WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:59:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Fosilna goriva''' ili '''mineralna goriva''' su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina. Ta goriva sadrže visoke postotke [[ugljik|ugljika]] i [[ugljikovodik|ugljikovodika]].

[[Datoteka:Coal.jpg|thumb|right|[[Ugljen]], jedan od fosilnih goriva]]

Trenutno su osnovni izvor energije na [[Zemlja|Zemlji]]. [[Energija]] iz fosilnih goriva obično se oslobađa izgaranjem, i prilikom tog izgaranja također se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okoliš kao: ugljični monoksid CO,[[ugljični dioksid]] CO2, [[sumporni dioksid]] SO2, SO3, NO3 itd.

U fosilna goriva spadaju:

* [[treset]]
* [[ugljen]] (lignit, mrki ugljen, [[kameni ugljen]])
* [[nafta]]
* [[prirodni plin|zemni plin]]

Fosilna goriva nalaze se u rasponu od zapaljivih materijala sa niskim omjerom ugljika i vodika poput [[metan|metana]], do tekuće [[nafta|nafte]] i nezapaljivih materijala koji se sastoje od gotovo čistog ugljika, kao [[antracitni ugljen]]. [[Metan]] se može pronaći u poljima [[ugljikovodik|ugljikovodika]], sam, sa [[nafta|naftom]]. Opće je prihvaćeno da su formirani od [[fosili|fosiliziranih]] ostataka mrtvih biljaka i životinja koji su bili izloženi toplini i pritisku u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] stotinama milijuna godina, ovu biogeničku teoriju je prvi put predstavio [[Georg Aricola]] 1556. godine i kasnije [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] u 18. stoljeću.

Administracija Informacije o Energiji je procijenila da su se u 2006. godini primarni izvori energije sastojali od nafte 36,8%, ugljena 26,6%, prirodnog plina 22,9%, što rezultira 86% postotnim udjelom fosilnih goriva u primarnoj svjetskoj proizvodnji energije. Ne-fosilni izvori uključivali su [[hidroenergija|hidroelektrične]] sa 6,3%, [[nuklearna energija|nuklearne]] sa 6% i ([[geotermalna_energija|geotermalne]], [[solarna energija|solarne]], [[plima|plimu]], [[vjetar]], [[drvo]], [[otpad]]) sa 0,9%. Svjetska potrošnja energije rasla je oko 2,3% godišnje.

Fosilna goriva su [[neobnovljivi resursi]] jer im trebaju milijuni godina da bi nastali, i rezerve se troše puno brže nego što nove nastaju. Proizvodnja i potrošnja fosilnih goriva potiču ekološku zabrinutost. Globalni pokret prema proizvodnji [[obnovljiva energija|obnovljive energije]] je na putu da pomogne zadovoljiti povećanu potrebu za energijom.

Ovi plinovi utječu na okoliš tako što se sakupljaju u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] i tako stvaraju [[staklenički učinak]], dok se otapaju u vodi koja se nalazi u [[atmosfera|atmosferi]], uslijed čega joj se smanjuje [[pH]]-vrijednost te nastaju tzv. [[kisele kiše]], koje uništavaju biljke i erodiraju građevine, stijene, itd.

Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oko 2,13 milijardi tona [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] godišnje, a procjenjuje se da prirodni procesi mogu apsorbirati samo pola od tog iznosa, tako da je godišnje neto povećanje atmosferskog ugljičnog dioksida oko 10,65 milijardi tona (jedna tona atmosferskog ugljika je ekvivalentna 44/12 ili 3,7 tona ugljičnog dioksida). [[Ugljični dioksid]] je jedan od stakleničkih plinova koji pojačava [[Toplinsko zračenje|zračenje]] i pridonosi [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]], uzrokujući da prosječna površinska temperatura Zemlje raste, što će rezultirati velikim nepovoljnim učincima.

== Izvori ==

Fosilna goriva nastaju anaerobnim raspadanjem ostataka organizama uključujući [[fitoplanktoni|fitoplanktone]] i [[zooplanktoni|zooplanktone]] koji su se nataložili na dno [[more|mora]] (ili [[jezera]]) u velikim količinama u uvjetima bez zraka, prije više milijuna godina. Kroz geološko vrijeme, ova organska tvar, pomiješana s blatom, zakopana je ispod teških slojeva [[sediment|sedimenata]]. Rezultirajući visoke razine topline i pritiska uzrokovali su kemijske promjene u organskoj tvari, prvo u materijal sličan vosku poznat kao [[kerogen]] koji se može naći u naftnom škriljcu, a tada uz pomoć još topline u tekuće i plinovite ugljikovodike u procesu znanom kao [[katageneza]].

Kopnene biljke, u drugu ruku, formiraju [[ugljen]]. Mnoga polja ugljena su iz Karboniferskog perioda Zemljine povijesti. Kopnene biljke također tvore kerogen tipa III, izvor [[prirodni plin|prirodnog plina]].

Usporedne brojke:

• 1 litra običnog [[benzin]]a nastaje od 23,5 tone organskog materijala sa oceanskog dna

• Ukupna količina fosilnih goriva iskorištenih 1997. godine je rezultat 422 godine ukupne biljne tvari koja je rasla na kopnu i u svim [[ocean|oceanima]].

== Važnost ==
[[Datoteka:Gulf Offshore Platform.jpg|200px|thumb|right|Bušotina za vađenje nafte u [[Meksiko|Meksiku]]]]
[[Datoteka:Grangemouth04nov06.jpg|mini|thumb|left|Petrokemijska rafinerija u Grangemouthu, [[Škotska]], [[UK]].]]

Fosilna goriva su od velike važnosti jer mogu biti spaljena (oksidirana u [[ugljični dioksid]] i [[voda|vodu]]), stvarajući znatnu količinu [[energija|energije]]. Iskorištavanje [[ugljen|ugljena]] kao [[gorivo|goriva]] je starije od pisane povijesti. [[Ugljen]] je korišten da pokreće peći za topljenje [[Mineralne_sirovine#Metalne_mineralne_sirovine_.28ili_rude.2Fruda.C4.8De.29|metalne rude]]. Polučvrsti ugljikovodici su također korišteni u davna vremena ali većinom za kreiranje vodonepropusnih materijala i [[balzamiranje]].

Komercijalno iskorištavanje [[petrolej|petroleja]], većinom kao zamjena za ulja od životinjskih izvora (npr. kitovog ulja) za korištenje u uljnim lampama počela je u 19-om stoljeću.

[[Prirodni plin]], nekoć odbacivan kao nusprodukt proizvodnje [[petrolej|petroleja]], se sada smatra vrlo vrijednim resursom.

Teško [[sirovo ulje]], koje je puno viskoznije od konvencionalnog sirovog ulja, te [[katranski pijesak]] koji se sastoji od bitumena pomiješanog sa pijeskom i glinom, postaju sve važniji izvori fosilnih goriva. [[Uljni škriljac]] i slični materijali su sedimentno kamenje koje sadrži [[kerogen]], kompleksnu mješavinu organskih spojeva visoke molekularne težine, koji daju sintetsko [[sirovo ulje]] kada ih se zagrije. Ove materijale tek treba komercijalno iskoristiti. Ta goriva se upotrebljavaju u [[Motor_s_unutarnjim_izgaranjem|strojevima sa unutarnjim izgaranjem]], [[elektrana|elektranama]] na fosilna goriva itd.

Prije druge polovice 18-og stoljeća vjetrenjače i vodenice davale su [[energija|energiju]] potrebnu za industriju kao što je mljevenje brašna, rezanje drveta i pumpanje vode, a paljenje drveta i [[treset|treseta]] davalo je toplinu domovima. Široko rasprostranjeno korištenje fosilnih goriva, prvo [[ugljen|ugljena]], a kasnije [[petrolej|petroleja]], za pokretanje [[parni stroj|parnih strojeva]], omogućilo je [[industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]]. U isto vrijeme su u široku upotrebu ulazile plinske svjetiljke koje su koristile [[prirodni plin]] ili [[ugljeni plin]]. Pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem i njegovo korištenje u automobilima i kamionima uvelike je povećalo potrebu za [[benzin|benzinom]] i [[dizel gorivo|dizelom]], koji se oba proizvode od fosilnih goriva. Ostali oblici transporta, željeznice i avioni također su trebali fosilna goriva. Ostale glavne upotrebe fosilnih goriva su u proizvodnji struje i petrokemijskoj industriji, a katran, ostatak ekstrakcije petroleja, koristi se pri izgradnji cesta.

== Razina i protok ==

Rezerve zemlje čine slojevi primarnih energetskih izvora.Korištenjem riječi protok mislimo na produkciju. Najvažniji dio izvora primarne energije dobivaju se iz fosilne energije na bazi [[ugljik]]a.Tijekom 2002. godine ugljen, ulje i prirodni plin činili su 79,6% proizvodnje primarne energije (34,9%+23,5%+21,2%)

Raspoloživa (Dokazana) rezerva od 2005. godine do 2007. godine bile su:

*Ugljen: 905 milijarda metričkih tona (997.748 milijarda američkih tona), što iznosi ekvivalentno 52.000.000 barela (8,3E+6 m3) ulja po danu
*Ulje: 84.000.0 00 barela po danu (13.400.000 m3/d)
*Prirodni plin: 2.960 milijarde kubnih metara (104.435 milijarde kubnih stopa), što iznosi ekvivalentno 19.000.000 barela (3.000.000 m3) ulja po danu

Na bazi istraživanja koje je proveo časopis "Oil and Gas Journal" i "World Oil" , uz vrlo optimistične pretpostavke koje navode, rezerve primarnih energetskih izvora bile bi dostatne za sljedeći vremenski period:

*Ugljen: 417 godina
*Ulje: 43 godina
*Prirodni plin:167 godina

Izračun iznad pretpostavlja da eksploatacija primarnih energetskih izvora ostane na istom nivou za taj broj godina i da će se rezerve obnavljati. No, u stvarnosti potrošnja sva tri resursa se povećava. Iako to ukazuje da će se resurs iskoristiti brže, u stvarnosti, krivulja proizvodnje nalikuje na krivulju u obliku zvona, što znaći, da će u nekom trenutku vremena, proizvodnja svakog od ova tri resursa unutar nekog područja, zemlje, ili globalno postići maksimalnu vrijednost, nakon čega će proizvodnja padati sve dok ne dosegne točku u kojoj više nije ekonomski isplativo ili fizički moguće prozvoditi. Više detalja vezano na objašnjenje pada kod ove krivulje pogledajte [[Hubbertova teorija vrhunca|Hubbertovu teoriju vrhunca]] koja se odnosi na naftu. Primijetite također da dokazane rezerve ne uključuju straške rezerve, koje (globalno) iznose 4,1 milijarde barela.

Gornja rasprava naglašava potrebu da se postigne energetska ravnoteža na svjetskoj razini. U tom kontekstu, vrlo je vrijedno i znati godišnji omjer između rezervi i potrošnje ([[R/P|R/P]]) po regijama ili državama. Na primjer, energetska politika Velike Britanije konstatirala je da je odnos između rezervi i potrošnje ([[R/P|R/P]]) u Europi 3, što je vrlo nisko po svjetskim standardima, a pokazuje Europu energetski vrlo ranjivu. Stoga se diljem svijeta vode intenzivne rasprave o alternativi za fosilna goriva.

== Ograničenja i alternative ==

Princip [[Ponuda|ponude]] i [[Potražnja|potražnje]] sugerira da kako se zalihe ugljikovodika smanjuju, cijene će rasti. Stoga će više cijene dovesti do povećanja potražnje za alternativnim, [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]], te do sada ne ekonomični izvori postaju dovoljno ekonomični za iskorištavanje. Umjetni benzin i drugi [[obnovljivi izvori energije]] trenutno zahtijevaju skuplju tehnologiju pri proizvodnji i preradi od načina proizvodnje konvencionalnih naftnih rezervi, ali bi u bliskoj budućnosti mogli postati ekonomski održivi. Pogledajte [[energetski razvoj]]. Različiti alternativni izvori energije su: [[Nuklearna energija|nuklearna]], [[Hidroelektrane|hidro-električna]], [[Solarna energija|solarna]], [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Geotermalna energija|geotermalna]].

== Utjecaj na okoliš ==

Izgaranje fosilnih goriva proizvodi i druge zagađivače zraka, kao što su [[dušikovi oksidi]], [[Sumporov dioksid|sumporovi dioksidi]], [[hlapljivi organski spojevi]] i [[teški metali]], te sumporne, ugljične i [[Dušična kiselina|dušične kiseline]] koje padaju na Zemlju u obliku [[Kisela kiša|kiselih kiša]] te utječu i na prirodu i na građevine. Spomenici i skulpture od [[mramor]]a i [[Vapnenac|vapnenca]] su posebno osjetljive jer kiselina otapa [[Kalcij karbonat|kalcijev karbonat]].

Fosilna goriva sadrže i radioaktivne tvari, uglavnom [[uranij]] i [[torij]], koji se ispuštaju u atmosferu. Ovim načinom 2000. godine oko 12.000 tona torija i 5.000 tona urana bilo je otpušteno u atmosferu.

Sječa, prerada i distribucija fosilnih goriva također je dio brige za okoliš. Bušenje nafte predstavlja opasnost za vodenu floru i faunu. [[Rafinerija nafte|Rafinerije nafte]] zagađuju vodu i zrak. Prijevoz ugljena zahtjeva korištenje vlakova, dok naftu obično prevozimo tankerima, tako da svaki način transportiranja zahtjeva dodatnu potrošnju fosilnih goriva.

== Vidi još ==
*[[Nafta]]
*[[Prirodni plin]]

{{Mrva-geol}}

[[Kategorija:Fosilna goriva| ]]

Fosilna goriva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica