Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:09:56Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:09
Redak 48:		Redak 48:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{~~wikizvor~~\|Autor:Franjo Rački\|Franjo Rački}}		{{HIEizvor\|Autor:Franjo Rački\|Franjo Rački}}
	*[https://archive.org/details/pismo_slovjensko_1861-franjo_racki/page/n2/mode/2up Franjo Rački: Pismo slovjensko]		*[https://archive.org/details/pismo_slovjensko_1861-franjo_racki/page/n2/mode/2up Franjo Rački: Pismo slovjensko]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:41:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Franjo Rački 1897 Th. Mayerhofer.png|mini|'''Franjo Rački''', <br >litografija Theodora Mayerhofera]]
'''Franjo Rački''' ([[Fužine]], [[25. studenoga]] [[1828.]] – [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1894.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[publicist]], kulturni djelatnik, [[Narodna stranka|narodnjački]] [[političar]], "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 513.</ref>

== Životopis ==
=== Obrazovanje ===
U [[Senj]]u i [[Varaždin]]u stječe gimnazijsko obrazovanje. [[teologija|Teologiju]] je završio u Senju, gdje ga je biskup [[Mirko Ožegović]] [[1852.]] zaredio za svećenika. Promoviran je za doktora teologije [[1855.]] u [[Beč]]u. Ondje je pokazao prve sklonosti za istraživanje povijesti objavljivanjem rada "Sredotočje povjestnice".<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 492.</ref> Nakon završenog obrazovanja u Senju je postavljen za profesora. Marljiv i pun nacionalnoga zanosa organizirao je po [[Kvarnerski otoci|Kvarnerskim otocima]] skupljanje glagoljskih listina, a i sam je volio tražiti i istraživati. Tijekom posjeta [[Krk]]u, prvi je proučavao sadržaj [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]] koja je tada bila dio podnog kamenja mjesne crkve. Rački je proučavao pismo na ploči za koju je [[Jozef Šafárik]] smatra da je pisana nekom [[kriptografija|kriptografijom]]. Na temelju svojih istraživanja glagoljske ostavštine objavio je radove "Pregled glagoljske crkvene književnosti s osobitim obzirom na sv. pismo i liturgičke knjige" ([[1856.]]) i "Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošlolov" ([[1857.]]).<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 458.</ref>

=== Povjesničar i kulturni djelatnik ===
[[Datoteka:Franjo Racki.JPG|mini|215px|Bareljef Franje Račkoga.]]
Njegova marljivost i talent nisu ostali neprimjećeni, pa je iz Senja 1857. godine premješten u [[Rim]] u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Hrvatski zavod Sv. Jeronima]], gdje je ostao pune tri godine. Rački je boravak u Rimu iskoristio za rad po arhivima i knjižnicama. Tražio je dokumente o hrvatskoj povijesti, a također se usavršavao u struci. Polazi tečajeve iz [[paleografija|paleografije]] i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 458-459.</ref>

U rimskim arhivima nalazi mnoštvo dokumenata o [[bogumili]]ma, koje je Crkva tijekom stoljeća sakupila u borbi protiv te "[[hereza|hereze]]", pa ga ovo pitanje snažno zaokupilo. Djelo "[[Bogomili i Patareni]]" Rački je objavio petnaestak godina kasnije. Knjiga se smatra prijelomnicom u tumačenju Crkve bosanske. Rački je u njoj zasnovao "bogumilsku hipotezu", po kojoj je [[Crkva bosanska]] nastala pod utjecajem dualističkih heretičkih učenja iz [[Bugarska|Bugarske]] i [[Makedonija|Makedonije]] koje su nastale u [[9. stoljeće|9. stoljeću]].<ref>Šanjek, Franjo, ''Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Zagreb 1993, str. 205-208.</ref> Takva hipoteza dominirala je većim dijelom 19. i 20. stoljeća, no s vrememenom je uglavnom odbačena u svom izvornom obliku. Danas je najraširenije stanovište da je Crkva bosanska kršćanska vjerska sljedba koja je jedino u ustroju, no ne i u nauku odstupala od [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u krilu koje je i nastala.

[[File:Рачки Франьо 2.jpg|thumb|left|180px|Franjo Rački]]
Kao kulturni djelatnik, Rački je pokrenuo list ''Književnik'' (izlazio od [[1864.]] do [[1866.]]) s ciljem obradbe jezikoslovlja, povijesti i prirodnih znanosti "s obzirom na hrvatske zemlje".<ref>[[Stjepan Antoljak|Antoljak, Stjepan]], ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 462.</ref> Zaslužan je za pokretanje utjecajnih kulturno-politička glasila "[[Obzor (novine)|Obzor]]" i "[[Vienac]]". Bio je dioničar [[Dionička tiskara|Dioničke tiskare]], tiskare koja je tiskala te listove.<ref name="Vujnović-bubikopf">[https://books.google.hr/books?id=0UpvTRpKCGMC&pg=PA75&lpg=PA75&focus=viewport&hl=hr Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia], American University Studies, Google knjige, str. 75.</ref> Izabran je za predsjednika [[HAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]. Tijekom akademskoga djelovanja, pokrenuo je Akademijine časopise ''Rad'' i ''Starine''. Pred kraj života nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za ''[[Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae]]'', no ideju nije uspio ostvariti već je taj zadatak na sebe preuzeo [[Tadija Smičiklas]]. U svakom slučaju, Rački je odredio djelovanje Akademije u više desetljeća, poglavito na društvenom i humanističkom području.

Kao povjesničar, Rački je objavio niz važnih knjiga i radova, npr. ''Bogomili i patareni'', ''Povjesnik Ivan Lučić'', ''Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća'', ''Stari grb bosanski'', ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''. Ipak, njegovo najvažnije djelo je ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest. Iako ga se može smatrati priklonjenom istraživanju "genetičke historije" čije glavno načelo je uočiti kako i zašto je do nečega došlo, Rački je smatrao da povijest ne smije biti samo kronika ratova i političkih događaja. Stoga je ustvrdio da se povjesničar mora okrenuti kulturnim i drugim životnim oblicima.<ref>Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996., str. 176.</ref> Suvremeni povjesničari su tek nedavno prepoznali neke od prinosa koje je Rački dao istraživanju hrvatske povijesti, te su isti dostojno vrjednovani, npr. uloga kneza [[Mutimir]]a u događajima u [[Panonija|Panoniji]] 873. godine, datacija pogibije zadnjega hrvatskog kralja [[Petar Svačić|Petra]], identifikacija napadača na [[Rab]] prema prvom čudu sv. Krištofora i datacija pohoda [[Venecija|mletačkog]] dužda Dominika Contarena.<ref>Margetić, Lujo, "Utjecaj Račkoga na hrvatsku historiografiju", ''Problemi sjevernog Jadrana'' 9 (2008), str. 27-40.</ref>

Rački je bio predsjednikom ''Školskoga odbora'' koji je imao za cilj ustrojstvo rada na tvorbi hrvatskoga znanstvenoga nazivoslovlja. Također se okušao u tvorbi hrvatskoga kemijskoga nazivlja, te je svoje prijedloge o "narodno-lučbenom nazivlju" iznio [[1853.]] u radu ''[[O pokusu lučbenog nazivlja]]''.<ref>Paušek-Baždar, Snježana. ''Hrvatski kemičari na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima.'' '''<tt>U:</tt>''' Jurić, Albin (ur.), ''Spomenica o devedesetoj obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima'', Križevci : Poljoprivredni institut : Ogranak Matice hrvatske, 1993., str. 21. – 29., podatak sa str. 24.</ref>

=== Političar ===
[[Datoteka:Spomenik HAZU Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|200px|Spomenik [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Franji Račkome na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]

Kao predstavnik senjskoga kaptola [[1861.]] postaje zastupnikom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] koji je sazvan poslije dvanaestogodišnje stanke. Bio je, uz [[Ante Starčević|Antu Starčevića]], jedino seljačko dijete u Saboru. Rački je pisao mnogo i to o gotovo svim aktualnim temama i problemima svoga doba, koji su bili u svezi s Hrvatskom i njezinim položajem u Monarhiji. Njegov politički angažman se uvelike podudarao s istraživanjima povijesti, npr. daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost [[Rijeka|Rijeke]] Hrvatskoj.<ref>Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996, str. 176.</ref> U saboru je ostao do [[1875.]] godine.

Obično se biskupa Strossmayera drži ideologom jugoslavenstva, ali sva je prilika da prvenstvo pripada povjesničaru Račkom. Jugoslavenstvo Račkoga i Strossmayera, koje stupa na scenu padom apsolutizma, bilo je usredotočeno na djelovanje unutar okvira [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] s ciljem ujedinjena južnoslavenskih naroda unutar njezinih granica. U toj viziji nije bilo širenja prema ostalim dijelovima [[Balkan]]a.<ref>Banac, Ivo, ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.</ref> Međutim, interesi te vizije su se preklapali s izgrađenom srpskom idejom, koju je na narodnom planu razradio [[Vuk Karadžić]], a na državnom [[Ilija Garašanin]] u poznatom spisu ''Načertanije'' (1844.) kojim se isticala nužnost teritorijalne ekspanzije Srbije. Nasuprot toj ideji, kod Hrvata su državnu ideju u čistom obliku istakli [[Ante Starčević]] i [[Eugen Kvaternik]] koji su stali na čelo Stranke prava. I Rački i Strossmayer, iako u jugoslavenski orijentiranoj Narodnoj stranci, prihvatili su Starčevićev i Kvaternikov koncept hrvatske političke nacije koja se natkrilila na južnoslavenske narode unutar Monarhije.<ref>Banac, Ivo, ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.</ref>

Rački je prema jugoslavenskoj ideologiji bio dosta emotivan, pa i nekritičan. Često je pisao zanosno, bez znanstvene argumentacije i potvrde u izvorima. Poneke njegove povijesne tvrdnje, kao na primjer da je srpski car Dušan htio Srbiju staviti na čelo udružene Jugoslavije, negativno su utjecale na čitav jedan naraštaj hrvatskih povjesničara.{{Nedostaje izvor}} Ovih tvrdnji Rački se poslije odrekao držeći ih "pjesničkim primjesama", ali šteta je već bila učinjena.

== Djela ==
Nepotpun popis djela:
* ''Bogomili i patareni'', 1868.
* ''Povijest Bugarske'' (preveden na bugarski i objavljen 1999.)
* ''Povjesnik Ivan Lučić''
* ''Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća''
* ''Stari grb bosanski''
* ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''
* ''Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia''
* ''Assemanov ili vatikanski evangelistar / iznese ga na svjetlo Franjo Rački'', Zagreb, 1865.
* ''Rieka prama Hrvatskoj / sastavio Franjo Rački, Zagreb, 1867.
* ''Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.'' (prijevod [[Petar Preradović]]). Zagreb, 1869.
* ''Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana / skupio Fr. Rački'', Zagreb, 1873.
* ''Prilog za poviest hrvatskih uskoka / od Fr. Račkoga'', Zagreb, 1877.
* ''Osvrt na 25-godišnje djelovanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti / nacrtao i besjedio Franjo Rački'', Zagreb, 1893.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{wikizvor|Autor:Franjo Rački|Franjo Rački}}
*[https://archive.org/details/pismo_slovjensko_1861-franjo_racki/page/n2/mode/2up Franjo Rački: Pismo slovjensko]

*[http://www.crohis.com/sknjige/smiciklas.htm Smičiklas: Život i djela Dra. Franje Račkog]
*[http://www.google.hr/books?id=8JYqAAAAMAAJ&pg=PA35&dq=Racki&lr= Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjega vieka]
*[http://books.google.com.au/books?id=mz8vAAAAYAAJ&pg=PA1&source=gbs_toc_r&cad=4#v=onepage&q&f=false Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.]
*[https://archive.org/details/izprave_o_uroti_bana_p_zrinskoga_i_kneza_fr_frankopana_1873-fr_racki/page/n9/mode/2up Franjo Rački: Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana]
*[https://archive.org/details/slovenskisvieth00ragoog/page/n5/mode/2up Franjo Rački: Slovenski sviet: historičko-statističko-etnografičke razprave]
*[https://archive.org/details/odlomciizdravno00ragoog/page/n5/mode/2up Franjo Rački: Odlomci iz državnoga práva hrvatskoga za narodne dynastie]

{{GLAVNIRASPORED:Rački, Franjo}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Delnice]]

Franjo Rački - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica