WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:26:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Franci''' su bili [[Germani|germansko pleme]] koje je vladalo područjem današnje [[Francuska|Francuske]], ondašnje [[Galija (rimska provincija)|Galije]] i današnje [[Njemačka|Njemačke]] nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]].

== Općenito o Francima ==

Franci su germanski narod, koji se sastojao od nekoliko germanskih plemena (tvorili su tzv. ''Germansku federaciju'') i to: [[Salijski Franci|Salijci]], [[Sikambri]], [[Kamavi]], [[Tenkteri]], [[Kazuari (Germani)|Kazuari]], [[Brukteri]], [[Uzipeti]], [[Ampsivari]] i [[Kati]]. Franci su prvo [[Popis germanskih plemena|germansko pleme]] koje se stalno nastanjuje na području [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Došli su na područje Rimskog Carstva iz sadašnje središnje [[Njemačka|Njemačke]] i južne [[Nizozemska|Nizozemske]] i naselili se u sjevernoj [[Galija (rimska provincija)|Galiji]], gdje su pod [[Rimljani|Rimljanima]] bili prihvaćeni kao federati.

Tu uspostavljaju Franačku državu, koja pokriva većinu današnje [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]] i [[Nizozemska|Nizozemske]] i zapadnih područja Njemačke ([[Frankonija]], [[Porajnje]], [[Hessen]]). Time su Franci stvorili povijesnu jezgru i moderne [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Belgija|Belgije]]. Prijelaz franačkog kralja [[Klodvig I.|Klodviga]] koji je bio [[Poganstvo|poganin]] na [[kršćanstvo]] pri kraju 5. stoljeća predstavlja jedan od ključnih događaja u povijesti [[Europa|Europe]].

Franačka je pod [[Merovinzi]]ma bila izložena podijelama i dinastičkim borbama, jer su Franci dijelili [[kraljevstvo]] na sve svoje sinove, kao što su inače dijelili i privatno vlasništvo. To je bilo jedno kraljevstvo sa više potkraljevstava s nejasnim datumima podjela, nejasnim unutarnjim granicama te s pitanjem tko je uopće njima i vladao. Općenito, Franačkim kraljevstvom vladale su dvije [[dinastija|dinastije]] [[kralj]]eva:
* [[Merovinzi]]
* [[Karolinzi]]

U početku je postojala glavna podijela među Francima:
* [[Salijski Franci]] , gdje salijski znači slani, tj. oni kraj mora (na donjoj [[Rajna|Rajni]])
* [[Ripuarski Franci]], tj. oni koji žive kraj rijeke (na srednjoj [[Rajna|Rajni]])
Ta podijela je imala svoj značaj do [[9. stoljeće|9. stoljeća]] po tome što su postojali različiti pravni sustavi za svaku od skupine Franaka. To pleme ili skupina plemena ima svoje dijelove: Salijci, Ripuarci, Brukteri, Sikambri, Kamavi, itd. Od svih s vremenom postaju najvažniji [[Salijci]] (naseljeni najprije u područje današnje [[Belgija|Belgije]], postupno se šire najprije do [[Seine]], a onda do [[Loire]]) i [[Ripuarci]] (naseljeni oko rijeke [[Rajna|Rajne]], središte između [[Metz]]a i [[Aachen]]a).

== Najraniji zapisi o Francima ==

{{Povijest Njemačke}}
Najraniji povijeni zapisi su relativno nejasni. Glavni povijesni izvor o Francima je galsko-rimski kroničar [[Grgur iz Toursa]] u djelu ''Povijest Franaka (Historia Francorum)'', koja pokriva vrijeme do [[594.]], a sadrži citate drugih starijih autora ([[Sulpicije Aleksandar]] i [[Frigerid]]) te bilješke o vlastitim kontaktima s važnijim osobama u Franačkoj. Pored Grgurove ''Povijesti'' postoje i raniji [[rim]]ski izvori, kao što su [[Amijan Marcelin]] i [[Sidonije Apolinar]] koji spominju Franke.

Grgur iz Toursa tvrdi da su Franci živjeli u [[Panonija|Panoniji]], pa su se premjestili do obala [[Rajna|Rajne]], dok drugi raniji izvori spominju da su se Franci preselili od ušća [[Dunav]]a do [[Rajna|Rajne]] (Fredegarova kronika iz [[7. stoljeće|7. stoljeća]] i djelo ''Gesta regnum Francorum'' ili Liber Historiae Francorum). Tu su Franci u 11. stoljeću pr. Kr. uzeli ime Franci po svom zapovjedniku Franku. Dotad su se zvali Sikambri(ili Sugambri) i bili su jedan ogranak od [[Skiti|Skita ]]ili [[Kimerani|Kimerana]]. Merovinški kraljevi su tvrdili da potiču od Sikambra, koji su bili skitsko pleme.

Noviji [[povjesničar]]i u vrijeme migracija smatraju da su se Franci pojavili sjedinjavanjem više manjih germanskih plemena u [[germanska federacija|franačke konfederacije]] početkom [[3. stoljeće|3. stoljeća]], uključujući Sikambre, Uzipete, Tenktere i Bruktere. Te skupine su nastanjivale nizinu donjeg Porajnja i zemlje istočno od [[Rajna|Rajne]]. Socijalni razvoj je ubrzan ratovima, koje su [[Rimljani]] vodili s [[Markomani]]ma [[166.]] i ostalim sukobima krajem 2. i u 3. stoljeću. Regija na sjeveroistoku današnje [[Nizozemska|Nizozemske]] - Salland i danas nosi svoje ime koje je (vjerojatno) dobila po Salijskim Francima koji su tu stvorili jezgu svoje države.

Oko [[250.]] jedna grupa Franaka je iskoristila slabost [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pa dolaze do [[Tarragona]] u današnjoj [[Španjolska|Španjolskoj]]. Tu su oko 10 godina opljačkali cijelu regiju, dok ih rimske legije nisu otjerale sa područja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Oko 40 godina kasnije Franci stavljaju regiju [[Scheldt]] pod svoju vlast gdje ometaju plovni put prema [[Velika Britanija|Britaniji]]. [[Rimljani]] su okupirali to područje, ali su ostavili Franke da žive tu, koji su gusarili tim područjem do vremena kada su se neki skrasili u [[Toksandrija|Toksandriji]] prema ugovoru s rimskim vlastima. Tada se jače počinju uplitati u kopnene putove i sudjelovali su u događaju [[Conspiratio Barbarica]] ([[367.]] – [[369.]]). Od samog kraja [[2. stoljeće|2. stoljeća]], Franci se pojavljuju u rimskim tekstovima i arheološkim izvorima kao neprijatelji i saveznici (laeti ili dediticii) na rimskom tlu.

== Jezik ==

Stari franački jezik, kojim su govorili Franci, nema izravnih pisanih potvrda, ali je ostavio trag u mnogim starofrancuskim, pa čak latinskim izrazima. Razvio se u staroniskofrankonijski jezik u današnjoj [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] koji je nadalje bio zamijenjen starofrancuskim na jugu.

== Vidi još ==

* [[Franačka država]]
* [[Popis franačkih kraljeva]]
* [[Germani]]
* [[Francuska]]
* [[Franačka]]

[[Kategorija:Franci]]

Franci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica