https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Franjeva%C4%8Dki_samostan_u_BijeljiniFranjevački samostan u Bijeljini - Povijest promjena2026-09-01T05:03:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Franjeva%C4%8Dki_samostan_u_Bijeljini&diff=255850&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-25T22:36:30Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Franjevački samostan u Bijeljini'''-->{{Vjerski objekt<br />
| ime = Franjevački samostan <br />
| slika = Map of Roman Catholic monasteries in Bosnia in the 15th century.png<br />
| veličina_slike = 250px<br />
| opis_slike = Katolički samostani na području Bosne u 15. stoljeću s odvojeno prikazanim samostanom sv. Marije u Polju (''Maria de Campo'') i bijeljinskim samostanom.<br />
| prijašnja_imena = <br />
| lokacija = [[Bijeljina]], [[BiH]]<br />
| koordinate = <br />
| cijena_izgradnje = <br />
| arhitekt = <br />
| godine izgradnje = <br />
| godina završetka = <br />
| renoviran = <br />
| srušen = <br />
| religija = [[katoličanstvo]]<br />
| patron = <br />
| fasada = <br />
| arhitektonski stil= <br />
| materijal = <br />
| dimenzije = <br />
}}<br />
[[Datoteka:Bosanska vikarija 1375.jpg|mini|desno|250px]]<br />
<br />
'''Franjevački samostan''' u [[Bijeljina|Bijeljini]] bio je rimokatolički [[samostan]] koji je pripadao [[franjevci]]ma.<br />
<br />
Bio je pod [[Bosanska vikarija|Bosanskom vikarijom]]. Postojao prije turskih upada i osvajanja Bosne, kad je istočna Bosna imala najviše katoličkih samostana baš uz samu Drinu, ali i sa srbijanske strane Drine. Iz toga vremena dokumentirani su samostani u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|Srebrenici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|Zvoniku]], Solima (kasnije osmanskog imena Tuzla), [[Franjevački samostan Gradovrh|Gradovrhu]] i Labu kod Soli, Teočaku, [[Franjevački samostan Svete Marije u Polju|Sv. Marije u Polju]] i ovaj samostan.<ref name="jedinstvena bosanska vikarija">[https://www.hop.com.hr/2016/11/15/jedinstvena-bosanska-vikarija-je-dolaskom-turaka-podijeljena-na-slobodnu-vikariju-bosna-hrvatska-i-na-okupiranu-vikariju-pod-turcima-bosna-srebrena/ HOP - nezavisni news portal] Dragan Ilić: ''Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena'', 15. studenoga 2016. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> <br />
<br />
Prvi ga put spominje popis kustodija bosanske vikarije od [[Bartul Pizanski|Bartula Pizanskog]], nastao prije 1378. godine, među osam samostana u [[Mačvanska kustodija|mačvanskoj kustodiji]]. Popis istih kustodija iz 1514. godine, što je neposredno pred turskim osvajanjem, spominje opet samostan „S. Mariae Campaniae“ tj. „S. Mariae Campo“ kod Bijeljine (''Biblina''). Dominik Mandić ga locira kod Bijeljine, Krunoslav Draganović se slaže s Mandićem ali u svom zemljovidu ne ucrtava dva bijeljinska samostana, nego samo jedan. Čini se da je samostan u Polju nadživio bijeljinski koji je vjerojatno nestao u [[akindžija|akindžijskim]] provalama i haranjima. Prvi osmanski popisi ni ovaj ni samostan sv. Marije, ni u sumarnom defteru iz 1533. godine, niti u detaljnom defteru iz 1548. godine. Trag postojanja je u susjednoj, korajskoj nahiji.<ref name="infobijeljina">[https://www.infobijeljina.com/11233_Franjevacki-samostani-u-Bijeljini-selu-Popovi.html Info Bijeljina] InfoBijeljina.com : ''Franjevački samostani u Bijeljini, selu Popovi'', 23. ožujka 2016. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Bijeljina]]</div>WikiSysop