Franjo Ciraki - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 15:05, 17. studeni 2025.

2025-11-17T15:05:39Z

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 15:05
Redak 4:		Redak 4:
	Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>		Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>

	Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji [[Vijenac (časopis)\|Vijencu]] Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>		Pisao je pjesme. [[Stanko Vraz]] i [[Petar Preradović]] su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji [[Vijenac (časopis)\|Vijencu]] Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>

	Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>		Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>

Suradnik10 u (test) 15:05, 17. studeni 2025.

2025-11-17T15:05:25Z

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 15:05
Redak 2:		Redak 2:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka ~~(Hrvatska)~~\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>		Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>

	Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji ~~Vijenci~~ Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>		Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji [[Vijenac (časopis)\|Vijencu]] Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>

	Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>		Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>

Suradnik10 u (test) 15:04, 17. studeni 2025.

2025-11-17T15:04:30Z

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 15:04
Redak 6:		Redak 6:
	Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji Vijenci Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>		Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji Vijenci Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>

	Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne studije. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>		Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>

	Umro je [[politika u 1912.\|1912.]] godine.<ref name=enc/>		Umro je [[politika u 1912.\|1912.]] godine.<ref name=enc/>

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Franjo Ciraki''' (Požega, 10. studenoga 1847. – Požega, 13. veljače 1912.), hrvatski pjesnik, romanopisac, novelist, prevoditelj, saborski zastupnik i visoki lokalni dužnosnik. Ciraki, Franjo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 17.11.2025. ....«.

2025-11-17T15:04:13Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Franjo Ciraki''' (Požega, 10. studenoga 1847. – Požega, 13. veljače 1912.), hrvatski pjesnik, romanopisac, novelist, prevoditelj, saborski zastupnik i visoki lokalni dužnosnik. <ref name=enc> Ciraki, Franjo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 17.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ciraki-franjo>....«.

Nova stranica

'''Franjo Ciraki''' ([[Požega]], [[10. studenoga]] [[književnost u 1847.|1847.]] – Požega, [[13. veljače]] [[književnost u 1912.|1912.]]), hrvatski pjesnik, romanopisac, novelist, prevoditelj, saborski zastupnik i visoki lokalni dužnosnik. <ref name=enc> Ciraki, Franjo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 17.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ciraki-franjo>. </ref>

== Životopis ==
Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka (Hrvatska)|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>

Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji Vijenci Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>

Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne studije. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>

Umro je [[politika u 1912.|1912.]] godine.<ref name=enc/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ciraki, Franjo}}
[[Kategorija:Životopisi, Požega]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski sabor]]

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 15:05
Redak 4:		Redak 4:
	Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>		Rodio se je u Požezi [[politika u 1847.\|1847.]]. U Zagrebu je studirao pravo. Zaposlio se je u gradskoj i županijskoj službi. Došao je na mjesto požeškog gradonačelnika i tu je dužnost obnašao 23 godine. Godine 1882. je izabran u Hrvatski sabor kao član [[Unionistička stranka\|Unionističke stranke]]. Sabornik je bio do 1906. godine. Jedno je vrijeme bio sabornikom u zajedničkome [[Hrvatsko-ugarski sabor\|hrvatsko-ugarskom saboru]]. <ref name=enc/>

	Pisao je pjesme. Stanko Vraz i Petar Preradović su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji [[Vijenac (časopis)\|Vijencu]] Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>		Pisao je pjesme. [[Stanko Vraz]] i [[Petar Preradović]] su utjecali na njegov pjesnički izraz. Teme u pjesmama su ljubav prema voljenoj ženi i ljubav prema domovini i te dvije teme spaja u jednu. U ondašnjoj hrvatskoj središnjoj književnoj reviji [[Vijenac (časopis)\|Vijencu]] Ciraki je početkom 70-ih godina 19. stoljeća od svih pjesnika dobio najviše prostora. <ref name=enc/>

	Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>		Od djela koja mu se ističu, to su zbirke ''Prve pjesme'' koje je objavio 1871., ''Florentinske elegije'' 1872. te idilični [[roman u stihovima]] ''Jankovo ljetovanje'' iz 1905. godine. Florentinske elegije predstavljaju njegov najveći pjesnički doseg. U njima je vlastiti doživljaj Firence oblikovao u formi klasičnog [[elegija\|elegijskog]] [[distih]]a. Ostatak opusa čine mu novele i crtice, ali one nisu bile neke velike umjetničke vrijednosti. Napisao je brojne [[studija\|studije]]. Prevodio s engleskoga, njemačkoga i francuskog jezika. <ref name=enc/>