WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:55:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Amundsen-Fram.jpg|mini|250px|desno|''Fram'' na Amundsenovoj ekspediciji.]]

'''Fram''' je brod koji je plovio najsjevernije i najjužnije nego ikad neki drugi brod. Do pojave [[Titanic|Titanica]] ovaj brod je bio najpoznatiji na svijetu. Danas, [[norveška|Norveško]]-[[rusija|Ruski]] institut za polarna istraživanja nosi ime Fram, a i zaljev u kojem se muzej sa brodom nalazi nosi njegovo ime.

== Izgradnja ==

[[Fridtjof Nansen]] je [[1890.]] naručio brod koji će biti sposoban izdržati ekstremne uvjete na ledu od brodograditelja Colina Archera. Dvije godine kasnije Fram (norveška riječ za naprijed) koji, zahvaljujući svojoj genijalnoj konstrukciji, umjesto da se odupire pritiscima leda, jednostavno ide prema površini, je i porinut.

== Ekspedicije ==

=== Nansenova Arktička ekspedicija ===

Trogodišnja ekspedicija, kojom je Nansen na Framu pokušao preplutati preko [[sjeverni pol|sjevernog pola]], trajala je od [[23. lipnja]] [[1893.]] do [[20. kolovoza]] [[1896.]], od toga je Fram bio zarobljen u ledu od [[14. rujna]] [[1893.]] do [[13. kolovoza]] [[1896.]] (1055 dana). Najdalje što je brod dospio bilo je 85° 59'. Za vrijeme cijelog putovanja Fram je samo jednom evakuiran iz straha da će ga led zdrobiti.

Nansen i [[Hjalmar Johansen]] krenuli su s Frama [[14. ožujka]] [[1895.]] u pokušaju da osvoje [[sjeverni pol]] na skijama i došli do 86° 14' gdje ih je zaustavila [[polarna noć]] te su bili prisiljeni vratiti se na jug. [[17. lipnja]] [[1896.]] Nansena i Johansena našla je britanska ekspedicija, na čelu sa Frederickom G. Jacksonom, na jedinoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] koloniji na sjvernom polu, [[Zemlja Franje Josipa|Zemlji Franje Josipa]].

=== Sverdrupovo polarno istraživanje ===

[[Otto Sverdrup]], kapetan broda na prvoj ekspediciji i uz Nansena začetnik ideje o Framu, vodio je drugu ekspediciju, od [[1898.]] do [[1902.]] u kojoj je brod skoro izgubljen u požaru. Ekspedicija je imala zadatak kartiranja i istraživanja sjeverozapadnog [[Grenland|Grenlanda]].

=== Amundsenovo osvajanje Južnog pola ===
[[Roald Amundsen]], jedan od najvećih polarnih istraživača svih vremena, želio je sudjelovati u prvoj Framovoj ekspediciji u [[Arktički ocean]], ali ga je Nansen odbio jer je bio premlad. No, već 5 godina kasnije Amundsen je dobio svoju priliku na brodu [[Belgica]] koji je plovio [[Antarktik|Antarktičkim oceanom]]. Nakon ove svoje prve antarktičke zime Amundsen se potvrdio kao polarni istraživač kad je njegova ekspedicija na brodu [[Gjøa]] (norveška riječ za zaljev) postala prva koja je prošla [[Sjeverozapadni prolaz]].
Nakon prolaska kroz Sjeverozapadni prolaz Roald Amundsen je planirao osvajanje sjevernog pola. [[1909.]] Nansen daje dopuštenje Amundsenu da koristi Fram u tom pokušaju. [[1910.]] Fram, sa Amundsenom na čelu, kreće na svoju posljednju, treću ekspediciju iz Christianie (današnji [[Oslo]]) prema sjevernom polu, no kako je čuo da su [[1909.]] Cook, a nešto kasnije i Peary tvrdili da su došli do pola, promijenio je planove i prihvaća izazov da bude prvi koji će osvojiti [[južni pol]].

Na Grenlandu su pokupili 97 grenlandskih polarnih pasa te su se zaputili prema jugu. Osim Amundsena samo su još dva člana posade, Amundsenov brat Leon i zapovjednik broda Nilsen, znali kuda zapravo idu. Tek u listopadu [[1910.]], nakon isplovljivanja iz [[Buenos Aires|Buenos Airesa]], prvo posada, a zatim i cijeli svijet saznaju za Amundsenove planove. U siječnju [[1911.]] stigli su do Ross Ice Shelfa, na lokaciji poznatoj kao Zaljev kitova. Ovdje je Amundsen postavio svoju bazu i nazvao to mjesto Framheim, doslovno Framova kuća.
Framheim je bio 100 [[kilometar]]a bliže polu nego McMurdo Sound gdje se ulogorila ekspedicija [[Robert Falcon Scott|Roberta Falcona Scotta]]. Tijekom veljače i ožujka Amundsen i njegova ekipa su nosili zalihe hrane na 80°, 81° i 82°. Prezimili su na Framu unaprjeđujući opremu, pogotovo sanjke. Put prema polu počeli su [[20. listopada]] [[1911.]] i na pol stigli [[14. prosinca]] [[1911.]], samo 35 dana prije Scottove ekspedicije. Scott je imao tu nesreću da nađe Amundsenov šator s pismom unutra koje je Amundsen ostavio u slučaju da se ne uspije vratiti do Framheima. Amundsenovo veliko iskustvo, temeljita priprema i upotreba najboljih psećih zaprega na kraju su se isplatili i avantura koja je trajala 99 dana je prošla prilično glatko. S obzirom da ni jedna ekspedicija nije nosila tada veliki bežični telegraf, za njihov uspjeh se nije saznalo sve do [[7. ožujka]] [[1912.]]
O ovom pothvatu Amundsen je napisao i knjigu The South Pole: An Account of the Norwegian Antarctic Expedition in the "Fram", 1910–1912.

== Framovo očuvanje ==
[[Datoteka:Fram_museum_oslo.jpg|mini|100px|lijevo|''Fram'' muzej.]]

Otto Sverdrup je [[1916.]] godine pokrenuo akciju očuvanja broda koji je na kraju [[1935.]] pohranjen u Frammuseet na poluotoku Bygdøy u Oslu gdje se i danas nalazi.
U neposrednoj blizini Framovog muzeja nalazi se i Amundsenov brod Gjøa.

[[Kategorija:Brodovi]]

Fram - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica