https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fran_Hr%C4%8Di%C4%87Fran Hrčić - Povijest promjena2026-08-10T10:25:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fran_Hr%C4%8Di%C4%87&diff=207186&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-08T18:14:00Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Fran Hrčić'''-->[[File:Hrčić - grob.jpg|Grob obitelji Hrčić u Samoboru|mini]]<br />
'''Fran Hrčić''' ([[Samobor]], [[7. listopada]] [[1876.]] — Samobor, [[1. studenoga]] [[1953.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[dramski pisac|dramatičar]]. Po bitnim je značajkama svoga pregalaštva pripadnikom [[modernizam (književnost)|modernizma]],<ref>[[Nikola Batušić]], ''Studije o hrvatskoj drami'', Matica hrvatska, Zagreb, 1999., {{ISBN|9531505276}}, str. 208.</ref> kada je i ostvario [[kazalište|kazališnu]] slavu u [[Zagreb]]u, [[Varaždin]]u i [[Osijek]]u.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Hrčić je bio studentom [[slavistika|slavistike]] u Zagrebu, te je [[1895.]] izbačen sa [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] zbog [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spaljivanja madžarske zastave]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]]. Potom je bio studentom tehnike u [[Sveučilište u Beču|Beču]], da bi u konačnici, u [[Prag]]u svršio [[trgovačka akademija|trgovačku akademiju]] i kasnije radio kao bankarski službenik u Zagrebu i Samoboru. Poslije smrti [[roditelji|roditelja]] bio je ekonomom i ravnateljem štedionice u Samoboru, jedno vrijeme tajnikom [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Kraljevskoga hrvatskoga zemaljskog kazališta u Zagrebu]], te se nakon toga vratio novčarstvu u Samoboru. Kao nestručnjak se je ostvarivao i skladanjem.<br />
<br />
== Književno stvaralaštvo ==<br />
U [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] se javlja u svojoj 20. godini, a godine je [[1898.]] objavio u bečkoj »Mladosti« djelo ''Hermova osveta''. Pisao je [[novela|novele]], članke o književnosti, kazalištu, [[umjetnost]]i, [[etnologija|narodoznanstvu]], o samoborskim kulturnim i političkim zbivanjima. Pisao je u novinama i časopisima, [[Mlada Hrvatska (časopis)|Mladoj Hrvatskoj]] (Prag), [[Mladost (časopis)|Mladosti]]; [[Život (časopis)|Životu]] (Zagreb), [[Svjetlo (časopis)|Svjetlosti]] (Karlovac), [[Savremenik]]u, [[Obzor (novine)|Obzoru]], [[Pokret (Zagreb, 1904.)|Pokretu]], [[Novosti (Zagreb)|Novostima]], [[Narodna starina|Narodnoj starini]], u [[zadar]]skom je [[Lovor (časopis)|Lovoru]] tiskao novele. U zagrebačkom kazalištu izvedene su tri njegove drame: ''U sumraku'', 22. listopada 1904., ''More'', 1906., te ''Velika žrtva'', 1911.).<ref name="MŠ"/><br />
<br />
Naslov njegove prve drame (''U sumraku'') podsjeća na ''Moć tmine'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj|L. N. Tolstoja]], koje je vrjelo pružilo Hrčiću značajno nadahnuće. Radnja te [[socijalna drama|socijalne drame]] je smještena u [[Slavonija|slavonsko]] okruženje.<ref name="MŠ">[[Miroslav Šicel]], ''Književnost moderne'', Povijest hrvatske književnosti ; knj. 5., Sveučilišna naklada Liber, Mladost, Zagreb, 1978., str. 232.</ref><br />
<br />
[[Antun Gustav Matoš]] je opisao njegovu dramu ''Velikoj žrtvi'' riječima:<ref>Antun Gustav Matoš, ''O hrvatskoj književnosti II.'', VII. sv., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti : Liber izdanja Instituta za znanost o književnosti : Izdavačko-knjižarsko poduzeće Mladost, Zagreb, 1973., str. 115.</ref><br />
<br />
{{Citat|Prije svega. Fran Hrčić ne zna pisati. Njegov je jezik jezik palanačkih birokratića i kancelarija.|Antun Gustav Matoš, O hrvatskoj književnosti II.}}<br />
<br />
''Enciklopedija'' Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu opisuje njegove prve dvije drame riječima: ''Oba su teksta pisana vrlo odmjereno i u njima su proračunato naglašeni neki porivi strasti ili pojedine scene u kojima se nazire utjecaj naturalističke dramaturgije. Autor očito bolje poznaje dramsku književnost nego život slavonskog seljaka ili naših ribara o kojima govori u drugoj drami.''<ref>Pavao Cindrić, ur. ''Hrvatsko narodno kazalište : 1894. – 1969.'', Enciklopedijsko izd., Naprijed : Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1969., str. 350.</ref><br />
<br />
== Djela ==<br />
: '''Drame''':<br />
* ''U sumraku'', 1904.<br />
* ''More'', 1906.<br />
* ''Zapreka''<br />
* ''Velika žrtva'', 1910.<br />
* ''Bijeg'' (preradba ranije drame Zapreka)<br />
<br />
: '''Komedije''':<br />
* ''Ujakova baština'', 1941.<br />
* ''Šetnja po krovu''<br />
<br />
: '''Referati''':<br />
* ''O uzajamnosti dramske proizvodnje jugoslavenskih autora''<br />
<br />
: '''Članci''':<br />
* ''Vraz u Samoboru''<br />
* ''Ljudevit Šmidhen''<br />
* ''O popravku staroga grada''<br />
* ''Gdje je Katančićeva Molbica'', Novosti, 10. listopada 1940.<br />
* ''Samoborci na književnom polju'', 1942./1943.<br />
<br />
: '''Sabrana djela''':<br />
* ''Drame'', 1936., »po nalogu autorovu« 200 primjeraka tiskanih kod Dragutina Spullera u Samoboru.<br />
* ''Komedije'', Samobor, 1997.<br />
<br />
== Djela o Hrčiću ==<br />
* [[Vanja Radauš]], poprsje Frana Hrčića u crkvenom dvorištu u Samoboru.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Hrčić, Fran}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Samobor]]</div>WikiSysop