<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Fotoreaktivacija</id>
	<title>Fotoreaktivacija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Fotoreaktivacija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fotoreaktivacija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T14:45:32Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fotoreaktivacija&amp;diff=76052&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fotoreaktivacija&amp;diff=76052&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-30T09:13:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fotoreaktivacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Fotoreaktivacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je proces koji je otkrio Kelner 1949.godine. To je jedan od mehanizama koji ispravljaju (repariraju) [[mutacija|mutacije]] [[DNK]] poslije [[ultraljubičasto zračenje| ultraljubičastog zračenja]] (ultraljubičasta svjetlost; kratica UV prema eng. ultraviolet).&lt;br /&gt;
Izazivanje prekida u DNK lancima i izmjene građe specifičnih baza pod djelovanjem UV-zračenja ima velike posljedice po organizam. Međutim, primijećeno je da su neke [[bakterije]] i [[virusi]] manje osjetljivi od drugih na ovakva zračenja. Utvrđeno je da se kod ovih organizama mogu »popraviti« povrede u DNK izazvane zračenjem, a ako se u tim »oporavljajućim« sustavima dogodi poremećaj, organizam više nije sposoban preživjeti zračenje, tj. postaje »osjetljiv« na njega. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivna istraživanja u ovom području su pokazala da postoji nekoliko mogućih mehanizama opravke (repariranja) DNK molekula tako da ih u osnovi možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;1.	prereplikativnu reparaciju&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;2.	postreplikativnu reparaciju&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prereplikativna reparacija se također može podjeliti na dva tipa, a to su: &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;fotoreaktivizacija i reparacija DNK putem resinteze.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Suština procesa fotoreaktivacije sastoji se u monomerizaciji dimera [[pirimidin]]skih baza (razbijanjem [[kovalentna veza|kovalentnih veza]] koje povezuje dimeri), uz učešće svjetlosne energije. Fotoreaktivacija je enzimatski proces koji nastaje uz učešće svjetlosne energije vidljivog dijela spektra UV-vala veće valne dužine (od 3100 do 5000 [[Ångstrom]]a). Ovaj proces je specifičan samo za »povrede« DNK izazvane UV-zračenjem i to samo ako su u pitanju dimeri pirmidinskih baza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Istraživanja su pokazala da postoji [[enzim]] koji u mraku vežu sa DNK, ozračenom UV zrakama, u stabilan kompleks, zatim uz učešće energije kvanta enzim razara [[kovalentna veza|kovalentne veze]] koje oblikuju dimeri, što in situ dovodi do nastanka [[monomer|monomera]] i oslobađanja enzima. Primijećeno je da najveću brzinu monomerizacije imaju dimeri [[timin]]a, a također da fotoreaktivacija nikada nije potpuna, već obuhvaća od 80% (in situ) do 90% (in vitro) dimera pirimidina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Još nije dovoljno jasna priroda enzima fotoreaktivacije iako ga je Muhammed, 1966. godine, izolirao u čistom obliku. Po ovim podatcima to je složen enzim koji se sastoji iz najmanje dvije subjedinice. Prisustvo ovoga enzima utvrđeno je u različitim tkivima [[bezkralježnjak]]a i [[kralježnjak]]a (premda su podatci za sisavce kontradiktorni). Unutar [[stanica|stanice]] enzim je lokaliziran u [[Stanična jezgra|jezgri]], a kod bakterija nađena je asocijacija ovoga enzima sa DNK. Enzim fotoreaktivacije genetički je kontroliran, tako npr. na genetičkoj karti [[E. coli]] ustanovljen je lokus phr koji determinira taj enzim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pored opisanog tipa fotoreaktivacije (enzimska fotoreaktivacija) postoji i tzv. direktna fotoreaktivacija, prilikom koje dolazi, uslijed prisustva energije kvanta, do fotokemijskog razaranja dimera u DNK.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Genetika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>