Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-09T02:30:59Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 02:30
Redak 121:		Redak 121:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Franciscans}}~~
	{{Portal Kršćanstvo}}		{{Portal Kršćanstvo}}
	*[http://www.ofm.hr Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]		*[http://www.ofm.hr Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:06:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{infookvir crkveni red
|naziv = Franjevci
|latinski_naziv = Ordo fratrum minorum
|grb = Francescocoa.png
|vel_grba = 150px
|kratica_naziva = OFM / OFMConv / OFMCap
|godina_osnivanja = 1209.
|godina_reorganiziranja =
|reorganizator =
|mjesto_osnivanja = [[Asiz]]
|slika = Francisco_de_Zurbarán_057.jpg
|veličina = 100px
|utemeljitelj = [[Franjo Asiški]]
|službeni_jezik = engleski, poljski, španjolski, talijanski
|krilatica = Mir i dobro lat. ''Pax et Bonum''
|trenutni_čelnik = Fra Michael A. Perry (OFM) / Fra Carlos A. Trovarelli (OFMConv) / Fra Roberto Genuin (OFMCap)
|čelni_položaj = generalni ministar
|sjedište = [[Rim]]
|roditeljski_red = [[Manja Braća]]
|nastali_redovi = [[Franjevački svjetovni red]], [[FRAMA]]
|broj_pripadnika = oko 2.000.000
|poznati_pripadnici =
|odora = Habit (smeđi, crni, sivi) s kapucom koji se oko struka opaše kordom, bijelim konopcem na kojem su svezana tri čvora.
|komentar =
}}
'''Franjevci''' ili '''Red Manje braće''' (ili '''Red male braće''') crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv. [[Franjo Asiški|Franje Asiškog]] ([[1182.]] – [[1226.]]).

== Povijest ==
Latinski naziv za Franjevce je ''Ordo fratrum minorum'' (krat. OFM). Red Manje braće osnovao je Franjo Asiški [[1209.]] godine.

Sv. Franjo je po svom obraćenju ustanovio bratstvo "''Pokornička braća i sestre''", iz kojeg se razvijaju tri franjevačka reda:
* [[Manja Braća]] - muški red
* [[Klarise]] - ženski red
* [[Franjevački Svjetovni Red]] - i muški i ženski red
* [[Franjevci trećoreci glagoljaši]] - muški samostanski red

Kako bi ostali vjerni utemeljiteljevu idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile tri razne redovničke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture:

*[[Red Manje Braće]] (OFM)
*Red Manje Braće [[Konventualci|Konventualaca]] (OFMConv)
*Red Manje Braće [[Kapucini|Kapucina]] (OFMCap)

Franjevački red slijedi pravilo reda, a povijest pravila je sljedeća:
* prvo pravilo reda je ustanovljeno [[1221.]] godine, a preradio ga je papa [[Grgur IX.]] [[1228.]] godine
* drugo pravilo je izradio [[1289.]] godine papa [[Nikola IV.]] i ostalo je na snazi do [[1883.]] godine
* treće pravilo je napisao papa [[Lav XIII.]], [[1883.]]
* četvrto i trenutno važeće pravilo izradio je [[1978.]] godine papa [[Pavao VI.]]
Franjevački red danas ima oko 2.000.000 pripadnika, i ima svoje sjedište u [[Rim]]u.

Prvi misionari u Americi bili su franjevci. Petorica franjevaca sudjelovala su već u pohodu Francisca Bobadille [[1500.]], a idućih 13 došlo je s drugim upraviteljem [[Hispaniola|Hispaniole]] Nicolásom de Ovandom [[1502.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref> Godine [[1505.]] utemeljena je prva franjevačka provincija u Americi. Devetnaest godina kasnije prvih 12 franjevaca stiglo je u [[Meksiko]]. Godine [[1533.]] utemeljili su prvu provinciju u [[Lima|Limi]] i odande počeli odlaziti na prostor današnjega [[Čile]]a, gdje je prva provincija utemeljena tek [[1565.]] Godine [[1553.]] utemeljili su prvi samostan u gradu Santafé de Bogotá u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], a dvije godine kasnije prvi je [[biskup]] grada [[Asunción]]a osnovao prvu [[paragvaj]]sku misiju. U današnju [[Venezuela|Venezuelu]] stigli su [[1575.]] iz [[Santo Domingo|Santo Dominga]], svoje prve postaje u Americi. Nakon toga prvog velikog vala širenja kršćanstva ponovno su se istaknuli krajem 18. stoljeća preuzevši misije u [[Kalifornija|Kaliforniji]] koje su [[isusovci]] morali napustiti. U tom dobu franjevci su vodili čak 163 misije, a godine [[1789.]] u Americi i na [[Filipini]]ma bilo ih je čak 4 195. Godine [[1686.]] Antoni Llinás utemeljio je u [[Španjolska|Španjolskoj]] posebnu ustanovu (''colegio de Escornalbou'') namijenjenu izobrazbi i pripremi misionara za Ameriku.

Franjevci su otvorili prve škole za [[Indijanci|Indijance]] u Texcocu [[1523.]] i u gradu Meksiku [[1525.]] godine. Osnovali su i ''Colegio de Santa Cruz de Tlatelolco'', neku vrstu znanstvene i akademske ustanove za proučavanje indijanskih jezika, opće povijesti i civilizacija te za poučavanje preživjelih potomaka znamenitih [[Asteci|astečkih]] loza onim disciplinama i znanjima kojima je trebao biti vičan svaki kršćanin.

== Školstvo ==
Franjevački početni odgoj čine tri stupnja: [[postulatura]], [[novicijat]] te vrijeme privremenih zavjeta.<ref>[http://www.franjevci.info/index.php/postulatura Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM]</ref>

== Uloga franjevaca kod Hrvata ==
[[Datoteka:Spomenik franjevcima, Našice.JPG|230px|lijevo|thumb|Spomenik [[franjevci]]ma u [[Našice|Našicama]]]]
Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].

Hrvatski sveci franjevci su [[Nikola Tavelić|sv.Nikola Tavelić]] i [[Sveti Leopold Mandić|sv.Leopold Mandić]].

U [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]], već [[1291.]] godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija [[Bosna Srebrena]] je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas.

[[1339.]] godine se ustanovljava [[Bosanska vikarija]], na čelu s fra [[Peregrin Saksonac|Peregrinom Saksoncem]], koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]], a naimenovan je i [[Bosanski Biskup|bosanskim biskupom]].

Prvi franjevački [[franjevački samostan u Milima|samostan]] u [[Bosna|Bosni]] je podignut u [[Mile (Visoko, BiH)|Milama]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]] oko [[1340.]] godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]],[[Olovo (BiH)|Olovu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]]...

Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom [[Balkan]]u, a njeno područje se proteže od [[Apulija|Apulije]] na sjeveru [[Italija|Italije]] pa do [[Crno more|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514.]] na [[Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517.]] godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463.]] godine izdao dokument na osnovu kojeg se [[franjevci|franjevcima]] dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]].

U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska|Ugarsku]] (do [[Budim|Budima]]). Tako franjevci igraju veliku ulogu u osnivanju grada [[Subotica|Subotice]]<ref name="Franjevci u Subotici">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4420 Radio Subotica] Franjevački red u temeljima Grada Subotice, 27. studenog 2009., pristupljeno 30. studenog 2009.</ref>.

U 18. stoljeću, dolazi do [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|osamostaljivanja dalmatinskih samostana]], a potom se [[1757.]] izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758.]] godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847.]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Iz tog razdoblja datira prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku, koju je napisao fra [[Luka Vladimirović]].<ref name="DVSŠ">Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. [[Hrvatsko slovo]], str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007. </ref>

Franjevci svjetovnog reda su otvorili prve škole u [[Bač]]u, [[Sombor]]u, [[Baja|Baji]] i [[Subotica|Subotici]]. Gimnazije u Subotici i Somboru su otvorili franjevci i vodili ih nekoliko desetljeća. U 21. st. su franjevci ostali bez župa u Subotici i Somboru, a u Somboru su ostali i bez samostana kojeg su nekad imali<ref name="Franjevci u Subotici"/>.

Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a najistaknutiji među njima bili su: [[Matija Divković]], [[Nikola Lašvanin]], [[Filip Lastrić]], [[Ivan Franjo Jukić]],[[Grga Martić]] kao i mnogi drugi.

Krajem 19. stoljeća franjevački red se reorganizira te nastaju nove [[provincija|provincije]] čije su granice određene po nacionalnom ključu. Tako nastaje 1900. i [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]] sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]] na [[Kaptol (Zagreb)|Kaptolu]]. Osnivač provincije je o. [[Vendelin Vošnjak]] za kojeg se u [[Rim|Rimu]] vodi proces za proglašenje blaženim.

=== Upravna organizacija franjevaca u Hrvata ===
[[Datoteka:Dubrovnik-BS-125.jpg|230px|desno|thumb|[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva]] u [[Dubrovnik|Dubrovnik]]u.]]
[[Datoteka:Franjevački samostan i Crkva Presvetog Trojstva Karlovac.jpg|230px|desno|thumb|Franjevački samostan i Crkva Presvetog Trojstva u [[Karlovac|Karlovcu]].]]
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 10-33-39.jpg|230px|desno|thumb|Atrij [[Franjevački samostan na Košljunu| franjevačkog samostan]]a na [[Košljun]]u.]]
Franjevačka provincije koje se rasprostiru područjem gdje žive stare zajednice Hrvata:<ref name="Hoško">[http://www.ofm.hr/juniorat/images/knjige/povijest%20provincije.pdf OFM] [[Emanuel Hoško]]: Povijest provincije</ref>
*[[franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja]], sjedište u Splitu (do 1743. franjevačka provincija sv. Kaja)
*[[franjevačka provincija sv. Kaja]]
*[[hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], sjedište u Zagrebu
*[[franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]], sjedište u Zadru (konventualci)
*[[Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
*[[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM]], sjedište u Mostaru
*[[franjevačka provincija sv. Ivana Kapistrana]], sjedište u Budimpešti
*[[albanska provincija Marijina Navještenja]]

Povijesne provincije:
*[[franjevačka hrvatsko–kranjska provincija sv. Križa]]
*[[franjevačka provincija sv. Ladislava]]
*[[franjevačka ugarska provincija sv. Marije]]
*[[franjevačka ugarska provincija]] (opservanti)
*[[franjevačka bosansko-hrvatska provincija sv. Križa]]
*[[franjevačka slavenska provincija sv. Serafina]]

U svezi s ovim provincijama i radom franjevaca među Hrvatima su papinske bule [[Ex comissis nobis divintus]], [[Felicitate quadam]], [[Cum hora iam undecima]], [[Cum secundum]], [[Cum hora iam undecima]] i dekreti [[Ordine nostro]], [[Ad propagandam]] i [[Cum ad retularem]].<ref name="Hoško"/>

== Franjevci u znanosti ==
(popis nije potpun)
*[[Ivan Tomašić]], hrv. povjesničar i kroničar
*[[Ivan Franjo Jukić]], hrv. prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, hrvatski preporoditelj, književnik, zemljopisac, kulturni, znanstveni i politički djelatnik
* [[Andrija Kačić Miošić]] - epik i vjerski pisac, napisao prosvjetiteljsko djelo u prozi i stihovima (narodnim desetercem) ''Razgovor ugodni naroda slovinskog''
* [[Matija Petar Katančić]] - hrvatski latinist, historiograf, estetičar, teoretičar književnosti, prevodilac, arheolog, numizmatičar; najpoznatije pjesničko djelo mu je zbirka latinskih i hrvatskih pjesama ''Fructus auctumnales (Jesenski plodovi)''
* [[Filip Grabovac]] - tragična figura prosvjetiteljstva u Dalmaciji, pisac, prethodnik romantičarskih ideja. Napisao ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti (a)rvackoga'', kojemu je vrijednost u njegovu pučkomu patriotizmu. Knjiga je zabranjena i povučena iz prodaje.

== Vidi još ==

* [[Bosanski franjevci]]
* [[Franjevačka mladež]]
* [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Franciscans}}
{{Portal Kršćanstvo}}
*[http://www.ofm.hr Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]
*[http://www.ofmconv.hr/ Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca]
*[http://www.ofm-sv-jeronim.hr Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]
*[http://www.kapucini.hr Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića]
*[http://www.franjevcitor.hr Franjevci trečoredci glagoljaši]
*[http://www.bosnasrebrena.ba Franjevačka provincija Bosna Srebrena]
*[http://www.franjevci.info Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM]
*[http://www.samostan.ba Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici]
*[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=0117d472-e5e3-4003-b34c-77a997f5ed89&articleId=62e1bb6f-3f0a-4cf4-9cec-9705f955950f Scrinia Slavonica] Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. i početkom 20. stoljeća
* Frangeš, Ivo: Povijest hrvatske književnosti
{{Katolički crkveni redovi}}
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}

[[Kategorija: Franjevci| Franjevci]]

Franjevci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica