WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T08:09:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Phosphorescent pigments.jpg|mini|desno|300px|Fosforescentni [[pigment]]i (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

[[datoteka:Phosphorescent pigments 1 min.jpg|mini|desno|300px|Fosforescentni [[pigment]]i u mraku nakon 1 minute (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

[[datoteka:Phosphorescent pigments 4 min.jpg|mini|desno|300px|Fosforescentni [[pigment]]i u mraku nakon 4 minute (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

'''Fosforescencija''' je pojava [[svjetlost|svijetljenja]] po prestanku [[Osvjetljenje|osvjetljavanja]]. Ima kemijskih tvari koje nakon osvjetljavanja same svijetle, na primjer [[fosfor]] i [[barijev sulfat]]. U svim slučajevima [[luminiscencija|luminiscencije]] tijelo zrači [[energija|energiju]] na račun [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirane]] energije zračenja, pa su [[val]]ovi koji se emitiraju pri luminiscenciji većinom većih [[valna duljina|valnih duljina]] od apsorbiranih valova koji izazivaju luminiscenciju. To se potpuno slaže s [[Kvantna fizika|kvantnom teorijom]] svjetlosti, jer tijelo apsorbira [[kvant]] svjetlosti ([[foton]]) ''h∙ν'' pa može [[emisija|emitirati]] ili tu čitavu energiju ili samo dio te energije, a u tom slučaju mora [[frekvencija]] ''ν'' biti manja. Nevidljive [[ultraljubičaste zrake]] primjećujemo jer izazivaju fluorescenciju nekih tvari s nižom vidljivom frekvencijom. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: [[bioluminiscencija]], elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o [[fluorescencija|fluorescenciji]], a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Osnovne zakonitosti ==
Upadno [[zračenje]] pobuđuje [[elektron]] iz osnovnog stanja u neko pobuđeno [[Elektronska konfiguracija|elektronsko stanje]]. U pobuđenom elektronskom stanju sustav se [[vibracijska spektroskopija|vibracijski relaksira]] u osnovno vibracijsko stanje tog pobuđenog elektronskog stanja. U tom stanju sustav se može zadržati nekoliko [[nanosekunda|nanosekundi]] odakle se može fluorescencijskim prijelazom relaksirati u osnovno elektronsko stanje ili, ako postoje vibracijska stanja, koja odgovaraju nekom nižem elektronskom stanju, sustav se može relaksirati preko tih vibracijskih stanja, ako su im energije bliske. Ako je elektronski sustav pobuđenog stanja drugačijeg multipliciteta blisko sa stanjem u kojem se sustav nalazi, može doći do prijelaza u to stanje drugačijeg multipliciteta. Taj prijelaz se naziva međusustavna konverzija. U stanju drugačijeg multipliciteta od osnovnog, sustav se ne može relaksirati, jer izborna pravila to zabranjuju. Zbog toga se sustav zadržava neko vrijeme u tom sustavu. Relaksiranjem u osnovno stanje, rezultira emisijom svjetla. Emisija svjetla je odgođena zbog zadržavanja sustava u stanju drugačijeg multipliciteta. Fosforescencija najčešće traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta, ali postoje slučajevi kada se sustav može zadržati u pobuđenom stanju i godinama. Zbog gubitaka energije na vibracijske relaksacije (u pobuđenim stanjima) energija pobudnog zračenja mora biti veća od energije emitiranog zračenja. Često se sustav mora pobuđivati [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]], da bi emitirao u vidljivom. Prijelazi se najčešće događaju između singletnog i tripletnog stanja. [[Temperatura]] često utječe na fosforescenciju.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Spektroskopija]]
[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Luminiscencija]]

Fosforescencija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica