[[Datoteka:Fallingwater sitting area.jpg|mini|<center>Unutrašnjost kuće ''[[Fallingwater]]'' s namještajem koji je dizajnirao F.L. Wright, 1936.]]
Osnovno je obilježje Wrightovih „prerijskih kuća” vodoravna raščlanjenost, niski krovovi s velikim površinama koje strše izvan objekta koji ima brojne kvadratične zidove koji podsjećaju na [[kubizam|kubističku]] estetiku. Ideja kontinuiranog unutarnjeg prostora, koju je Wright razradio već u ranijim objektima, dobila je novu formulaciju u obliku ukrštenog tlocrta koji se sažimlje u središnjem prostoru („dvorani”) u kojemu je smješten [[kamin]]: kuće Willitts u Highland Parku (1902.), Heurtley u Chicagu ([[1902.]]), Bradley i Hickox u Kankakeeu (1900.), Martin u Buffalou ([[1904.]]), Coonley u Riversideu (1908.), Roberts u River Forestu ([[1908.]]), Gale u Oak Parku ([[1909.]]) i najljepša među njima, [[Robie House]] u Chicagu (1909.)<ref>[http://www.wrightplus.org/ FLW Home and Studio, Robie House] na ''Frank Lloyd Wright Preservation Trust''</ref>. ''Robie House'' je horizontalno raščlanjena, s ravnom, širokom strehom i centralno smještenim kaminima, te je jedan od najljepših primjera tog ranog dizajna.

U „prerijskim kućama” Wright je stvorio prototip američke rezidencijalne arhitekture, pomirivši tradiciju i potrebu za suvremeno oblikovanim prostorom. Istovremeno, nastaju i njegovi prvi objekti u [[armirani beton|armiranom betonu]] u kojima kubičnim formama teži prema skulpturalnoj jasnoći volumena i monumentalnosti: uredska [[zgrada Larkin]] u [[Buffalo]]u (1904., srušena [[1950.]]), ''[[Unity Temple]]'' u Oak Parku ([[1906.]]) i hotel u Mason Cityju (1909.).

[[Taliesin (studio)]] (1911.), iako predviđa neka kasnija rješenja, značajniji je kao gesta povratka [[pejzaž]]u i traženju neposrednijega kontakta s ambijentom prirode.

Tragajući za izvornim oblikom i dalekom prošlošću američkog kontinenta Wright se oduševljava [[megalit]]ičkim [[konstrukcija]]ma i masivnim zdanjima [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovske Amerike]]. Iz toga izviru masivnost i monumentalnost kao osnovne značajke projekata realiziranih u ovom razdoblju: Midway Gardens u Chicagu ([[1914.]]) i Imperial Hotel u Tokiju ([[1922.]]). Tek oko [[1930.]] Wright počinje asimilirati europska iskustva prihvaćajući nove materijale, nove konstruktivne metode i novu estetiku.
[[Datoteka:Johnsonwax600.jpg|mini|<center>Unutrašnjost velike radionice u [[Sjedište tvrtke Johnson Wax|Sjedištu tvrtke Johnson Wax]], [[Racine]], [[Wisconsin]] (1936.-39.)]]
''[[Fallingwater]]'' (1936.), jedno od remek-djela moderne arhitekture, predstavlja Wrightovu [[organička arhitektura|organičku arhitekturu]]. Osnovne su karakteristike ovih objekata povezanost s pejzažom, slobodan tlocrt koji je preko verandi ili staklenih stijena povezan s vanjskim prostorom, te naglašavanje plastike krovišta. U njima je na suvremen način razrađena prostorna i plastična koncepcija ranijih prerijskih kuća.
Među najpoznatijim objektima ladanjskog tipa su „usonian kuće”: [[Jacobs House I.]], [[Madison, Wisconsin]] (1937.), Hanna u Palo Altu ([[1937.]]), Goetsch-Winkler u Okemosu ([[1939.]]), Sturgis kraj Los Angelesa (1940.), Lloyd Lewis u Libertsvilleu ([[1940.]]), Pauson kraj Phoenixa (1940.) i Jacobs House II. u Madisonu ([[1948.]])<ref>[http://architecture.about.com/library/bl-wright-list.htm Potpun popis Wrightovih građevina]</ref>. U trgovini Morris u San Franciscu ([[1949.]]) javlja se motiv kružne rampe kojom je postignut snažan prostorni efekt. Ona je još jače izražena na kući njegova sina Daniela Wrighta u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]] ([[1952.]]), a kulminira u njegovu posljednjem djelu [[Guggenheim muzej u New Yorku|Guggenheimovu muzeju]] u [[New York]]u (1943.-[[1959.]]). Ovo je njegova možda najuspješnija građevina koje u sebi nosi Wrightovu koncepciju kontinuiranog prostora.

Posthumno se prišlo realizaciji njegova grandioznog projekta za komunalni centar Marine Country u Kaliforniji ([[1962.]]).
Pored realiziranih projekata, izradio je više vizionarskih rješenja: za središta [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburg]]a i [[Bagdad]]a, projekt za neboder visok 1600 m i čuveni ''[[Broadacre plan]]'' ([[1955.]]) u kojem daje prijedlog za sustavnu urbanizaciju zemlje.

Ostavio je za sobom i golem literarni opus u kojem je pored teoretskih i stručnih pogleda sadržan i bogat autobiografski materijal.

<gallery>
Slika:Imperial Hotel Wright House.jpg|<center>Carski hotel, [[Tokyo]], Japan (1915.-23., )
Slika:Johnsonwax01.jpg|<center>[[Sjedište tvrtke Johnson Wax]], [[Racine]], [[Wisconsin]] (1936.-51.)
Slika:Jacobs First House - back 02.jpg|<center>[[Jacobs House I.]], [[Madison, Wisconsin]] (1937.)
Slika:Weltzheimer_Johnson_House_2010.jpg|<center>Kuća Charlesa Weltzheimera, Obelin, [[Ohio]] (1948.)
Slika:Guggenheim_flw_show.jpg|<center>Unutrašnjost [[Guggenheim muzej]]a u [[New York]]u
</gallery>

== Filozofija rada i značaj ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta]]
|slika = NYC - Guggenheim Museum.jpg
|godina = [[2019.]] (43. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1496 1496]
|država = {{ZD+X/S|SAD}}
}}
Wright je, bez sumnje, jedna od najkontradiktornijih ličnosti u modernoj arhitekturi. Do kraja života ostao je individualist podjednako u načinu života i umjetničkom shvaćanju, pa ipak njegov opus predstavlja značajno poglavlje suvremene arhitekture.

Prvi je intuitivno naslutio i razradio ideju kontinuiranog unutarnjeg prostora, koju su europski arhitekti započeli rješavati znatno kasnije. [[Europa|Europskom]] racionalizmu, koji je probudio zanimanje za rješavanje konstruktivnih metoda i za socijalne aspekte, on je suprotstavio organičko shvaćanje arhitekture koje u centar stavlja čovjeka pojedinca i njegov odnos prema ozračju u kojem živi. Za njega, dom je bio „nešto što će na svom mjestu u krajoliku služiti na čast horizontu i postati organički dio pejzaža”. Stoga Wright svaki projekt rješava neovisno od prijašnjega kao singularnu i neponovljivu kreaciju.

Snaga i originalnost njegove vizije dobivaju osobitu potvrdu u posljednjem razdoblju u kojemu je, prihvativši europska iskustva, stvorio djela koja po svojoj poetičnosti i plastičnoj slobodi zacrtavaju nove putove arhitektonskog oblikovanja. Iako ponekad opterećen literarnošću i simbolikom, Wrightov opus po bogatstvu stvaralačkih ideja i raznovrsnosti nema premca u modernoj arhitekturi.

God. 2019. [[UNESCO]] je upisao osam njegovih djela, koje je arhitekt projektirao tijekom prve polovice 20. stoljeća, na [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] jer „predstavljaju „[[organička arhitektura|organičku arhitekturu]]” koju je razvio Wright, a koja uključuje otvoreni plan, zamagljivanje granica između vanjskog i unutarnjeg prostora i dotad neviđeno korištenje materijala kao što su čelik i beton. Svaka od tih zgrada nudi inovativna rješenja za potrebe stanovanja, bogoslužja, rada ili dokolice. Wrightov rad iz tog razdoblja imao je snažan utjecaj na razvoj moderne arhitekture u Europi”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2006/ Two cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List], službene stranice UNESCO-a, 7. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2019.</ref>.

==Izvori==
{{Commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[https://web.archive.org/web/20140604215218/http://www.franklloydwright.org/ Zaklada Frank Lloyd Wright] - službene stranice
*[http://www.savewright.org/ Frank Lloyd Wright Building Conservancy]
*[http://www.pbs.org/flw/ Frank Lloyd Wright], PBS [[dokumentarac]], autor [[Ken Burns]]

{{GLAVNIRASPORED:Wright, Frank Lloyd}}
[[Kategorija:Američki arhitekti]]
[[Kategorija:Moderni arhitekti]]

Frank Lloyd Wright - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica