Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

2026-01-13T22:32:30Z

Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. siječanj 2026. u 22:32
Redak 127:		Redak 127:
	* [http://www.costumes.org/history/100pages/BOOKS/racinet/france17th18th.htm Francuska moda, od 17. – ranog 19. stoljeća.]		* [http://www.costumes.org/history/100pages/BOOKS/racinet/france17th18th.htm Francuska moda, od 17. – ranog 19. stoljeća.]

	~~{{Portal Francuska}}~~

	[[Kategorija:Romanski narodi]]		[[Kategorija:Romanski narodi]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T11:35:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 11:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Francuzi'''-->{{~~Etnička~~ grupa		<!--'''Francuzi'''-->{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Francuzi		\| ime = Francuzi
	\| slika = [[Datoteka:French people - mosaic.PNG\|350px\|]]		\| slika = [[Datoteka:French people - mosaic.PNG\|350px\|]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T06:53:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Etnička grupa
| ime = Francuzi
| slika = [[Datoteka:French people - mosaic.PNG|350px|]]
| opis slike =[[Ivana Orleanska]] • [[Jacques Cartier|Cartier]] • [[René Descartes|Descartes]] • [[Molière]] • [[Blaise Pascal|Pascal]] • [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] [[Voltaire]] • [[Denis Diderot|Diderot]] • [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]]
----
[[Victor Hugo|Hugo]] • [[Alexandre Dumas (otac)|Dumas]] • [[Évariste Galois|Galois]] • [[Louis Pasteur|Pasteur]] • [[Jules Verne|Verne]] • [[Gustave Eiffel|Eiffel]] [[Pierre de Coubertin|de Coubertin]] • [[Henri de Toulouse-Lautrec|Toulouse-Lautrec]] • [[Marie Curie|Curie]]
----
[[Marcel Proust|Proust]] • [[Charles de Gaulle|de Gaulle]] • [[Josephine Baker|Baker]] • [[Jacques-Yves Cousteau|Cousteau]] • [[Albert Camus|Camus]] • [[Edith Piaf|Piaf]] • [[François Mitterrand|Mitterrand]] • [[Brigitte Bardot|Bardot]] [[Zinedine Zidane|Zidane]]
| populacija =Oko 100 milijuna
| regije ={{ZD+X/F|FRA}} 62 303 000
| regija1 ={{ZD+X/S|SAD}}
| pop1 =16 000 000
| ref1 =
| regija2 ={{ZD+X/K|KAN}}
| pop2 =8 000 000
| ref2 =
| regija3 ={{ZD+X/A|ARG}}
| pop3 =6 800 000
| ref3 =
| regija4 ={{ZD+X/B|BEL}}
| pop4 =4 200 000
| ref4 =
| regija5 ={{ZD+X/Š|ŠVI}}
| pop5 =1 350 000
| ref5 =
| regija6 ={{ZD+X/Č|ČIL}}
| pop6 =520 000
| ref6 =
| regija7 ={{ZD+X/B|BRA}}
| pop7 =500 000 – 1 000 000
| ref7 =
| regija8 ={{ZD+X/V|VIJ}}
| pop8 =449 300
| ref8 =
| regija9 ={{ZD+X/I|ITA}}
| pop9 =130 000
| ref9 =
| regija10={{ZD+X/A|AUS}}
| pop10 =117 521
| ref10 =
| regija11={{ZD+X/N|NJE}}
| pop11 =104 085
| ref11 =
| regija12={{ZD+X/Š|ŠPA}}
| pop12 =100 408
| ref12 =
| regija13={{ZD+X/U|UK}}
| pop13 =94 178
| ref13 =
| regija14={{ZD+X/I|IZR}}
| pop14 =85 000
| ref14 =
| regija15={{ZD+X/M|MEX}}
| pop15 =60 000
| ref15 =
| regija16={{ZD+X/P|POR}}
| pop16 =35 000
| ref16 =
| regija17={{ZD+X/L|LUX}}
| pop17 =25 200
| ref17 =
| regija18={{ZD+X/K|KMB}}
| pop18 =16 200
| ref18 =
| regija19={{ZD+X/S|SIR}}
| pop19 =13 000
| ref19 =
| jezik = [[Francuski jezik|Francuski]]
| vjera = [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] [[Ateizam|Ateisti]] i [[Agnosticizam|agnostici]] [[Protestantizam|Protestanti]] [[Židovstvo|Židovi]]
| srodne =
}}

'''Francuzi''' ([[francuski jezik|franc]]. les Français) su [[Romanski narodi|romanski narod]] na zapadu [[Europa|Europe]].

Politički u Francuze su popisivani i drugi narodi na području Francuske koji su nastali romanizacijom stare Galije i germanskih plemena. Među ovima danas razlikujemo [[Frankoprovansalci|Franko-Provansalce]] (574.000) iz istočne Francuske u pograničnim krajevima sa [[Švicarska|Švicarskom]] (7100) i [[Italija|Italijom]] (71.000); [[Okcitanci|Okcitance]] (2.377.000) na jugu Francuske; [[Provansalci|Provansalce]] (251.000) sa obale Sredozemlja; [[Gaskonjci|Gaskonjce]] koji su po svoj prilici akvitanijskim jezikom romanizirani [[Baski]], a ima ih danas oko 250.000 na jugozapadu Francuske i oko 4000 tisuća u susjednoj [[Španjolska|Španjolskoj]]; [[Korzikanci|Korzikance]] sa [[Korzika|Korzike]] (302.000), kojih ima i u [[SAD]]-u (104.000) i Italiji (preko 5000).

Posebne zajednice čine danas i narodi koje poznajemo kao [[Frankošvicarci]], kojih u Francuskoj ima oko 29.000 i govore francuski; [[Frankokanađani]] (7.294.000) iz [[Quebec]]a i njihov ogranak [[Kajuni]] (Cajuns) iz [[Louisiana|Louisiane]] koji se smatraju posebnom zajednicom, a ima ih 1.014.000. Frankokanađana ima i 1.079.000 u SAD. Čistih Francuza, bez onih političkih, silom zakona pofrancuženih, ima [[2005.]] godine 37.345.000 u Francuskoj ([[2005.]] imala je 60.491.000 stanovnika), a svih zajedno u svijetu 41.330.000 nastanjenih u 124 države. Osim u Francuskoj, pravih Francuza ima najviše u SAD (2.429.000). Francuski jezik naravno ima daleko veći broj govornika (124.000.000, [[1995.]] godine), ali je etno-kulturno nasljeđe tih naroda sasvim različito.

== Ime i porijeklo ==
[[Datoteka:Acadiens Nantes.JPG|mini|lijevo|Kajuni, potomci Francuza, odnosno Franko-Kanađana iz kanadske [[Akadija|Akadije]]. U 17. stoljeću Francuzi su se nastanili u kanadskim Maritime Provinces, da bi od 1765. do 1785. preko 3000 ovih ljudi, potražilo novi dom u močvarama Louisiane, koja im je postala nova Akadija. Slika prikazuje dolazak Kajuna u Louisianu.]]

Francuzi svoje ime dobivaju po germanskim plemenima [[Franci|Franaka]] što su se od 3. do 6. stoljeća pojavili na granicama [[Galija (rimska provincija)|Galije]], zemlji nastanjenoj [[Kelti|keltskim]] plemenima, i počeli je naseljavati. U francuskom jeziku ovaj naziv glasi /les/ Français, (u engleskom French).

Franci su nastanili područje do rijeke [[Loire]] i u idućim se stoljećima pomiješali i stopili sa [[Gali]]ma. Ovo se stanovništvo prestankom rimske vladavine, koja završava u 5 stoljeću, počelo intenzivno romanizirati, a do 10. stoljeća su zaboravili svoj jezik. Jezična romanizacija galsko-franačkog stanovništva je proces koji se odvijao negdje od 11. do 14. stoljeća, kroz ovaj je period nastajao staro-francuski jezik.

Latinski jezik na području današnje francuske bio je naravno pod utjecajem lokalnih jezika, tako da je evoluirao u više dijalekata, kojima se služe potomci naroda koji su njima govorili. Jedine neromanizirane skupine ostali su [[Bretonci]], što su se u 5. stoljeću na područje Bretanje naselili sa [[Britansko otočje|Britanskog otočja]]. Njihovo porijeklo je također keltsko i srodno kontinentalnim Galima.

Druga grupa, također neromanizirana, su [[Baski]] ili Euskaldunak koji su sačuvali predindoeuropski jezik euskara, i tajanstvenog su porijekla. Baski naseljavaju tek ekstremni jugozapad Francuske. Kod frankofona Francuske nastalo je više dijalekata od kojih bi možda trebalo izdvojiti valonski i [[okcitanski jezik|okcitanski]] (langdočki) kojima se služe [[Valonci]], danas uglavnom nastanjeni u [[Belgija|Belgiji]] i [[Okcitanci]] sa juga Francuske, koje ne treba poistovjećivati sa Francuzima. Pravi Francuzi i [[francuski jezik]] čine one grupe što su govorile langue d'oïl, a napose francuskim jezikom (u području Ile-de-France.), koji je poslužio da postane zajednički jezik svim Francuzima te postao službenim.

== Povijest ==
[[Datoteka:KarlII monks.jpg|mini|Karlo Ćelavi (Charles le Chauve) Prvi vladar zemlje sa kojim počinje francuska povijest.]]

Prethodnici i preci današnjih Francuza i njima srodnih etničkih zajednica područja današnje Francuske, odnosno keltski [[Gali]], živjeli su u ovom kraju još u [[brončano doba]], a do prodora Rimljana dolazi 121. pr. Kr. Rimska vojska je donosila [[latinski jezik]] ali i civilizaciju. Konačan plod rimskog utjecaja na susjedne narode bila je jezična romanizacija, i upravo ta rimska vojska odlučujuće je utjecala na stvaranje suvremenih romanskih naroda, koji po njihovom glavnom gradu Romi ([[Rim]]) nose ime. Na ovaj način nastali su (što se tiče zapadne Europe) Francuzi, [[Valonci]], [[Španjolci]], [[Katalonci]], [[Portugalci]], [[Galjegi]], maleni [[Monegaski]], pa i sami [[Talijani]]. Osvajanja Galije završava [[Cezar]] od 58. do 51 pr. Kr. Rimska vladavina završava dolaskom [[Salijci|Salijaca]] i ratobornog [[Klovis|Klodviga]] koji je 486. kod današnjeg [[Soisson]]a potukao Sijagrija ([[Syagrius]]), posljednjeg rimskog namjesnika.

Klodvig postaje prvi dinast [[Merovinzi|Merovinga]]. Država Merovinga širi se na područja [[Burgundija|Burgundije]], Provanse, pa i [[Tiringija|Tiringije]] i [[Bavarska|Bavarske]]. Što je država postajala veća kraljevska vlast je sve više prelazila u ruke kraljevskih [[majordom]]a. Ovi još više šire franačku državu, a [[Karlo Martel]] kod Poatijea ([[Poitiers]]) tuče arapsku vojsku. Karlov sin [[Pipin Mali]] svrgava posljednjeg Merovinga i 751. proglašava se kraljem. Martelovi potomci su odlučnog i jakog kova, i Pipin Mali ima sina, [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] (768. – 814.), on pak namjerava obnoviti [[Zapadno Rimsko Carstvo]], a papa ga 800. kruni za rimskog cara. Ekspanziju Franaka zaustavit će sama gramzivost koja se očitava u prijestolonasljedničkoj svađi i borbi sinova [[Ludovik I. Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. On je sin Karlov, ali ne uspijeva sačuvati očevo nasljedstvo. Približava se kobna 843.

Te godine u Verdunu će [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar]], [[Ludvig Njemački]] i [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo Ćelavi]] potpisati ugovor koji će odrediti granice budućih država i nastanka novih nacija. Karlo Ćelavi što vladaše od 843. – 877. naslijedit će područje zapadnog dijela franačke države, države koja će se ubuduće nazivati Francuska, i time početi pisati svoju vlastitu povijest.

== Etnografija ==

=== Ples i glazba ===

[[Datoteka:Saint Emilion 003.jpg|mini|desno|Saint Emilion, selo uskih ulica, tipično francuskoj kulturi. U okolici se nalaze vinogradi sa svjetski poznatim 'bordeauxom'.]]

Poznati francuski ples [[kotiljon]] (cotillon), nije se prvi puta pojavio u Francuskoj, kako se to često navodi, nego je porijeklom iz Zapadnih Indija (Kariba), gdje se plesao ranih 1700.-tih godina. On u Francusku dolazi 1750.-tih, gdje postaje nacionalnim plesom. Otuda se za nekih desetak godina dalje širi u Englesku, da bi se negdje [[1844.]] pojavio kao ''der kotillion'' i u Njemačkoj. –Ime plesa dolazi po 'podsuknjii', deminutiv (=cotillon) što nastaje od 'cote' =haljina. –Kotiljon se pleše u parovima, a prati ga i dijeljenje ''cotillon-darova''.

=== Kuhinja ===

[[Datoteka:Roquefort.jpg|mini|Poznati francuski sir Roquefort.]]

Ljubav Francuza prema hrani je opće poznata, kao i to, da je njihov rafinirani ukus dao mnoge poznate specijalitete. Postoji velika ljubav prema [[sirevi]]ma, kao i raznim juhama (jedna od poznatijih je ''[[bouillabaisse]]'' iz [[Nice]], sa umakom od [[šafran]]a), složencima, pečenkama, salatama, slasticama, a uz to naravno idu i pića od kojih su najpoznatija razna vina (pjenušac '[[Champagne]]'), i žestoko piće '[[Cognac]]'.

Najpoznatiji francuski sirevi su: [[Chevre]] (tradicionalni kozji sir), autentični francuski '[[Brie (sir)|Brie]]', [[Raclette]], [[Roquefort]], [[Camembert]], [[Gruyere]] (poznat i kao Comté).

Roquefort je porijeklom sa srednjih Pireneja i nazivan je 'kraljem sireva', a spominje ga još Plinije u rimsko doba.

=== Seoska arhitektura ===

Tipična francuska sela građena su od kamenih kuća koje se redaju uz uske krivudave ulice, i obično okružena vinogradima, kao što je '[[bordeaux]]' blizu istoimenog grada.

== Populacija ==
Godine 2005. Francuska ima 60 milijuna stanovnika i od toga 37.345.000 etničkih Francuza, znači bez onih politički 'pofrancuženih' i 29.000 Franko-Švicaraca, koji također govore francuskim jezikom, a matica im živi u [[Švicarska|Švicarskoj]] (1.475.000; [[2005.]] godine). U ostalim zemljama Francuza ima ima u SAD (2.429.000); [[Belgija]] (115.000); [[Senegal]] (115.000); [[Italija]] (101.000); [[Južnoafrička Republika]] (84.000); Maroko (82.000); [[Njemačka]] (75.000); [[Egipat]] (62.000); [[Demokratska Republika Kongo]] (56.000); [[Španjolska]] (49.000); [[Mauricijus]] (37.000); [[Gabon]] (34.000); [[Nizozemska]] (31.000); [[Panama]] (30.000); [[Francuska Polinezija]] (27.000); [[Kamerun]] (26.000); [[Benin]] (23.000); [[Mađarska]] (22.000); [[Portugal]] (22.000); [[Saudijska Arabija]] (22.000); [[Luksemburg]] (21.000); [[Bjelokosna Obala]] (20.000); [[Urugvaj]] (20.000); [[Srednjoafrička Republika]] (18.000); [[Džibuti]] (17.000); [[Madagaskar]] (17.000); [[Brazil]] (16.000); [[Libanon]] (16.000); [[Monako]] (16.000; bez Monegaska); [[Austrija]] (15.000); [[Republika Kongo]] (15.000); [[Argentina]] (14.000); [[Francuska Gijana]] (14.000); [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (14.000); [[Mali]] (11.000); [[Mauritanija]] (11.000); [[Meksiko]] (11.000); [[Sirija]] (11.000); [[Tunis]] (11.000); [[Alžir]] (10.000).

U ostalim državama u kojima još Francuzi žive broje manje od 10.000. Tako ih je na primjer najmanje u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]] i [[Montserrat]]u popisano tek 30. U [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetom Kitsu i Nevisu]] 60; etc.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.costumes.org/history/100pages/BOOKS/racinet/france17th18th.htm Francuska moda, od 17. – ranog 19. stoljeća.]

{{Portal Francuska}}

[[Kategorija:Romanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Francuske|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Belgije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Maroka]]
[[Kategorija:Etničke grupe Luksemburga]]

Francuzi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica