Suradnik10 u (test) 23:46, 8. ožujak 2026.

2026-03-08T23:46:22Z

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 23:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Franjo Hijacint Eterović'''-->~~'''Franjo Hijacint Eterović''' ([[Pučišća]], [[4. listopada]] [[1913.]] - [[Chicago]], [[1981.]]) je bio hrvatski [[enciklopedist]], pisac, [[putopis]]ac, kulturni djelatnik i [[filozof]] iz redova [[dominikanci\|dominikanaca]].		'''Franjo Hijacint Eterović''' ([[Pučišća]], [[4. listopada]] [[1913.]] - [[Chicago]], [[1981.]]) je bio hrvatski [[enciklopedist]], pisac, [[putopis]]ac, kulturni djelatnik i [[filozof]] iz redova [[dominikanci\|dominikanaca]].
	Kad je preselio u SAD, izvori ga bilježe u obliku ''Francis Hyacint Eterovich''.		Kad je preselio u SAD, izvori ga bilježe u obliku ''Francis Hyacint Eterovich''.

Redak 41:		Redak 41:
	[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]		[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]
	[[Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]]		[[Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]]
			[[Kategorija:Pučišća]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T01:03:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Franjo Hijacint Eterović''' ([[Pučišća]], [[4. listopada]] [[1913.]] - [[Chicago]], [[1981.]]) je bio hrvatski [[enciklopedist]], pisac, [[putopis]]ac, kulturni djelatnik i [[filozof]] iz redova [[dominikanci|dominikanaca]].
Kad je preselio u SAD, izvori ga bilježe u obliku ''Francis Hyacint Eterovich''.

== Životopis ==
Nakon rata zatekao se u Češkoj kao i [[Rajmund Kupareo]]. Odandje je pobjegao pred komunistima da bi se sklonio u Nizozemskoj. U Parizu na [[Sveučilište La Saulchoir|Sveučilištu La Saulchoir]] doktorira iz [[racionalno bogoslovlje|racionalnog bogoslovlja]].

Od 1948. do 1952. živi i djeluje u Madridu, gdje predaje na Dominikanskom učilištu.
U izbjeglištvu je 1949. u Španjolskoj zajedno s [[Luka Brajnović|Lukom Brajnovićem]] pokrenuo je duhovno-znanstvenu katoličku reviju [[Osoba i duh|Osobu i duh]] koja je sadržavala tekstove na više jezika. Eterović je bio ravnateljem. Revija je bila cijenjena po svojoj velikoj stručnoj razini.

Već do kraja 1951. bio je u skupini hrvatskih intelektualaca koji su bili namještenici ili vanjski suradnici institucije [[Consejo Superior de Investigaciones Cientificas]] (Visoko vijeće za znanstvena istraživanja) u Madridu, a to su bili sociolog [[Anton Wurster]], enciklopedist i slavist [[Pavao Tijan]], muzikolog fra [[Branko Marić]], pravnik [[Vladimir Vince]] i Eterović.

Eterović je bio 1952. sudionikom [[35. međunarodni euharistijski kongres|35. međunarodnog euharistijskog kongresa]] u Barceloni, gdje je održao predavanje o vjerskim i povijesnim temama. Uz njega, od hrvatskih sudionika ondje su govorili [[Pavao Tijan]], fra [[Bruno Raspudić]], Luka Brajnović, vlč. [[Vilim Cecelja]] i I. Kokot. Spomen-knjiga ovog Kongresa iz 1953. sadržavala je teološke i povijesne radovi fra [[Karlo Balić|Karla Balića]], oca [[Stjepan Krizin Sakač|Stjepana Sakača]], dr [[Ivo Omrčanin|Ive Omrčanina]] i nadbiskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]].

Te iste odlazi u SAD, gdje predaje na španjolskom sveučilištu u Albuquerqueu (New Mexico). Nakon toga biva predavač na Sveučilištu De Paul u Chicagu, gdje osniva Hrvatski kulturni centar. Preko Centra surađuje s [[Hrvatska akademija Amerike|Hrvatskom akademijom Amerike]] i nizom drugih kulturnih institucija. Objavljuje članke u časopisima [[Studia croatica]] (Buenos Aires) i [[Journal of Croatian Studies]]. S prof. [[Krsto Spalatin|Krstom Spalatinom]] zasniva zbornik na engleskom o hrvatskoj povijesti, kulturi i politici, od kojega je izišao samo jedan svezak 1964. pod naslovom Croatia: Land, People, Culture, u nakladi Sveučilišta u Torontu. Ostala dva sveska nisu objavljena jer je glavni organizator pothvata, otac Eterović, neočekivano i prerano preminuo. U povodu oboljenja kardinala [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] obratio se uime udruge Croatia Academica Catholica (Madrid) američkom državnom tajniku [[John Foster Dulles|Dullesu]] s molbom da omogući posjet američkih liječnika kardinalu. Nakon te intervencije Stepinca je posjetio američki liječnik dr. John H. Lawrence, koji je potvrdio da se kardinalova bolest pogoršala zbog stresova pod kojima je morao živjeti u izgnanstvu u Krašiću. Liječnik dr. [[Duško Jelavić]] (Madrid) koristio se Lawrenceovim saznanjima za svoje intervencije u korist oboljeloga kardinala Stepinca.

== Djela ==
* Croatian culture: an ancyclopedic survey, 1958. (urednik izdanja zajedno sa Christopherom Spalatinom, uvod [[Ivan Meštrović]])
* Zapovijed ljubavi, 1960. (o moralnim i etičkim aspektima ljubavi s teološkog gledišta)
* Croatia: land, people, culture (urednik izdanja, suurednik [[Krsto Spalatin]], predgovor napisao [[Ivan Meštrović]], 1964.)
* Biographical directory of scholars, artists, and professionals of Croatian descent in the United States and Canada (autor i urednik), 1965.
* U klasičnoj grčkoj zemlji, 1968.
* Aloysius Cardinal Stepinac - a spiritual portrait, 1970.
* Croatia: land, people, culture (urednik izdanja), 1970. (2. izd.)
* Životni put Alojzija Stepinca, 1970.
* Approaches to natural law: from Plato to Kant, 1972.
* Okaljani hrvatski jezik, 1976.
* The Declaration of independence and the Croatian struggle for independence, 1978.
* Natrag prirodi: putopisi Europskim Sredozemljem te Sjevernom i Južnom Amerikom, 1979.

== Izvori ==
*[[Gojko Borić]]: [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_MADRIDU_ Hrvati u Madridu], [[Hrvatska revija]] br. 1/2010.
*[http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=016307&Baza=1 Bibliografija Hrvatske revije] Franjo Hijacint Eterović: Trideset godina hrvatskog iseljeničkog tiska 1945-1975.
*[http://imehrvatsko.net/profile/franjo_hijacint_eterovic Imehrvatsko.net]
{{matica hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Eterović, Franjo Hijacint}}
[[Kategorija:Hrvatski enciklopedisti]]
[[Kategorija:Dominikanci]]
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]
[[Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]]

Franjo Hijacint Eterović - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:46, 8. ožujak 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica