Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-06T22:35:37Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 22:35
Redak 63:		Redak 63:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Predložak:~~Samostani u Republici Hrvatskoj}}		{{Samostani u Republici Hrvatskoj}}
	{{Ministarstvo kulture}}		{{Ministarstvo kulture}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T02:05:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Franjevački samostan i crkva u Samoboru
| slika = Samostan Samobor.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Franjevački samostan i crkva u Samoboru
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Samobor]]
| koordinate =
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje = 1717.
| godina završetka = 1721.
| renoviran =
| srušen =
| religija = [[Katoličanstvo]]
| patron = [[Velika Gospa|Uznesenje BDM na nebo]]
| fasada =
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal = kamen
| dimenzije =
| slika2 =
| veličina_slike2 =
| opis_slike2 =
}}
Za '''Franjevački samostan i crkvu u [[Samobor|Samoboru]]''' smatra se da je među najstarijim [[Franjevci|franjevačkim]] samostanima na širem području [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačke nadbiskupije]]<ref>[http://samobor.ofs.hr/ Teza o tome na službenim stranicama samostana] pristupljeno 16. veljače 2019.</ref> te se prema inventaru smatra najznačajnijim kulturno-povjesnim spomenikom u Samoboru.<ref name="DITS"> [http://dits.hr/?page_id=681 O samostanu na stranicama Društva inženjera i tehničara grada Samobora] pristupnjeno 16. veljače 2019.</ref>

== Povijest ==

Najstariji pisani dokaz o prisutnosti franjevaca u Samoboru datiraju još iz [[1525.]] kada papa [[Klement VII.]] daje nakanu samoborskom plemiću [[Juraj Thurry|Jurju Thurryju]] za podizanje [[Samostan|samostana]] franjevcima koji su došli u ovaj kraj. Thurryjev zet Ivan Ungnad smješta ih stoga u zgradu župnog dvora te su oni neko vrijeme upravljaju i župom u Samoboru. Dvije godine nakon toga Juraj Thurry se preobratio na [[protestantizam]] te je protjerao franjevce u mjesto [[Kotari]], gdje im je [[Petar II. Erdődy|Petar Erdődy]] sagradio samostan. U Kotarima su franjevci bili do [[1610.]] kada im je Ana Marija Ungnad, supruga [[Toma Erdődy|Tome Erdődyja]], darovala zemljište s crkvicom Svete Marije u Polju. Godine [[1618.]] počeo se graditi samostan, no zbog toga što je bio sagrađen od [[Drvo (materijal)|drveta]] izgorio je pa se 1717. godine počinje graditi novi samostan i crkva, koji su bili gotovi 1721. godine, a crkva 1733. godine. Crkvu je 1736. posvetio zagrebački biskup [[Juraj Branjug]] koji je donirao oltare posvećene [[Antun Padovanski|Svetom Antunu]] i [[Sveti Franjo Asiški|Svetom Franji]]. [[1738.]] godine postavljene su [[orgulje]] koje je napravio zagrebački majstor [[Antun Weiner]], a [[Franjo Saibler]] ih je obnovio [[1834.]]

U sklopu samostana postojala je i [[Pučka kuhinja|pučka kuhinja]], a franjevci su se brinuli i za [[Pacijent|bolesnike]] tako da je za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] u samostanu bila i [[Vojna bolnica|vojna bolnica]]. Godine [[1880.]] Samobor je pogodio [[potres]] tako da je samostan bio djelomično uništen te je obnovom i nadogradnjom samostan dobio sadašnji oblik. Zagrebački [[dominikanci]] su bili za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] smješteni u samoborskom samostanu radi zaštite i zbog obnove njihovog samostana u Zagrebu. U samostanu su bile smještene i [[klarise]] koje su u samoborski samostan došle [[1946.]] i boravile do [[1965.]] kada im je sagrađen samostan u Zagrebu.

Samostan je tijekom povijesti imao i značajnu nastavnu ulogu. Tako da se [[1805.]] godine u sklopu samostana otvorio i studij [[Filozofija|filozofije]] koji je bio aktivan do [[1807.]] te se ponovno otvara u razdobljima [[1900.]] – [[1903.]] te od 1960.-1964. U razdoblju od [[1964.]] do [[1978.]] godine postojala je [[gimnazija]], a od [[1966.]] u sklopu samostana se nalazilo [[sjemenište]] koje je ubrzo zamijenjeno [[Postulatura|postlaturom]] [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda]]. U nekadašnjoj zgradi sjemeništa danas se nalazi Kuća susreta Tabor.<ref>[http://www.ofm.hr/lokacija/samobor-samostan-uznesenja-bdm/ Povijest samostana na stranici Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda] pristupnjeno 16. veljače 2019.</ref> Samostan ima i tri parcele s [[Vrt|vrtom]], [[Voćnjak|voćnjakom]] i [[Travnjak|travnjakom]] <ref name="DITS"/>.

Broj članova se kroz povijest mijenjao te je tako [[1642.]] u samostanu bilo 6 članova dok je [[1779.]] u samostanu obitavalo 26 franjevaca. Od [[1850.|1850]] do [[1900.]], kada se osniva Provincija Sv. Ćilira i Metoda, broj je varirao između 8 i 11, dok je 1943. bilo samo 2 franjevaca.<ref name=Samobor> Grdenić, Predrag "Samostan i crkva otaca franjevaca u Samoboru" u knjizi ''Samobor'', Zagreb, 1943. </ref>{{is|94}} Danas su u samostanu četiri franjeca te jedan koji upravlja Kućom susreta Tabor.<ref>[http://www.ofm.hr/nasi-franjevci/ Upisati u tražilicu ''Samobor'' i ''Tabor''] pistupljeno 16. veljače 2019. </ref>

Kuća susreta Tabor je kuća u kojoj se skupljaju vjernici na duhovnim obnovama, ozdravljenjima te se održavaju različiti seminari i susreti [[Ministrant|ministranata]], a smjestila se u zgradu gdje je djelovala samostanska gimnazija koja se radi manjka ljudi 1978. godine preselila na [[Kaptol zagrebački|Kaptol]]. Na početku [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1991.]] u tu su zgradu dolazili franjevci iz raznih dijelova okupiranog teritorija, a tu su [[1992.]], zbog opsade grada, došli [[Franjevački samostan Uzvišenja sv. Križa i svetište sv. Nikole Tavelića u Sarajevu|franjevci iz Sarajeva]] koji su ostali u do [[1997.]] godine. Te godine u samostan dolazi fra [[Zvjezdan Linić]] koji odlučuje kako prostor treba primijeniti za rad s vjernicima te je kuća, nakon kraće obnove, otvorena [[20. rujna]] [[1997.]] Fra Zvjezdan Linić je vodio kuću do svoje smrti [[2013.]] kada ga je zamjenio fra Ivan Matić.<ref>[http://tabor.hr/kuca-susreta-tabor/ Povijest Kuće susreta Tabor na službenoj stranici] pristupljeno 16. veljače 2019</ref> Taboru je [[2019.]] dodijeljena [[Povelja Republike Hrvatske]] za izniman doprinos radu na osnaživanju vjere, duhovnog rasta i zajedništva te promicanju općeg dobra.<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_07_67_1339.html|title=Odluka o dodjeli u Narodnim novinama|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28. srpnja 2019.}}</ref>

== Kulturna vrijednost ==

[[Tlocrt]] samostana je četverokutnog oblika s dvorištem u sredini na kojemu je i [[zdenac]] iz 1717. godine. U sklopu samostana nalazi se i [[knjižnica]] čiji se fond obogaćivao kroz povijest te su tako sačuvani rukopisi o postanku samostana te spomen-knjiga. Bogata je i samostanska blagovaonica u kojoj se čuvaju vrijedne slike svetaca i mučenika.<ref name=Samobor/>{{is|92-94}}

Crkva, koja je posvećena [[Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo|Uznesenju blažene Djevice Marije na nebo]], dugačka je 39 metara, široka 19 metara. Ukupno ima 6 oltara, a među njima se ističe glavni oltar. On datira iz [[1752.]] godine, dok je zapisano kako je postojao stariji oltar iz [[1689.]] godine, koji na sebi ima [[Slikarstvo|sliku]] blažene [[Marija (majka Isusova)|Djevice Marije]] te kipove Svetoga Antuna Pustinjake te Franje Asiškog. Crkvom dominira freska ''Uznesenja Majke Božje na nebo'' koja se nalazi u [[Apsida|apsidi]] iza glavnog oltara. Fresku je naslikao [[Slovenija|slovenski]] [[Barokno slikarstvo|barokni majstor]] [[Franc Jalovešek]] [[1752.]] godine, dok ju je Antun Josip Auersperg financirao.<ref name=Samobor/>{{is|95-98}} U crkvi se može naći i tzv. ''Lauretanska kapela'' za koju se smatra da ju je dao napraviti [[Bela IV.]] [[1242.]], a godinama je bila u vlasnišvu samoborskih plemića da bi ju franjevci dobili [[1618.]] godine. <ref name=Samobor/>{{is|99-100}}

Uz sjevernu stranu se nalazi [[zvonik]] koji izvorno datira prije [[1750.]] godine kada je nadograđen, a [[Krov|krovište]] je uzdignuto [[1822.]] godine. Tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u zvonik su ugrađena 3 [[Zvono|zvona]], od kojih su dva bila ukonjena za vrijeme Prvoga svjetskoga rata, te su nadomještena [[1921.]] te [[1932.]] godine.<ref name=Samobor/>{{is|95}}

Pod oznakom Z-1418 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409825029 Samobor, Franjevački samostan s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 10. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Crkva Uznesenja blazene djevice Marije.jpg|Ulaz u crkvu
Datoteka:Franjevački samostan oltar.jpg|Oltar
Datoteka:Franjevački samostan orgulje.jpg|Orgulje
Datoteka:Kip Majke Božje Samobor.jpg|Kip Majke Božje
Datoteka:Samobor, Kuća susreta Tabor.jpg|Ulaz za aute u Kuću susreta "Tabor"
</gallery>

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ofm.hr/lokacija/samobor-samostan-uznesenja-bdm/ Povijest i kontakt na stranicama Provincije sv. Ćilira i Metoda]
*[https://tabor.hr/ Službene stranice Kuće susreta Tabor]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Predložak:Samostani u Republici Hrvatskoj}}
{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Barokne crkve]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Građevine u Samoboru]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Franjevački samostan i crkva u Samoboru - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica