Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:17:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:17
Redak 63:		Redak 63:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~
	* [http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon] {{eng oznaka}}		* [http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon] {{eng oznaka}}
	* [http://www.iep.utm.edu/bacon/ Internet Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon (1561–1626)] {{eng oznaka}}		* [http://www.iep.utm.edu/bacon/ Internet Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon (1561–1626)] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T00:53:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Filozof
| regija = Zapadnjačka filozofija
| era = [[Renesansna filozofija]]
| slika = Francis Bacon.jpg
| opis_slike = Sir Francis Bacon
| ime = Francis Bacon
| rođenje = [[22. siječnja]] [[1561.]]<br>{{ZD|E|ENG}} [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| smrt = [[9. travnja]] [[1626.]]<br>{{ZD|E|ENG}} [[Highgate]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| škola_tradicija = [[empirizam]]
| glavni_interesi = [[epistemologija]], [[logika]]
| poznate_ideje =
| utjecaji = [[Demokrit]], [[Platon]]
| utjecao_na = [[Denis Diderot]], [[David Hume]], [[Thomas Hobbes]]
}}
[[Datoteka:Francis Bacon Signature.svg|minijatura|Baconov potpis]]
'''Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1. vikont od St Albansa''', ([[London]], [[22. siječnja]] [[1561.]] – [[Highgate]], [[9. travnja]] [[1626.]]), [[Englezi|engleski]] filozof, [[pravo|pravnik]] i [[politika|državnik]]. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz [[renesansa|renesanse]] u moderno doba.<ref name="Stanford Encyclopedia of Philosophy">[http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja [[novi vijek|novovjekovne]] znanosti i filozofije.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 115.</ref>

Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije [[kapital]]a, razvoja [[industrija|industrije]] i [[trgovina|trgovine]]. Suvremenik je [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] i kraljice Elizabete. Za vladavine [[James I.|Jamesa I.]] popeo se čak do položaja [[lord kancelar|lorda kancelara]].

== Životopis ==

Rodio se u [[plemstvo|plemićkoj]] obitelji oca Sir Nicholasa Bacona, civilnog službenika u vladi kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] i majke Anne Coke Bacon, kćeri Sir Anthonyja Cokea, koja je ujedno bila i teta Williama Cecila, lorda od Burghleya.<ref name="Stanford Encyclopedia of Philosophy"/><ref name="Eliksir i kamen, str. 214">Eliksir i kamen, str. 214.</ref>

Studirao je na Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija (1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u [[Pariz]]. Nakon očeve smrti započeo je političku karijeru u Donjem domu [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva|engleskog parlamenta]]. Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum "Pismo savjeta kraljici Elizabeti" (''A Letter of Advice to Queen Elisabeth'').<ref name="Stanford Encyclopedia of Philosophy"/>

Godine [[1593.]] izgubio je naklonost kraljice Elizabete I., pa je prihvatio patronat Grofa od Essexa, kojemu je služio kao politički savjetnik. Godine [[1606.]] po dolasku na vlast [[Škotska|škotskog]] kralja Jakova VI., koji je preuzeo englesku krunu pod imenom ''[[Jakov I., kralj Engleske|Jakova I.]]'', Bacon je imenovan [[vitez]]om, a potom je preuzeo dužnost državnog odvjetnika (1607.) i državnog tužitelja (1613.).<ref name="Stanford Encyclopedia of Philosophy"/>

Daljnji napredak u karijeri ostvario je [[1617.]] godine kada je primljen u ''Dom lordova'', a doskora je bio postavljen na dužnost lorda kancelara i imenovan [[barun]]om od Velurama. Godine [[1621.]] kada je imenovan vikontom od St Albansa, suspendiran je iz parlamenta zbog optužbi za korupciju te osuđen i zatvoren u [[Londonski Tower|Tower]]u. Nedugo poslije je oslobođen, ali povukao se iz javnog života.<ref name="Stanford Encyclopedia of Philosophy"/>

== Baconova filozofska i znanstvena misao ==
[[File:Bacon - Sylva sylvarum, 1658 - 3887855 301161 00006.tif|thumb|Bacon, ''Sylva sylvarum'']]

Jedan od osnivača moderne [[znanost]]i i moderne [[filozofija|filozofije]]. U dijelu »Novi organon znanosti« ukratko je izložio osnovne principe svoje filozofije. Postavio je princip [[eksperiment]]a koji najviši princip svakog znanstvenog istraživanja, a razradio je [[indukcija|induktivnu]] metodu spoznaje. Prema njegovim načelima osnovano je [[1662.]] godine u Engleskoj »Učeno društvo«.

Bacon teži »velikoj obnovi«, temeljitoj preobrazbi znanosti i života uopće. Naslov njegovog glavnog, ne dovršenog djela i je »Instauratio magna«, a »Novi organon ili upute za tumačenje prirode« dio je te zamisli.
Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer ''znanje je moć''.

Kritizirao je staru [[Logika|logiku]] i metodu [[Dedukcija|dedukcije]]. On uvodi metodu indukcije koja je jedinstvo eksperimenta i racionalne [[Gnoseologija|spoznaje]]. Bacon je smatrao da se prije metode indukcije treba očistiti razum od predrasuda (zabluda, "idola") koje su se nagomilale:
#'''Predrasude plemena''' – one su u ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i prema tome skloni greškama.
#'''Predrasude pećine''' – to su zablude pojedinca. One nastaju zbog toga što čovjek sudi prema sebi, pa misli da ono kako on nešto doživljava da tako to doživljavaju i drugi, a zaboravlja da je svaki čovjek zasebna "pećina".
#'''Predrasude trga''' – pogrešno razumijevanje riječi. One nastaju na ulicama, trgovima gdje se razmijenjuju riječi, a one mogu izazvati različita značenja a to može dovesti do pogreške, nesporazuma.
#'''Predrasude kazališta''' – nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da su ove predrasude najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek poštujući neki autoritet prihvaća sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i njegove greške. To je kao u kazalištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu, za koju publika misli da je stvarna, a u stvari ona je umjetna.

Iako je zagovarao [[empirizam|iskustvo]] i promatranje pojava, Baconova misao bila je ukorijenjena u [[hermetizam|hermetizmu]], zbog čega neki njegovi stavovi odražavaju [[Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim|Agrippinu misao]] i utjecaj [[rozenkrojceri|rozenkrojcerskog hermetizma]].<ref name="Eliksir i kamen, str. 214"/>

== Djela ==

Napisao je veliki broj filozofskih, [[književnost|književnih]], [[povijest|povijesnih]] i pravnih djela na [[engleski jezik|engleskome]] i latinskom jeziku, od kojih su većina objavljena posmrtno.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 116.</ref>
* ''Novi Organon'', 1620.
* ''Povijest prirodna i pokusna za utemeljenje spoznaje'', 1622.
* ''O dostojanstvu i napretku znanosti'', 1623.
* ''Ogledi ili savjeti politički i moralni'', 1625.
* ''Nova Atlantida'', 1627.
* ''Načela prava'', 1630.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-02-3}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://plato.stanford.edu/entries/francis-bacon/ Stanford Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon] {{eng oznaka}}
* [http://www.iep.utm.edu/bacon/ Internet Encyclopedia of Philosophy – Francis Bacon (1561–1626)] {{eng oznaka}}

{{barok}}

{{GLAVNIRASPORED:Bacon, Francis}}
[[Kategorija:Životopisi, Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Europski filozofi 16.-19. stoljeća]]
[[Kategorija:Empiristi]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Hermetizam]]

Francis Bacon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica