https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Franjo_Gabri%C4%87Franjo Gabrić - Povijest promjena2026-07-20T16:01:44ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Franjo_Gabri%C4%87&diff=102223&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-05T07:09:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Franjo Gabrić'''-->'''Franjo Gabrić''' ([[Samobor]], [[3. studenog]] [[1877.]], – [[Zagreb]], [[25. rujna]] [[1941.]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6512|title=GABRIĆ, Franjo|author=Hrvatski biografski leksikon|date=|work=hbl.lkmk.ht|language=|publisher=Leksikografski zavod "MIroslav Krleža"|accessdate=26. prosinca 2020.}}</ref>), hrvatski arhitekt.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Osnovnu školu završio je u rodnom [[Samobor]]u, a srednju u [[Graz]]u. Godine 1902. položio je državni ispit Visoke tehničke škole u Grazu, te se zaposlio u tamošnjem Zemaljskom građevnom uredu. Ondje je radio na dugogodišnjem projektu izgradnje Zemaljske bolnice u Grazu, sve do završetka 1912. godine. Bolnički slop sastojao se od 26 objekata od kojih je najreprezentativniji bio Crkva Presvetog Spasitelja. Arhitektonsko oblikovanje tih građevina, a posebno crkve s kupolom, i stilu je secesije, pod snažnim utjecajem bečkog arhitekta [[Otto Wagner|Otta Wagnera]]. <br />
U razdoblju svoga secesijskog stvaralaštva, projektirao je dvije zgrade u [[Samobor]]u, Kleščićevu ljekarnu iz 1908. godine i Samoborsku štedionicu iz 1911. godine. Obje kuće značajno su pridonijele arhitektonskoj vizuri glavnoga gradskog trga uklopivši se urbanističkom mjerilu male sredine. Osim dekorativnog pročelja, kod Štedionice je zanimljiva i konstrukcija od pojačanog armiranog betona u svrhu sigurnosne zaštite.<br />
<br />
Krajem 1918. godine Gabrić je napustio Graz i zaposlio se u [[Zagreb]]u. Bio je rukovoditelj novoosnovane službe za gradnju Medicinskog fakulteta na Šalati, nakon čega se 1922. zaposlio u poduzeću ''Pionir''. Od 1935. sudjeluje u izgradnji naselja Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, gdje je imao više realizacija, većinom stambene kuće radnika. Iz toga vremena mu se pripisuju i neki projekti Zakladne bolnice na Rebru (1935.).<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Sandra Križić Roban: [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R22/pdf/zaboravljeni-arhitekt-franjo.pdf “Zaboravljeni arhitekt Franjo Gabrić“], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 22, 1998. elektronička građa ({{ISSN|1845-4534}})<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Gabrić, Franjo}}<br />
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska|Gabrić, Franjo]]</div>WikiSysop