Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:28:38Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Frank Gehry'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Frank Gehry'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Frank O. Gehry		\|ime = Frank O. Gehry
	\|period = [[postmoderna arhitektura]] ([[dekonstruktivistička arhitektura]])<br>[[high-tech arhitektura]]		\|period = [[postmoderna arhitektura]] ([[dekonstruktivistička arhitektura]])<br>[[high-tech arhitektura]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T22:54:43Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 22:54
Redak 69:		Redak 69:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T05:44:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Frank O. Gehry
|period = [[postmoderna arhitektura]] ([[dekonstruktivistička arhitektura]]) [[high-tech arhitektura]]
|slika = Turner 07 FGLecture.JPG
|veličina =250px
|opis = Frank Gehry prima Nagradu Henry C. Turner 2007. god.
|rođenje = [[28. veljače]] [[1929.]] [[Toronto]], [[Kanada]]
|smrt =
|nacionalnost = [[Kanada|kanadsko]]/[[SAD|američko]] (1947.)
|vrsta = [[arhitektura]], [[dizajn]], [[kiparstvo]]
|praksa = Gehry Partners, LLP
|utjecao = [[Vlado Milunić]]
|utjecali = [[Walter Gropius]], [[Mies van der Rohe]], [[Marcel Breuer]]
|djela = [[Kuća Gehry]] [[Plešuća kuća]] [[Muzej Guggenheim u Bilbau]] [[Koncertna dvorana Walt Disney]] ''[[Experience Music Project]]''
|nagrade = Zlatna medalja AIA [[Pritzkerova nagrada]] (1989.)
|potpis =
}}
'''Frank Owen Gehry''', rođen kao '''Ephraim Owen Goldberg''' ([[Toronto]], [[Kanada]], [[28. veljače]] [[1929.]]-) kanadsko-američki [[arhitektura|arhitekt]], dobitnik [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerove nagrade]]. Poznat je po zgradama s velikim oblinama, često prekrivenim sjajnim metalima, od kojih su mnoge su postale turističke atrakcije.
[[Datoteka:Guggenheim-bilbao-jan05.jpg|mini|lijevo|300px|<center>[[Muzej Guggenheim u Bilbau]] iz 1997. god. je najpoznatije djelo Franka Gehryja koje označava prekretnicu suvremene arhitekture, ali i Gehryjeve karijere jer je tek poslije ovog djela počeo dobivati velike projekte, nakon duge karijeri priznatih projekata „na papiru”.]]
== Životopis ==
Frank Gehry je rođen u [[Toronto|Torontu]], u roditelja koji su bili poljski [[Židovi]]<ref>http://isurvived.org/InTheNews/JewishMuseum-Poland.html</ref>. Kao dijete bio je kreativan, a njegovu je kreativnost poticala baka Caplan s kojom je izrađivao razne predmete od komadića drveta<ref>http://www.salon.com/people/bc/1999/10/05/gehry/index.html</ref>. Godine [[1947.]] seli se u Kaliforniju gdje radi kao vozač kamiona.
[[Datoteka:Gehry House - Image01.jpg|mini|lijevo|<center>[[Kuća Gehry]], [[Santa Monica]], Kalifornija (1971.-78.)]]
Godine [[1951.]] završio je studij arhitekture na ''University of Southern California'' God. 1952. oženio je Anitu Snyder, koja mu je savjetovala da promijeni ime. Zajedno imaju dvije kćerke, a razveli su se 1966. god.

Od [[1956.]] do [[1957.]] godine studirao je [[urbanizam]] na „Graduate School of Design“ na [[Harvard]]skom sveučilištu. Potom je dvije godine radio u uredu ''[[Welton Becket]] & Associates'' u [[Los Angeles]]u (1957.-58.), a zatim kod arhitekta [[Victor Gruen|Victora Gruena]]. God. 1961. god. kod Andréa Remonda u [[Pariz]]u.
[[Datoteka:Vitra_Design_Museum.JPG|mini|lijevo|<center>Muzej dizajna Vitra, [[Weil am Rhein]], [[Njemačka]] (1989.)]]
Godine [[1962.]] osnovao je svoju tvrtku ''Frank O. Gehry Associates'' u [[Los Angeles]]u. Njegovi prvi projekti su bili trgovački centri i slična trgovačka zdanja. Tijekom 1970-ih ostvario je suradnju sa suvremenim umjetnicima iz Los Angelesa, koji su snažno utjecali na njegov stil. Prva građevina u njegovom eksperimentalnom stilu bila je njegova osobna kuća u [[Santa Monica|Santa Monici]] 1979. godine, [[Kuća Gehry]], koju je izgradio za svoju novu obitelj nakon druge ženidbe 1975. god. U njoj još uvijek živi sa svojom ženom, [[Panama|Panamkom]] Bertom Isabelom Aguilera, s kojom ima dva sina.
[[Datoteka:Weisman_Art_Museum.jpg|mini|<center>Muzej umjetnosti Frederick Weisman, [[Minneapolis]], [[Minnesota]] (1993.)]]
Od 1967.-69. god. je bio gostujući predavač na Kalifornijskom sveučilištu, a 1972. je postao profesor-asistent na Sveučilištu južne Kalifornije, da bi 1974. god. je postao članom Američkog instituta arhitekata (AIA). Od 1979. god. se udružio s arhitektom Kruegerom, s kojim je osnovao ured ''Gehry & Krueger Inc.'' i postao je gostujući predavač na [[Harvard]]skom postdiplomskom studiju dizajna. Nakon uspjeha na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bienalu]] 1980., 1987. je postao članom Američke akademije umjetnosti, a 1988. god. profesorom na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]].
[[Datoteka:Case_danzanti.jpg|mini|<center>[[Plešuća kuća]] u [[Prag]]u (1992.-96.) je zajedničko djelo Gehryja i [[Vlado Milunić|Vlade Milunića]]]]
God. 2006. [[Sydney Pollack]], Gehryjev dugogodišnji prijatelj, snimio je [[dokumentarac]] „Skice Franka Gehryja” o životu slavnog arhitekta. U filmu su prikazane brojne Gehryjeve građevine, te intervjui s mnogim slavnim osobama kao što su: [[Bob Geldof]], [[Dennis Hopper]], [[Charles Jencks]], [[Philip Johnson]], [[Robert Rauschenberg]], [[Edward Ruscha]], [[Julian Schnabel]] i dr.

Danas uživa status „arhitektonske zvijezde”, premda sam Gehry odbija taj populistički pojam, i jedan je od najpoznatijih, ako ne najpoznatiji arhitekt na svijetu. Također uživa velik financijski uspjeh, usprkos činjenici da su njegovi projekti iznimno skupi i često su znali premašiti inicijalni proračun (poput Koncertne dvorane Walt Disney koja je koštala 174 milijuna [[$]] više, što je dovelo do izvansudske pogodbe<ref>Patricia Mackay i Richard Pilbrow, ''[http://www.amazon.co.uk/gp/product/1904031234?ie=UTF8&tag=theatproje-21&linkCode=as2&camp=1634&creative=6738&creativeASIN=1904031234 Walt Disney Concert Hall: The Backstage Story]'', Entertainment Technology Press, 2003., Cambridge {{ISBN|1-904031-23-4}}</ref>).

Od 2011. god. je profesor na Sveučilištu južne Kalifornije (USC) i trenutno se u svijetu gradi više od 20 njegovih projekata.

== Djela ==
[[Datoteka:Aerial_view_of_EMPSFM.jpg|mini|<center>''[[Experience Music Project]]'', [[Seattle]], SAD (2000.)]]
Od 1969.-73. god. Gehry je izradio seriju [[namještaj]]a od valovitog [[karton]]a za pakiranje, otkrivši da ga presavijanje nekoliko puta u različitim pravcima čini jako dugotrajnim<ref>[http://www.powerhousemuseum.com/collection/database/?irn=12217&search=gehry&images=&c=&s= Wiggle' chair by Frank Gehry, 1969 - 1972] {{eng oznaka}} Preuzeto 16. siječnja 2013.</ref>. Ovaj namještaj, koji je on nazvao ''Easy Edges'' („Laki rubovi”), je donekle bio zaslužan za njegovu slavu koju je stekao kao arhitekt 1970-ih. U to vrijeme je eksperimentirajući na svojoj kući ([[Kuća Gehry]]) s „jeftinim materijalima” poput žice, šperploča i valovitih limova oblikovao svoj [[dekonstruktivizam|dekonstruktivistički]] stil oblikovanja arhitektonskih [[konstrukcija]] u neobičnim [[kip]]arskim formama.

Naposlijetku je Gehry prešao na kombinaciju snažnih zavojitih formi s masivinim dekonstruktivističkim volumenima. Takve građevine izgledaju kao da eksplodiraju, tope se ili daju utisak izobličenosti<ref>[http://www.greatbuildings.com/architects/Frank_Gehry.html Kratka biografija] {{eng oznaka}} Preuzeto 16. siječnja 2013.</ref>. Njegove, obično velike građevine od betona i čelika su oblikovane s posebnom pozornošću na kretanje ljudi kroz nju i kulturni kontekst njezina smještaja.

===Kronološki popis značajnijih djela===

* [[Kuća Gehry]], [[Santa Monica]], [[Kalifornija]], [[SAD]] (1971.-78.)
* ''Santa Monica Place'', Santa Monica, Kalifornija, SAD (1980.)
* Akvarij marine Cabrillo, [[San Pedro]], Kalifornija, SAD (1981.)
* Izložbena zgrada ''Air and Space'' u Kalifornijskom muzeju znanosti i industrije, [[Los Angeles,]] Kalifornija, SAD (1984.)
* Muzej dizajna Vitra, [[Weil am Rhein]], [[Njemačka]] (1989.)
* Olimpijska riba (skulptura), [[Barcelona]], [[Španjolska]] (1992.)
* Muzej umjetnosti Frederick Weisman, [[Minneapolis]], [[Minnesota]], SAD (1993.)
* [[Plešuća kuća]], [[Prag]], [[Češka Republika]] (1995.)
* [[Guggenheimov muzej u Bilbau]], Španjolska (1997.)
* ''Der Neue Zollhof'' (stambeno naselje), [[Düsseldorf]], Njemačka (1999.)
*''[[Experience Music Project]]'', [[Seattle]], SAD (2000.)
* Zgrada DZ Banke, [[Berlin]], Njemačka (2000.)
* Gehryjev toranj, [[Hanover]], Njemačka (2001.)
* [[Disneyeva koncertna dvorana]], [[Los Angeles]], SAD (2003.)
* Paviljon Jay Pritzker i pješački most BP, [[Chicago]], [[Illinois]], SAD (2004.)
* Hotel Marqués de Riscal Vineyard, [[Elciego]], Španjolska (2006.)
* Zgrada IAC, [[New York]], SAD (2007.)
* Umjetnička galerija Ontarija, [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] (2008.)
* Kampus Novartis Pharma A.G., [[Basel]], [[Švicarska]] (2009.)
* Savjetodavni centar Danskog udruženja raka, [[Aarhus]], [[Danska]] (2009.)
* Muzej umjetnosti Ohr-O'Keefe, [[Biloxi]], [[Mississippi]], SAD (2010.)
* ''New York by Gehry'', neboder na adresi 8 Spruce Street, New York, SAD (2010.)
* Guggenheim muzej u Abu Dabiju, [[Abu Dabi]], [[UAE]] (u izgradnji od 2006.)
* ''Torre la Sagrera'', Barcelona, Španjolska (u izgradnji od 2009.)

== Izvori ==
{{commonscat}}
{{izvori}}

{{Dobitnici Pritzkerove nagrade}}

{{GLAVNIRASPORED:Gehry, Frank}}
[[Kategorija:Američki arhitekti]]
[[Kategorija:Arhitekti postmoderne]]
[[Kategorija:Dobitnici Pritzkerove nagrade]]

Frank Gehry - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica