Suradnik10 u (test) 00:21, 16. ožujak 2026.

2026-03-16T00:21:27Z

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2026. u 00:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Franjo Trenk'''-->~~{{Infookvir vojna osoba		{{Infookvir vojna osoba
	\|ime = Franjo Trenk		\|ime = Franjo Trenk
	\|slika = Franz von der Trenck 1711 1749 Oberst.jpg		\|slika = Franz von der Trenck 1711 1749 Oberst.jpg
Redak 98:		Redak 98:
	== Zanimljivosti ==		== Zanimljivosti ==
	* Prigodom napada na pruski tabor 1745. godine zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja [[Fridrik II. Veliki\|Fridrika II. Velikog]].		* Prigodom napada na pruski tabor 1745. godine zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja [[Fridrik II. Veliki\|Fridrika II. Velikog]].
			* U čast Franji Trenku zove se jelo iz Slavonije, iz požeškog kraja [[odrezak Barun Trenk]].<ref>Vedran Bošković: [https://www.volim-meso.hr/odrezak-barun-trenk/ '' Odrezak ‘Barun Trenk’ u umaku od gljiva'']. Volim meso. nedatirano. Pristupljeno 16. ožujka 2026.</ref>

	== Unutarnje poveznice ==		== Unutarnje poveznice ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ces oznaka}}' u '{{češ oznaka}}'

2025-05-28T02:15:12Z

Zamjena teksta - '{{ces oznaka}}' u '{{češ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:15
Redak 110:		Redak 110:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.trenkovi-panduri.hr/ Gradska glazba i povijesna postrojba Trenkovi panduri Požega]		* [http://www.trenkovi-panduri.hr/ Gradska glazba i povijesna postrojba Trenkovi panduri Požega]
	* [http://hrobka.kapucini.cz/subdom/hrobka/index.php/cz/kapucinska-hrobka/zivi-mezi-mrtvymi/16-kapucinska-hrobka/frantisek-baron-trenck?start=0 Kapucínská hrobka: František baron Trenck], hrobka.kapucini.cz, {{~~ces~~ oznaka}}		* [http://hrobka.kapucini.cz/subdom/hrobka/index.php/cz/kapucinska-hrobka/zivi-mezi-mrtvymi/16-kapucinska-hrobka/frantisek-baron-trenck?start=0 Kapucínská hrobka: František baron Trenck], hrobka.kapucini.cz, {{češ oznaka}}

	{{GLAVNIRASPORED:Trenk, Franjo }}		{{GLAVNIRASPORED:Trenk, Franjo }}
	[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]		[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
	[[Kategorija:Austrijski vojni zapovjednici]]		[[Kategorija:Austrijski vojni zapovjednici]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T06:09:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Franjo Trenk
|slika = Franz von der Trenck 1711 1749 Oberst.jpg
|opis = Barun Franjo Trenk.
|veličina = 250px
|datum rođenja = [[1. siječnja]] [[1711.]]
|mjesto rođenja = [[Reggio Calabria]]
|datum smrti = [[4. listopada]] [[1749.]]
|mjesto smrti = [[tamnica]] Spielberg u [[Brno|Brnu]]
|nacionalnost =
|puno ime = Franz Seraphicus barun von der Trenck<ref name="hipsb.hr">[http://hipsb.hr/wp-content/uploads/2015/05/sazetak_trenck.pdf ''Memoari baruna Franje Trencka''], Predgovor, str. 7., prir. Alexander Buczynski, sur. Milan Vrbanus i Mica Orban Kljajić, Hrvatski institut za povijest - Podružnica Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2015., hipsb.hr, pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref>
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule = [[barun]]
|knjige = ''Merckwürdiges Leben und Thaten Des Welt-berühmten Herrn Francisci Frey-Herrn von der Trenck''
|služba =
|čin = [[pukovnik]]
|ratovi = [[Austrijski nasljedni rat]] (1740.-1748.), [[Drugi šleski rat]] (1744.-1745.)
|bitke = bitka kod Stockstadta (1743.), bitka za Soor (30. rujna 1745.)
|vojska = austrijska vojska, ruska vojska
|rod =
|jedinice = husarska pukovnija grofa Kumingtona, Trenkovi panduri
|zapovijedao =
|odlikovanja =
}}

'''Franjo Trenk''', [[Njemački jezik|njemački]]: Franz von der Trenck, ([[Reggio Calabria]], [[Italija]], [[1. siječnja]] [[1711.]] - [[tamnica]] Spielberg u [[Brno|Brnu]], [[4. listopada]] [[1749.]]), bio je [[Austrija|austrijski]] [[pukovnik]].

== Životopis ==
Franjo Trenk rodio se je u Reggio Calabriji 1711. godine. Rodio se je kao treće dijete u obitelji oca baruna Ivana Trenka (njem. Johann Heinrich von der Trenck) i majke Marie Anne von Ketteler. Otac mu je bio vojni zapovjednik [[Slavonski Brod|brodske]] Tvrđave,<ref name="sbplus">Željko Mužević, [http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/kultura/knjizevnost/barun_trenck_vojnicka_legenda_ili_ljubavnik.aspx#.WAXUD-V97IU Barun Trenck: vojnička legenda ili ljubavnik?], sbplus.hr, 16. svibnja 2015., pristupljeno 18. listopada 2016.</ref> a on je odgojen kod šopronskih ([[Oedenburg]]) i [[Požega|požeških]] [[isusovci|isusovaca]]. Godine [[1728.]] stupio je u pješačku pukovniju grofa Nikole Pálffyja br. 8, koju je službu napustio [[1731.]] godine. Od 1731. do [[1737.]] godine živio je na svom imanju Brestovac. Kada mu je 1737. godine od [[Kuga|kuge]] umrla supruga (barunica Josephine von Tillier) i četvero male djece,<ref name="Husić">Marta Husić, [https://povijest.net/franjo-barun-trenk-franz-seraph-freiherr-von-der-trenck/ ''Franjo barun Trenk – Franz Seraph Freiherr von der Trenck''], povijest.net, 9. studenoga 2011., preuzeto 23. veljače 2013.</ref> ponovno se vojno aktivirao. Od [[1741.]] godine sudjelovao je u austrijskom nasljednom ratu s četom [[Frajkori|dragovoljaca]] i pomilovanih [[Hajduci|hajduka]] poznatih pod imenom '''''[[Trenkovi panduri]]''''', s kojima je uspješno ratovao u [[Šleska|Šleskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Češka|Češkoj]].

Trenk je preživio 102 dvoboja.<ref name="nsk">[http://www.nsk.hr/izdvajamo-s-portala-starih-novina-na-danasnji-dan-barun-franjo-trenk/ ''Izdvajamo s Portala starih novina na današnji dan – Barun Franjo Trenk''], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]], 1. srpnja 2011., pristupljeno 7. travnja 2015.</ref> Što u ratu, što u dvobojima ranjen je 14 puta a dva puta osuđivan je na smrt.<ref name="nsk"/> Bio je sin pukovnika Ivana Henrika, [[Pruska|Prusa]] koji je iz zahvalnosti što je dobio dobru vojnu službu od carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]], prešao na [[katoličanstvo]]. Iako nije bio [[Hrvati|Hrvat]] podrijetlom, pojava baruna Franje Trenka u povijesti hrvatskoga naroda i povijesti ratovanja ostavila je upečatljiv dojam. Pod njegovim zapovjedništvom Hrvati, poglavito iz [[Hrvatska|hrvatske]] regije [[Slavonija|Slavonije]], proslavili su se kao izvrsni ratnici.

Za života je govorio "Ich bin Schlavoner",<ref>[http://www.gmp.hr/images/stories/novosti/dokumenti/Pozesko%20plemstvo_01.pdf Gradski muzej Požega: Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja], str. 16., preuzeto 23. veljače 2013.</ref> i kada je to govorio plemić pruskoga podrijetla, onda je imao dobar razlog za to. Uz njegovu genijalnost Hrvati su u Europu uveli prvu vojnu glazbu, prvi su u Europi koristili [[Turska|turski]] instrument [[činele]].

Koliko su panduri bili cijenjeni kao ratnici govori podatak kako su se u razdoblju njihova ratovanja u cijeloj Europi izrađivali dugi lovački [[nož]]evi s natpisima ''VIVAT PANDUR'' i s vrhom koji se zvao '''pandur spitze'''.

Mnogobrojni Trenkovi protivnici dizali su optužbe protiv Trenka. Uglavnom su ga tužili otpušteni časnici a optuživali su ga za:
* okrutno postupanje s vojnicima i časnicima;
* silovanje žena i djevojaka;
* pronevjeru državne blagajne;
* namjerno puštanje pruskoga kralja [[Fridrik II.|Fridrika II.]], kojega je navodno mogao zarobiti;
* navodno otpremanje 30.000 pušaka u Slavoniju sa svrhom podizanja bune protiv kraljice itd.

Na sudu su se sve optužbe pokazale neutemeljene, međutim njegovi protivnici su neumorno obnavljali postupak. Kraljica je predlagala Trenku neka moli oprost, ali njegov ponos mu to nije dozvoljavao. Osuđen je u [[Beč]]u na gubitak čina i doživotnu tamnicu. O navodnoj [[Autobiografija|autobiografiji]] koja je inspirirala [[Srećko Albini|Srećka Albinija]] za stvaranje [[Opereta|operete]] ''Barun Trenk''<ref name="nsk"/>, postoje [[prijepor]]i<ref>[https://books.google.at/books?id=l6gtBgAAQBAJ&pg=PA373&lpg=PA373&dq=trencks+autobiographie&source=bl&ots=-OKVyzK3mF&sig=J53KFGcBycl5wmSGRdYKfcnn1xI&hl=de&sa=X&ved=0ahUKEwiU293etdXKAhWK1RQKHdgkAZ0Q6AEIOzAE#v=onepage&q=trencks%20autobiographie&f=false Bausteine zur deutschen und italienischen Geschichte: Festschrift zum 70. Geburtstag von Horst Enzensberger], ur. Maria Stuiber, Michele Spadaccini, University of Bamberg Press, Bamberg, 2014., {{ISBN|978-3-86309-264-1}}, fusnota 10 na str 373.</ref>{{fusg|1}}.

Svoj i mladi burni život skončao je u 38. godini, [[4. listopada]] [[1749.]] godine, u tamnici u Spilbergu kraj [[Brno|Brna]], u [[Moravska|Moravskoj]],<ref name="Husić"/> nakon što je napisao oporuku i dvije knjige memoara. Njegovo tijelo, odjeveno u kapucinsku halju, položeno je u kriptu kapucinskoga samostana u Brnu, na zemljanom tlu i s glavom položenom na dvije cigle, a zbog atmosferskih prilika njegovo se tijelo u kripti osušilo i mumificiralo.<ref name="Zoran Vitas">Zoran Vitas, [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-robusno-lice-baruna-trenka-poput-tetovaze-urezao-se-vruci-barut-1263488 ''U robusno lice baruna Trenka poput tetovaže urezao se vrući barut''], vecernji.hr, 12. kolovoza 2018., pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref> Kasnije ga je njegov pranećak Heinrich von Trenck premjestio u lijes sa staklenim poklopcem u kojemu i danas leži.<ref name="Zoran Vitas"/>

== Tradicija i spomen ==
* Trenkovi panduri zadržali su svoj kontinutitet, najduži u povijesti hrvatske vojske, nakon što je Trenkova pukovnija pretvorena u slavonski bataljun [[22. prosinca]] [[1748.]] godine a nekoliko godina kasnije ([[1756.]] godine) slavonski bataljun pretvoren je u ugarsku, [[53. pješačka pukovnija|53. pješačku pukovniju]] koja je s kasnijim sjedištem u [[Zagreb]]u održana sve do [[1918.]] godine.<ref name="Husić"/>
* U Slavoniji u usmenoj predaji žive priče o barunu Trenku u dobrom svjetlu. Bijaše to vrlo neobičan čovjek: izvrstan đak, nadmeni kavgadžija, umjetnik, kockar, ljubavnik, lucidni umjetnik rata, kavge, vrlo vješt borac [[sablja|sabljom]], [[kubura|kuburom]], darežljivi vlastelin, glazbenik i što sve ne!
* U [[Njemačka|Njemačkoj]], Austriji i Hrvatskoj postoje povijesne udruge koje njeguju tradiciju Trenkovih pandura i kada Nijemci viču: "Wir sind Kroaten, wir sind panduren!", onda postoji jak razlog za to.
* U Požegi od [[1881.]] godine djeluje Gradska glazba "Trenkovi panduri", a 1997. godine formirana je Povijesna postrojba "Trenkovi panduri".<ref name="hipsb.hr"/>
* Od [[1912.]] godine naselje u općini [[Velika]] gdje se nalazi i Dvorac Baruna Trenka zove se [[Trenkovo]].
* U Waldmünchenu u okrugu Cham od [[1950.]] godine održava se povijesni festival "Trenck der Pandur vor Waldmünchen", a u istome gradiću [[2001.]] godine otvoren je muzej "Grenzland- und Trenckmuseum" gdje se nalazi trajna izložba posvećena Franji Trenku i njegovim pandurima.<ref name="hipsb.hr"/>
* [[2011.]] godine u [[Požega|Požegi]] u današnjoj Cehovskoj ulici postavljena mu je spomen ploča i to na mjestu gdje je nekada bila njegova kuća u kojoj je živio za svojih boravaka u Požegi.<ref>[http://pozeska-kronika.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=99:postavljena-spomen-plo%C4%8Da-u-cehovskoj-ulici-sje%C4%87anje-na-slavnog-franju-baruna-trenka&Itemid=139 Požeška kronika: Postavljena spomen ploča u Cehovskoj ulici: Sjećanje na slavnog Franju baruna Trenka], preuzeto 23. veljače 2013.</ref>
* Hrvatski književnik [[Hrvoje Hitrec]] objavio je [[2018.]] godine roman ''Špilberk'', romansirani životopis baruna Trenka.<ref>[http://magazin.hrt.hr/440870/novi-roman-hrvoja-hitreca-o-barunu-trenku Magazin HRT] VM/JV/HRT: ''Novi roman Hrvoja Hitreca o barunu Trenku'', 27. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref>
* U Češkoj, u Brnu, nedaleko kapucinskoga samostana gdje je položeno njegovo tijelo je pivnica ''U Pandura'' u kojoj se pravi pivo nazvano ''Baron Trenck'',<ref>Marijan Lipovac, [http://www.7dnevno.hr/vijesti/kultura/cesi-su-vjerovali-da-poticu-iz-hrvatske/ ''Česi su vjerovali da potiču iz Hrvatske''], 7dnevno.hr, 19. studenoga 2017., pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref> a u Hrvatskoj proizvodi se [[vinjak]] ''Trenk'' tvrtke [[Zvečevo]].

=== Djela o Franji barunu Trenku ===
Knjige i članci:
* Eberhard Friedrich Hübner, ''Franz von der Trenk, Pandurenobrist.'', Mäntler, 1790. (Digitalisat in der Google-Buchsuche). (češki prijevod ''František Trenk, vůdce rakouských pandurů. Historický román z dob Marie Teresie'', 1865.)
* [[Luka Ilić Oriovčanin]], ''Baron Franjo Trenk i slavonski panduri'', 1845.
* Octave Féré, Saint-Yves, ''Baron Trenck'', roman, 1865. (češki prijevod 1897.)
* Václav Petrů, ''František Trenk, vůdce pandurů'', 1880.
* [[Josip Eugen Tomić]], ''Barun Franjo Trenk: pučki igrokaz u 4 čina'', 1881. (i [1910?], [1943?])
* František Bauer, ''Podzemní žaláře na brněnském Špilberku a osudy nejzajímavějších vězňů'', 1888. (sedmo poglavlje je o Trenku, str. 105.-133.)
* Mór Jókai, ''A két Trenk - Trenk Frigyes'', 1892.-1893., roman, (slovački prijevod ''Dobrodružstvá rytiera Trenka'', 1971.)
* [[Josip Andrić]], ''Barun F. Trenk: historički roman iz slavnih vremena Marije Terezije''.
* Julian Pallua-Gall, ''Trenck, Franz Freiherr von der.'', u: Allgemeine Deutsche Biographie (ADB). Band 38, Duncker & Humblot, Leipzig 1894., S. 566–568.
* [[Ferdo Šišić]], ''Franjo barun Trenk i njegovi panduri: istorička rasprava'', 1900., (i 1994.)
* [[Stjepan Šmid]], ''Franjo barun Trenk i njegovi panduri / hrvatskoj mladeži priredio Stjepan Šmid'', [1906?]
* Wilhelm Kayser, ''Der Pandurenoberst Trenck, Roman eines Abenteurers.'', P. Neff Verlag, Berlin, 1936. (češ. prijevod ''Plukovník pandurů Trenck'', 1941.; hrv. prijevod ''Pandurski pukovnik Trenk: roman jednog pustolova'', Nakladni zavod Jos. Čaklović K. D., Zagreb, 1943.)
* Samo Tomášik, ''Barón Trenck, vodca pandúrov'', roman, 1974.
* Wolfgang Rappel, ''Trenck, Franz von der.'', u: Karl Bosl (Hrsg.): Bosls bayerische Biographie. Pustet, Regensburg 1983., {{ISBN|3-7917-0792-2}}, S. 785 f. (Digitalisat).
* Nikolaus von Preradovich, ''Das seltsam wilde Leben des Pandurenoberst Franz von der Trenck.'', Stocker, Graz. u.a. 1984., {{ISBN|3-7020-0361-4}}.
* Tomáš Dacík, ''Pekelník. Baron Trenck – mýtus a skutečnost'', 1998.
* Zdeněk Vyhlídal,''Vězeň ze Špilberku. Román o životě a smrti barona Františka Trenka'', roman, 2001.
* Karel Richter, ''Trenk. Životní příběh geniálního válečníka'', roman, 2004.
* Marko Tominac, ''Lika, Beč, Trenk ili bilo jednom 1746.'', Pauk, Vinkovci, 2012.
* [[Hrvoje Hitrec]], ''Špilberk'', roman, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

Operete, drame, predstave:
* ''Život a smrt Františka Trenka, náčelníka pandurů'', (1870.)
* ''František baron Trenk, vůdce uherských pandurů'', kazališna predstava, autor Ferdinand Kracher (1886.)
* ''Barun Trenk'', opereta, autor [[Srećko Albini]], 1908.
* ''Baron Trenck, der Pandur'', drama, autor Otto Emmerich Groh (1944.)

Filmovi:
* ''Baron Trenk'', produkcija Lloyd film (1922.)
* ''Pandur Trenck'', redatelj Herbert Selpin (1940.)
* ''Baron Trenck'', redatelj Stanislav Slovák (2012.)

Stripovi:
*Barun Trenk (1974), autor Ivica Bednjanec, dvije epizode, svaka od deset tabli (nose nazive Kočija i Romeo i Julija), objavljene u "ZOV-u" 1974. godine.<ref>https://www.stripovi.com/enciklopedija/autori/ivica-bednjanec/337/</ref>

== Zanimljivosti ==
* Prigodom napada na pruski tabor 1745. godine zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]].

== Unutarnje poveznice ==
* [[Trenkovo]]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Vidi k tome životopis njegovog bratića [[Friedrich von der Trenck|Friedricha von der Trencka]], koji je literarno djelovao i čiji je životopis ne manje zanimljiv od životopisa Franje Trenka.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trenkovi-panduri.hr/ Gradska glazba i povijesna postrojba Trenkovi panduri Požega]
* [http://hrobka.kapucini.cz/subdom/hrobka/index.php/cz/kapucinska-hrobka/zivi-mezi-mrtvymi/16-kapucinska-hrobka/frantisek-baron-trenck?start=0 Kapucínská hrobka: František baron Trenck], hrobka.kapucini.cz, {{ces oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Trenk, Franjo }}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Austrijski vojni zapovjednici]]

Franjo Trenk - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:21, 16. ožujak 2026.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ces oznaka}}' u '{{češ oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica